KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV DVA PETNJIČANINA ZBOG GRAFITA U ĐALOVIĆA PEĆINI


Podnijeta je krivična prijava protiv Emira Koraća i Sevdina Koraća iz Petnjice zbog ispisivanja grafita u Đalovića pećini. Kazneno djelo je kvalifikovano kao uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra, saznaje Radio Petnjica.

Đalovića pećina je devastirana u značajnoj mjeri, saopštili su speleolozi bjelopoljskog Speleološkog kluba “Pauk”, koji su slučaj prijavili policiji.

Problem vandalizma, međutim, aktuelizovao je mnogo veće probleme i štete koje su napravljene probijanjem vještačkog ulaza, koji nakon prekida radova prije više od godinu dana nije zaštićen betonskom komorom, niti je konzerviran, čime je, što se, kako upozovaju speleolozi, veoma negativno odrazilo i na mikroklimu.

Speleolozi su u prijavi policiji naveli da su na zidovima ispisana imena, kao i da je odvaljen jedan broj pećinskih ukrasa, stalaktita i stalagmita, koji su krasili pećinu, čime je napravljena nemjerljiva šteta, ne samo Đalovića pećini i Bijelom Polju, nego i državi Crnoj Gori.

Član kluba Mile Vuković je kazao da je nevjerovatno kakav je vandalizam počinjen u u poznatoj speleološkoj ljepotici, gdje je poremećen i biodiverzitet.

”Bilo je strašno kada smo vidjeli uklesana imena, na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina. Fotografisali smo uklesana imena i provjerom otkrili da su ista imena, skoro sa istim načinom pisanja, upisana u knjigu utisaka od 21. avgusta”, kazao je Vuković.

Njegov kolega Petar Cerović je rekao da će njihov klub tražiti od Ministarstva zaštite životne sredine da formira komisiju koja će utvrditi u kojoj mjeri je pećina devastirana, a da su u razgovorima sa kolegama iz Poljske i Češke dobili odgovor da je potrebno što prije obezbijediti nekog ko čuva ulaz, licencirane speleologe koji će predvoditi grupe posjetilaca, kao i postaviti video nadzor.

”Čak nije dozvoljeno ni fotografisanje, jer ogromna svjetlost ostavlja traga na biodiverzitet tog prostora i šteti sjaju pećinskog nakita. Ono što je najvažnije, pećinu pod hitno treba zaštiti vratima, kako bi se zaustavilo dalje strujanje vazduha”, kazao je Cerović.

Na moguće posljedice nezaštićenosti vještačkog ulaza nedavno je ukazao poznati speleolog i idejni tvorac projekta valorizacije Đalovića pećine Željko Madžgalj.

U dopisu Ministarstvu, Agenciji za zaštitu životne sredine i presjedniku Opštine Petru Smoloviću, speleolog koji je jedan od najboljih poznavalaca pećine i koji ju je tokom 25 godina speleoloških istraživanja posjetio stotinak puta, ukazao je na moguće posljedice otvaranja vještačkog ulaza na unutrašnjost Đalovića pećine, tražeći da se hitno riješi taj problem.

On je kazao da je prilikom posljednjeg obilaska pećine, za potrebe snimanja jedne emisije, nakon dozvole Agencije za zaštitu životne sredine ušao kroz vještački otvoreni ulaz koji je u dužini 25 metara probijen kako bi se ušlo u gornji i suvi dio pećine, a za potrebe turističkog obilaska.

”Taj ulaz je prema idejnom rješenju, ali i kroz glavni projekat trebalo da se zaštiti betonskom komorom, kako bi uticaj na mikroklimu pećine bio eliminisan ili sveden na najmanju moguću mjeru. Međutim, kako su radovi, nažalost, već više od godinu stali, vještački otvor nije adekvatno konzerviran i taj budući turistički ulaz u pećinu je ostao otvoren kako za negativni uticaj spoljašnje klime, tako i neovlaštenih posjeta znatiželjnih,” kazao je Madždalj, ukazujući da su ga posebno uznemirile značajne promjene u dubini pećine.

Objasnio je da unutašnjost pećine ima svoju mikroklimu koja je manje-više konstantna tokom godine, a da temperatura koja varira između 8 i 9 stepeni, dok je vlažnost vazduha stoprocentna.

”Sada je, nažalost, strujanje vazduha zbog otvaranja tog velikog ulaza u gornjem dijelu pećine veoma pojačano i na taj način se vrši negativno provjetravanje pećine što utiče na mikroklimatske parametre. To opet može imati uticaj na razvoj mikroflore na stijenama i pećinskim sedimentima (moja su zapažanja da se i to počelo događati) a u dužem periodu to dovodi do zatamljivanja i degradacije sedimenata a onda i same atraktivnosti za turističko posjećivanje”, kaztao je Madžgalj, opominjući da ovo na kraju može dovesti i do ogromnih i nepovratnih posljedica jer pećine spadaju u najosjetljivije ekosisteme.

Ukazao je da je vještački ulaz kao budući turistički ulaz ostao otvoren izlažući unutrašnjost novim uticajima: ljetii pojačanom provjetravanju vlažnog vazduha iz unutrašnjosti, a zimi suvim, hladnim vazduhom koji ulazi u pećinu i mijenja njenu mikroklimu.

Maždalj je upozorio i na neovlašćene posjete dodajući da je trebalo da Ministarstvo i Agencija proglase moratorijum na sva speleološka istraživanja i druge posjete pećini osim za potrebe njene turističke valorizacije.

Na valorizaciji najveće pećine na Balkanu, duge 25 kilometara, radi se posljednjih deset godina a u toku je izgradnja žičare od mjesta Podvrh do ulaza. Asfaltiran je i put od Bistrice do Đalovića pećine, koja će, kako je planirano, predstavljati atrakciju turističke ponude sjevera.

Iz Uprave za kapitalne projekte nisu odgovorili na pitanja “Vijesti o tome zbog čega nakon prekida radova ulaz nije adekvatno zaštićen, konzerviran niti da li je postojao ekološki monitoring u svim fazama projekta.

S.R./VIJESTI