DANAS ŠESTA REDOVNA SJEDNICA SO PETNJICA

0
Odbornici SO Petnjica danas će održati šestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta.
Na dnevnom redu sjednice, koju je zakazao predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović, predložen je sljedeći dnevni red:
  1. Prijedlog Odluke o imenovanju sekretara Skupštine opštine Petnjica
  2. Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica
  3. Prijedlog Odluke o lokalnim komunalnim taksama
  4. Prijedlog Plana javnih radova za Opštinu Petnjica za 2022. godinu

Sjednicu možete pratiti uživo na talasu Radija Petnjica kao i na FB profilu radija.

KONKURS: RADIO PETNJICA TRAŽI NOVINARE I SARADNIKE

0

Kompanija Talas Bihora, u okviru koje posluje Radio Petnjica, istoimeni portal i Bilbordi Petnjica, traži novinare i saradnike.

Kandidati mogu slati prijave i biografije na adresu [email protected].

Uslovi su:

Završena srednja škola, želja za uspjehom, potreba da se loše stvari promijene, želja da se napreduje, slobodan pojedinac neopterećen političkim ili bilo kakvim drugim predrasudama…

Radio Petnjica je otvorena 2015. godine. Iste godine je počeo sa radom portal gdje smo objavili više hiljada tekstova, rasli zajedno sa našim zavičajem. Kroz redakciju zavičajnog radija i portala prošlo je desetak novinara i više saradnika, koji su svojim radom doprinijeli da Petnjica bude bolja i razvijenija. Povezali smo dijasporu sa rodnim krajem i pružili im potpuni uvid u dešavanja u Petnjici.

REDAKCIJA RP

 

“MOBILE SHOP SEMIR” POKLANJA UČENICIMA KARTICE I INTERNET ZA TELEFON

0

“MOBILE SHOP SEMIR” drugu godinu zaredom uspješno posluje u Petnjici, a ove godine poslovanje je proširio i u susjednim Beranama.

Ova petnjička firma poklanja 11 kartica od 10 eura sa besplatnim internetom 15 dana za mališane koji počinju u prvi razred.

Takodje poklanja i 11 maskica za telefone roditeljima čija su djeca ove godine polaznici u OŠ Mahmut Adrović u kojoj je i vlasnik ovog mobilnog servisa završio osnovnu školu.

Roditelji polaznika mogu preuzeti kartice u prostorijama Radija Petnjica, a maskice u prostorijama Mobile shop-a u Petnjici.

Turistička organizacija mapirala i obilježila dvije pješačke staze u Petnjici

0

Protekla dva vikenda TO Petnjica je iskoristila lijepo vrijeme i radila na trasiranju i markaciji pješačkih staza u Opštini, a sve u cilju promovisanja naših  turističkih potencijala.

,,U saradnji sa Planinarskim klubom ,,Montenegro Tim“ iz Nikšića i uz pomoć planinara Hafiza Ciga Muratovića i Snežane Dabović, koji su boravili dva vikenda u Petnjici, zajedničkim snagama markirali smo dvije pješačke staze”, saopštio je direktor Turističke organizacije Petnjica Rešad Muratović.

Prva mapirana pješačka staza će zapocinjati od Lagatora, preko rijeke Popče i njenim kanjonom, do Bratiminog vira i dalje do Murovskih luka, pa se nastavlja do Savinog Bora i mjesta zvanog Vaga, dužine oko sedam kilometara.

Prema riječima planinara koji su obavljali markaciju, to je izuzetan prostor i ova pješačka staza biće prilagođena svim ljubiteljima prirode, različite starosne dobi.

Druga pješačka staza će se kretati od Savinog Bora preko Kruščice prema lokalitetu Gradina, koji je specifičan iz više razloga, pa sve do mjesta Krstača i granice sa Srbijom, koji je ujedno i najveći vrh naše opštine.

“Planiramo da u narednom periodu postavimo smjerokaze i info table, te da tokom mjeseca septembra organizujemo promociju ove dvije staze, uz podršku Planinarskog kluba ,,Montenegro Tim” iz Niksića i još nekoliko klubova sa kojima imamo saradnju, i svakako opštine Petnjica. Želim da se ovom prilikom zahvalim ekipi Montenegro tima i da najavim dalju saradnju sa njima na aktivnostima markacije jos dvije pješačke staze u narednom periodu”, kazao je Muratović.

“Naša očekivanja su, da će zbog izuzetnih prirodnih ljepota ovih prostora, ove pješačke staze privući pažnju brojnih planinara i ljubitelja netaknute prirode“, zaključio je direktor Turističke organizacije Petnjica Rešad Muratović.

E. B.

 

Otvorena likovna kolonija ,,Boje Bihora“

0

U subotu 27. avgusta otvorena je likovna kolonija ,,Boje Bihora“.

Ove godine se organizator JU Centar za kulturu Petnjica potrudio da proširi broj učesnika pa će ovogodišnja likovna kolonija brojati 20 učesnika. Kolonija će trajati četri dana. Među učesnicima će biti i Aldemar Ibrahimović, renomirani likovni umjernik, mladi, a već afirmisani majstori slikarske tehnike Irvin Masličič iz Berana i Dalibor Dado Ćetković iz Bara, te jedan od najvećih rizničara čije linije vjerodostojno oslikavaju lica, Mostarac Mehmed Muratović, inače rođeni Petnjičanin.

Među ostalim učesnicima će biti Titomir Džudžević Džu iz Berana, Belis Pojatić (Pljevlja), Olga Kopeina (Rusija), Jasmina Ćetković (Bar), Alma Rastoder (Maribor), Elzana Nurković (N. Pazar), Amina Ademagić (Rožaje), Šeko Šabotić (Petnjica), Amar i Maida Ašimović (Luksemburg), Milovan Marić (Andrijevica), Faik Cikotić (Podgorica) i Natalija Makanova ( Rusija).

Na samom otvaranju prisutnima se obratio direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj i tom prilikom poželio dobrodošlicu svim umjetnicima.

Predsjednik opštine Samir Agović je  svečano proglasio Likovnu koloniju ,,Boje Bihora“ otvorenom.

Pokrovitelj je Opština Petnjica, a projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

ERIS BABAČIĆ

DONACIJE ZA ŠKOLARCE I DJECU JETIME IZ PETNJICE I BIJELOG POLJA

0

Ekipa volontera fonda “Hilal” i fondacije ,,Hemiias“ prethodnih dana realizovali su više humanitarnih akcija.

,,Hilal“ i ,,Hemiias“ su obezbijedili školski pribor za 19 djece iz Bijelog Polja i Petnjice i na taj način pomogli i obradovali mališane za predstojeću školsku godinu.

Za ovaj lijep poklon pobrinula se knjižara ,,Mira“ D.O.O iz Bara, kao i porodica Hasanagić iz Njemačke koja je preuzela brigu o dva jetima, kojima će u toku školske godine uplaćivati sredstva u iznosu od 30 eura po djetetu mjesečno. Porodica Hasanagić naglasila je da će u toku godine preuzeti obavezu pomaganja još jednog jetima.

Pomoć u paketima hrane za one najugroženije sporovodi se gotovo svakodnevno, kako na teritoriji Petnjice, tako i u drugim Opštinama.

ERIS BABAČIĆ

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV DVA PETNJIČANINA ZBOG GRAFITA U ĐALOVIĆA PEĆINI

0

Podnijeta je krivična prijava protiv Emira Koraća i Sevdina Koraća iz Petnjice zbog ispisivanja grafita u Đalovića pećini. Kazneno djelo je kvalifikovano kao uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra, saznaje Radio Petnjica.

Đalovića pećina je devastirana u značajnoj mjeri, saopštili su speleolozi bjelopoljskog Speleološkog kluba “Pauk”, koji su slučaj prijavili policiji.

Problem vandalizma, međutim, aktuelizovao je mnogo veće probleme i štete koje su napravljene probijanjem vještačkog ulaza, koji nakon prekida radova prije više od godinu dana nije zaštićen betonskom komorom, niti je konzerviran, čime je, što se, kako upozovaju speleolozi, veoma negativno odrazilo i na mikroklimu.

Speleolozi su u prijavi policiji naveli da su na zidovima ispisana imena, kao i da je odvaljen jedan broj pećinskih ukrasa, stalaktita i stalagmita, koji su krasili pećinu, čime je napravljena nemjerljiva šteta, ne samo Đalovića pećini i Bijelom Polju, nego i državi Crnoj Gori.

Član kluba Mile Vuković je kazao da je nevjerovatno kakav je vandalizam počinjen u u poznatoj speleološkoj ljepotici, gdje je poremećen i biodiverzitet.

”Bilo je strašno kada smo vidjeli uklesana imena, na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina. Fotografisali smo uklesana imena i provjerom otkrili da su ista imena, skoro sa istim načinom pisanja, upisana u knjigu utisaka od 21. avgusta”, kazao je Vuković.

Njegov kolega Petar Cerović je rekao da će njihov klub tražiti od Ministarstva zaštite životne sredine da formira komisiju koja će utvrditi u kojoj mjeri je pećina devastirana, a da su u razgovorima sa kolegama iz Poljske i Češke dobili odgovor da je potrebno što prije obezbijediti nekog ko čuva ulaz, licencirane speleologe koji će predvoditi grupe posjetilaca, kao i postaviti video nadzor.

”Čak nije dozvoljeno ni fotografisanje, jer ogromna svjetlost ostavlja traga na biodiverzitet tog prostora i šteti sjaju pećinskog nakita. Ono što je najvažnije, pećinu pod hitno treba zaštiti vratima, kako bi se zaustavilo dalje strujanje vazduha”, kazao je Cerović.

Na moguće posljedice nezaštićenosti vještačkog ulaza nedavno je ukazao poznati speleolog i idejni tvorac projekta valorizacije Đalovića pećine Željko Madžgalj.

U dopisu Ministarstvu, Agenciji za zaštitu životne sredine i presjedniku Opštine Petru Smoloviću, speleolog koji je jedan od najboljih poznavalaca pećine i koji ju je tokom 25 godina speleoloških istraživanja posjetio stotinak puta, ukazao je na moguće posljedice otvaranja vještačkog ulaza na unutrašnjost Đalovića pećine, tražeći da se hitno riješi taj problem.

On je kazao da je prilikom posljednjeg obilaska pećine, za potrebe snimanja jedne emisije, nakon dozvole Agencije za zaštitu životne sredine ušao kroz vještački otvoreni ulaz koji je u dužini 25 metara probijen kako bi se ušlo u gornji i suvi dio pećine, a za potrebe turističkog obilaska.

”Taj ulaz je prema idejnom rješenju, ali i kroz glavni projekat trebalo da se zaštiti betonskom komorom, kako bi uticaj na mikroklimu pećine bio eliminisan ili sveden na najmanju moguću mjeru. Međutim, kako su radovi, nažalost, već više od godinu stali, vještački otvor nije adekvatno konzerviran i taj budući turistički ulaz u pećinu je ostao otvoren kako za negativni uticaj spoljašnje klime, tako i neovlaštenih posjeta znatiželjnih,” kazao je Madždalj, ukazujući da su ga posebno uznemirile značajne promjene u dubini pećine.

Objasnio je da unutašnjost pećine ima svoju mikroklimu koja je manje-više konstantna tokom godine, a da temperatura koja varira između 8 i 9 stepeni, dok je vlažnost vazduha stoprocentna.

”Sada je, nažalost, strujanje vazduha zbog otvaranja tog velikog ulaza u gornjem dijelu pećine veoma pojačano i na taj način se vrši negativno provjetravanje pećine što utiče na mikroklimatske parametre. To opet može imati uticaj na razvoj mikroflore na stijenama i pećinskim sedimentima (moja su zapažanja da se i to počelo događati) a u dužem periodu to dovodi do zatamljivanja i degradacije sedimenata a onda i same atraktivnosti za turističko posjećivanje”, kaztao je Madžgalj, opominjući da ovo na kraju može dovesti i do ogromnih i nepovratnih posljedica jer pećine spadaju u najosjetljivije ekosisteme.

Ukazao je da je vještački ulaz kao budući turistički ulaz ostao otvoren izlažući unutrašnjost novim uticajima: ljetii pojačanom provjetravanju vlažnog vazduha iz unutrašnjosti, a zimi suvim, hladnim vazduhom koji ulazi u pećinu i mijenja njenu mikroklimu.

Maždalj je upozorio i na neovlašćene posjete dodajući da je trebalo da Ministarstvo i Agencija proglase moratorijum na sva speleološka istraživanja i druge posjete pećini osim za potrebe njene turističke valorizacije.

Na valorizaciji najveće pećine na Balkanu, duge 25 kilometara, radi se posljednjih deset godina a u toku je izgradnja žičare od mjesta Podvrh do ulaza. Asfaltiran je i put od Bistrice do Đalovića pećine, koja će, kako je planirano, predstavljati atrakciju turističke ponude sjevera.

Iz Uprave za kapitalne projekte nisu odgovorili na pitanja “Vijesti o tome zbog čega nakon prekida radova ulaz nije adekvatno zaštićen, konzerviran niti da li je postojao ekološki monitoring u svim fazama projekta.

S.R./VIJESTI

 

POETIKA BIHORA UTKANA U NIT BOŠNJAČKOG IDENTITETA

0

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Kada vam neko ukaže čast da budete recezent jedne ovako značajne knjige (antologije) onda to morate prihvatiti sa poštovanjem, uvažavanjem i ozbiljnošću. Biti recezent izuzetnog djela ORFEJI BIHORA-od pike do poetike koju je vrijedno sakupio i priredio Safet Hadrović-Vrbički predstavlja jedan od dragulja u književnom stvaralaštvu ovog neumornog pisca iz Sandžaka. Ponosni su oni narodi koji imaju ovakve pojedince koji su utkali sebe u najveće kulturološke pa samim tim i identitetske postulate svog Bošnjačkog naroda. Safet Hadrović-Vrbički kao da je proistekao iz misli  Fridriha Ničea koji je zapisao: ,,Nije snaga već je trajnost uzvišenog osjećanja ono što čini ljude uzvišenim.”Energičan i dinamičan priređivač Hadrović pokazuje i ukazuje nam na sve značajnije poetske puteve pjesnika različitih generacija od onih koji su prešli na drugu obalu do onih koji u savremenoj poeziji Bošnjaka čine okosnicu savremenog stvaralaštva. U ORFEJIMA BIHORA-od epike do poetike pored autora zastupljeni su: Ibrahim Pačariz-Biočak, Ćamil Sijarić, Alija Džogović, Ibrahim Šahman, Maruf Fetahović, Ismet Rebronja, Murat Ćorović, Fehim Kajević, Avdija Avdić, Avdulah Ramčilović, Braho Adrović, Sadrija Sijarić, Salija Adrović, Ragib Sijarić, Zaim Vesković, Fadil Osmanović, Refik Ličina, Zumber Muratović, Faiz Softić, Rizo Popara, Senka Rastoder, Ferid Muratović, Mirsad Hadrović, Enver Muratović, Nadija Rebronja, Rebeka Čilović i Dijana Tiganj. Tu su i svi oni koji vole Bihor pa su kao gosti antologije uvršteni: Sait Š. Šabotić, Janko Vujisić, Mirsad  Rastoder, Rajko Joličić, Ljiljana Kilibarda i Čedo Baćović.

Antologije imaju funkciju da kanonizuju rad autora i autorki koje antologiziraju i koji su ovdje obuhvaćeni. Pokušaću da odgovorim na pitanje na koji način ova antologija to čini. Sve to govori u prilog činjenici da se antologija ORFEJI BIHORA-od epike do poetike nedvosmisleno pozicionira u bošnjačkoj kulturi i da će predstavljati nezaobilaznu antologiju koja je konstruisala pjesnički uzor za sve buduće antologije ali i decenije književnosti koji su pred Bošnjacima. Posebnu dragocjenost čine esejistički prikazi brojnih autora koji su pronikli u stvaralaštvo Bošnjaka.U raskošnoj poetskoj draguljarnici nalaze se, naravno, najljepše strofe (Bihorskog) emocijama bogatoga, podneblja; razigranosti (n)ove knjige čime doprinose etablirani umjetnici – bardovi, književnosti Bošnjaka ali i mlađi autori novije poetske misli. Izgleda da baš ta komplementarnost, raznolikost motiva i temperamenata, ta zaokružena kontradiktornost forme od koje se niti može, niti hoće pobjeći, čini prevashodnu karkteristiku ove bošnjačke pjesničke antologije i njen je osnovni kvalitet. Upisujući se u uspostavljeni dominantni sistem pjesničkih vrijednosti i opuse i na taj način pomjerila, mogao bih reći čak i „emancipovala“, savremene trendove. Poznato je da je poezija najsloženije često i lično stanje jezika, da njezina trajnost, pa i nastojanje da se – paradoksalno – iz vremena nadmaši i pređe u budućnost sa svim nekada jasnim a nekada zamršenim porukama. Zato se ona uvijek iznova čita, njezini tekstualni i poetski likovi već protokom vremena mijenjaju sliku o sebi govoreći lirskim tančinom o državi, zemlji, porodici, životu, smrti, stradanju, rodnom kraju uvjek razapeti na često mističnim i čudesnim putevima sudbine koja je svakog ponaosob odvela na svoju stranu. Bošnjački narod je u posljednja dva vijeka prošao vrlo složene promjene političkih i kulturnih paradigmi zato kroz poeziju zastupljenih autora i autorki jaku ličnu dozu poezije  daje i izvornost bosanskog jezika zapravo poezija je njihov egzemplar. Španski pjesnik Federiko Garsija Lorka jednom je zapisao: ,,Poetska imaginacija luta i reinkarnira stvari, daje im najčišći smisao i definiše međusobne veze, dosad nepoznate, ali uvijek, uvijek, uvijek raspolažući činjenicama najjasnije i najpreciznije stvarnosti. To je unutar ljudske logike i kontrolisano je razumom, od kojeg se ne može odvojiti.”

Naravno da Safetu Hadroviću-Vrbičkom nije bilo lako kao priređivaču antologije, ORFEJI BIHORA-od epike do poetike pri izboru uvijek se prepliću lične (subjektivne) i objektivne okolnosti. Istina je da antologijski pjesnički individualizam (kod jednog broja autora) razbuđuje, pobuđuje ali i izaziva sijaset referntnih pa i autoreferentnih doživljaja pa se poezija manifestuje kao obrazac ličnog senzibiliteta uz naglašene nostalgične motive, teme i tonove, dok se (kod drugih autora) osjećanja počinju poetski problematizovati više uz egzistencijalne, moderne i postmoderne pojmove, čime se ovi autori bliži više ironičnom i grotesknom, čak i nihilističkom, pristupu same poezije. Ako pažljivije iščitamo poeziju autora i autorki dolazimo do zaključka zapravo činjenice da se narodi mogu najdublje upoznati samo kroz umjetnost pisane riječi, (poeziju) jer upravo ona predstavlja ono najintimnije i najličnije što jedann (Bošnjački) narod može reći o sebi. Takođe, samim uspostavom takvog dijaloga s drugim narodima mogu narodi napredovati jer bez takvog dijaloga oni ostaju uvijek zatvoreni u svoje (koliko god bili veliki ili mali) uske prostore. ORFEJI BIHORA-od epike do poetike prevazilazi sve granice moderne i savremene poezije utičući na savremene kulturološke procese koji su umnogome značajni. Jezik u antologiji ORFEJI BIHORA-od epike do poetike čini vrtlog riječi koja su dinamična i eksplodiraju u bojama, mirisima i teksturama. Mudro promišljena interpunkcija diktira ujednačen ritam. Odolijeva se mogućnosti upadanja u pretjeranu narativnost na štetu liričnosti. Iako sa i  bez klasične strofe i stiha, stihovi su napeti unutrašnjim ritmom, asonancama, aliteracijama, ponavljanjima, nabrajanjima. Uz to, je zanimljiv odabir stilskog postupka dinamičnosti toka misli i rečenica.

Po velikom lingvistu Romanu Jakobsonu, poezija teži metaforskoj osi, a proza metonimijskoj. Svaka od pjesama u ovoj antologiji može se i treba čitati kao odvojena cjelina, one međusobno nisu povezane i ne grade koherentan svijet, ali svakako da odražavaju pogled na svijet koji jeste poseban. Poezija je poezija, između ostalog, zato što zahtijeva posebnu organizaciju teksta. Time ona skreće pažnju na sebe, vrši ono što su formalisti, prevashodno Jakobson, nazvali poetskom funkcijom jezika jer upućuje na način upotrebe jezika. Pjesnici su, osjetivši ovo, počeli da se igraju sa riječima, stihovima i pjesmama. Kroz kulise pojedinih autora povremeno izbija crnilo, nekada sasvim nevidljivo, a nekada samo (ne)jasno čitaočevom umu i iskristalisano u pjesmama.  I pored svog poetičnog i emocionalno nabijenog stila, autori uspijevaju da racionalno pristupe pitanjima svog sopstvenog narativa i identiteta (Bošnjačkog) koji ih gradi. Kroz poeziju autora probljeskuje suptilna rezigniranost, neprilagođenost tempu svijeta i labilan kritički i buntovnički odnos prema zahtjevima savremenog društva. Melanholija, nostalgija, nježna tuga – sve to snažno obavija unutrašnji alter-ego, autora a da ih ne liši transparentnsoti i poleta.

ORFEJI BIHORA – od epike do poetike Safeta Hadrovića-Vrbičkog je primer jednog zdravog i posebnog i na momente ličnog odnosa prema poeziji koja čini tradiciju, kulturu i jezik Bošnjaka. Ova antologija se nasleđuje, ali se na njenim postulatima i osnovama izgrađuje kultura jednog etnosa i etosa. Tu nema prostora bilo kakvim interesima van sfere poezije. ORFEJI BIHORA-od epike do poetike zaslužuje da postane posebno iskustvo mlađih generacija koje žele da preko dodira sa poezijom, se upoznaju sa bogatstvom književno-teorijske, književno-istorijske, pjesničke i univerzalne dimenzije Bošnjaka. Safet Hadrović-Vrbički je priredio respektivno, autentično i za buduće antologičare ali i istraživače nezaobilazno djelo u kulturi Bošnjaka.

ODLOŽENA SJEDNICA SO PETNJICA

0
Sjednica SO Petnjica, koja je trebala da bude održana danas, odložena je za 2. septembar 2022. godine, obavijestili su iz službe lokalnog parlamenta.
Na dnevnom redu šeste redovne sjednice SO Petnjica, koju je zakazao predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović, predložen je sljedeći dnevni red:
  1. Prijedlog Odluke o imenovanju sekretara Skupštine opštine Petnjica
  2. Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica
  3. Prijedlog Odluke o lokalnim komunalnim taksama
  4. Prijedlog Plana javnih radova za Opštinu Petnjica za 2022. godinu

Alma Šukurica, studentkinja iz Švedske, na praksi u Opštini Petnjica

0

Alma Šukurica je rođena u Švedskoj, a porijeklom je sa naših prostora, studira na fakultetu Političkih nauka. U sklopu njenog usavršavanja odabrala je Opštinu Petnjica kao mjesto gdje će obaviti praksu.

Kako je kazala za naš portal prvi put se nalazi u Petnjici.

“Narod u Petnjici je veoma ljubazan, prvi put sam ovdje, očekujemo da steknem dodatno iskustvo i znanje u naredna četiri mjeseca, dok budem obavljala praksu. Htela bih da se zahvalim predsjedniku opštine i svim ljudima koji su me prihvatili“, saopštila je mlada perspektivna studentkinja.

Predsjednik opštine Samir Agović je kazao da su počastvovani i da im je zadovoljstvo što će Alma obavljati praksu u lokalnoj samoupravi i nada se da će svoje znanje iz moderne demokratske zemlje, kakva je Švedska prenijeti na zaposlene u opštini.

“Zadovoljstvo nam je što smo danas bili u prilici da zajedno sa mojim saradnicima ugostimo Almu i da se dogovorimo o njenom boravku u našoj opštini u trajanju od četri mjeseca. Inače ona je student fakulteta Političkih nauka u Švedskoj porijeklom iz naših krajeva, ali smo vrlo počastvovani i zahvalni što je odabrala da praksu obavi upravo u našoj opštini.  Očekujemo da i ona prenese iskustvo iz moderne Švedske. Trudićemo se da budemo dobri saradnici i da se osjeća kao kod svoje kuće. Neće ovo biti samo upoznavanje sa lokalnom samoupravom, potrudićemo se i da upozna okolinu, da vidi naše turističke potencijale kako bi ponijela što više pozitivnih emocija iz naše sredine“ zaključio je Agović.

ERIS BABAČIĆ