SPORT I DIJASPORA: KAKVA IGRA TAKAV I REZULTAT

Juče, 28. avgusta ove godine, na stadionu Viktor Maršal u gradu Tertanžu, na jugu Luksemburga, oko dvjesto gledalaca imali su priliku posmatrati izuzetno kvalitetnu i na momente vrlo lijepu igru dva prvoligaška fudbalska kluba: Union 05, Tetange/Kayl i Red Star Merl-Belair.
Po izuzetno lijepom vremenu, pogodnom za igru, igrači oba tima imali su, bilo je očito, izraženu želju za pobjedom te su se skoro cijele utakmice smenjivali napadi, kontra napadi, snažni šutevi i majstorski driblinzi kakvi se rijetko viđaju na fudbalskim terenima klubova njihovog ranga.


Izabranici Mite Ličine, kao domaći tim, prvi su poveli golom hornog za igru Ilhana Skenderovića, ali je na kraju rezultat bio 3 : 3; baš onako kako su i jedni i drugi zaslužili svojom igrom, mada se blaga prednost u organizaciji igre može spravom pripisati fudbalerima Union 05. No, ako su crveni bili nešto bolji, gostujući tim je za nijansu imao više sreće, te je rezultat na kraju bio odraz pravog stanja na terenu.

Mora se naglasiti da je Union 05 tri piuta vodio i imao nevjerovatne šanse tokom cijele utakmice. U prvom poluvremenu silovito napadao, stvorio tri stopostotne šanse, dva puta je Ilhan Skenderović i jedanput Denis Ličina izlazili oči u oči sa protivničkim golmanom i svaki put je protivnički golman izašao kao pobjednik.
U drugom poluvremenu Union pojačava ritam i tako u 48. minuti preko Ilhana Skenderovića dolazi u vođstvo od 1:0, nije trajala radost puno, pet minuta kasnije Red-Star je izjednačio posle konfuzne intervencije odbrane domaćeg tima. U 65. minuti Union preko Rayane Loauria na centaršut Mehdi Toaurgist dolazi u vođstvo od 2:1, dva minuta kasnije Red-Star opet poravnava rezultat jer uspavana odbrana Uniona pušta protivničkog igrača da izađe oči u oči sa golmanom Šabanovićem i postiže lako gol za 2:2. Union i dalje napada i u 87. minuti najbolji igrač Uniona Mehdi Toaurgist je izborio penal koji je Pedro Duarte pretvorio u pogodak za 3:2. I kada su svi na tribinama mislili da će Union upisati tri boda, Unionov štoper Peti Seco pravi nevjerovatnu grešku rušeći bez ikakvog razloga igrača Red-Star u šesnaestercu Uniona, a sudija ovog meča je jedva dočekao da pokaže na 11 metara i tako Red-Star poravnava u 95. minuti za konačnih 3:3. Union je u drugom poluvremenu stvorio još nekoliko stopostotnih prilika ali je pravo čudo kako prvo, Denis Ličina pa onda Rayane Laouira i na kraju Pedro Duarte nisu uspeli da pretvore takve stopostotne prilike za gol. Na kraju vidljiv je napredak Unionove igre u odnosu na prošlu sedmicu kada su katastrofalno bili poraženi protiv Belvaux.

Predsjednik „Union 05“ Mita Ličina:

Pravo je čudo kako danas nismo pobijedili. Toliko stopstotnih prilika i opet samo jedan bod. No, vidljiv je napredak u kvalitetu igre u odnosu na prošlu sedmicu kada smo katastrofalno poraženi; moraćemo da eliminišemo neke propuste koje pravi naša odbrana a i naši napadači koji ne mogu postići gol iz takvih prilika. Žao mi je zbog publike koja je došla da nas podrži u velikom broju što nismo pobijedili ali opet ću ponoviti ova igra obećava i siguran sam da ćemo u narednim mečevima pružiti još bolju igru, te će i rezultat biti za istinsko radovanje – naglasio je Ličina.

Gornja Vrbica: Sušara Seada Alibašića primjer uspješnog porodičnog biznisa

0

Opština Petnjica ima veliki potencijal za proizvodnju i plasman sušenog voća i povrća, uprkos činjenici da ova grana poljoprivredno-prehrambene proizvodnje zahtijeva znatno veća ulaganja od tradicionalnog uzgoja i prodaje svježih plodova.

Uspješan primjer porodičnog biznisa u Gornjoj Vrbici je sušara Seada Alibašića, koja nosi naziv Alibašić company.

Projekat je podržan Programom grantova za samozapošljavanje, koji se finansira iz pretpristupnih fondova EU, a realizuje preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Pogon za sušenje voća, Sead je izgradio prije oko godinu dana i u pogonu se nalaze mašine za obradu svježih plodova i njihovo sortiranje, odnosno sušenje.

Iako su savremene tendencije u ishrani danas takve da se najviše baziraju na svježem voću i povrću, uspješan primjer porodičnog biznisa Seada Alibašića, pokazuju da je uz investicije i pomoć države ovaj vid biznisa isplativ.

,,Porodično smo kreirali veoma zanimljiv posao, a to je izgradnja sušare i pogona. Godinama unazad prije nego što smo registrovali naše malo preduzeće, bavili smo se ovim poslom na drugačiji način. Bili smo zadovoljni krajnjim proizvodom pa smo odlučili da sve uozbiljimo”, objašnjava Alibašić.

“Dobio sam nepovratni kredit preko Programa grantova za samozapošljavanje i sredstva iskoristio za kupovinu potrebne opreme koja se sastoji iz tunel sušare, radnog stola, noževa za sječenje sirovine, kao i mlin za mljevenje žita.

U našoj sušari može se sušiti pečurka, zatim voće, kao i biljni proizvodi”, navodi Alibašić.

“Nastojaću da otkupljujem sirovinu, prije samog sušenja, jer je važno da je proizvod zdrav, odnosno jestiv i da ona zaslužuje proces sušenja.

Nakon sušenja, potrebno je izvršiti pakovanje na kojem se mora naznačiti tačan datum i vrijeme sušenja, kako bismo znali koliko je pečurka zdrava”, ističe Alibašić i dodaje da je u planu kupovina potrebne opreme za proizvodnju kiselog programa.

“Planinski reon na kojem živim, obiluje zdravim plodovima koje želim da iskrostiim u prave svrhe. Mišljenja sam da je važno iskoristiti sve na najbolji mogući način, pogotovo plodove sa ovog, kako sam kazao planinskog dijela, zbog organskog načina uzgoja. Kao i drugim poslovima nastojimo da se organizujemo i rasporedimo dnevne zadatke kako bismo poslove priveli kraju” kaže Alibašić i zaključuje:

“Posvetili smo pažnju kvalitetu i planovi su nam da se naši proizvodi nađu na tržištu poznatih organskih kompanija u Crnoj Gori i šire”.

A. L.

 

(FOTO I VIDEO): Asfaltirano 650 metara puta u MZ Trpezi

0

Lokalna samouprava u saradnji sa dijasporom nastavila je sa unapređenjem putne infrastrukture na teritoriji opštine Petnjica, pa su tako u MZ Trpezi, zaseoku Kožari i Muhovići postavljeni prvi metri novog asfaltiranog puta u dužini nešto više od 650 metara.

Vrijednost radova iznosila je 39.000 eura, od čega je lokalna samouprava izdvojila 17.000 eura, a dijaspora 22.000 eura.

Na ovaj način, kako je saopštio predsjednik opštine Samir Agović, riješen je urgentni problem koji je opterećivao ovaj zaseok.

,,Kako smo i najavili da ćemo imati saradnju sa dijasporom u toku ove godine vezano za modernizaciju lokalnih puteva, tako smo uspjeli zajedno sa našom cijenjenom dijasporom da uradimo nešto više od 650 metara asfalta i tako riješimo jedan od urgentnih problema koji je opterećivao ovaj zaseok. Ovaj putni pravac povezuje praktično dvije mjesne zajednice sada- Javorovu i Trpezi. Sada će ovo biti moderan put, bezbjedan put i želim da čestitam građanima. Nastavićemo dalje da na ovaj način zajedno, lokalna uprava i dijaspora riješavamo ova elementarna pitanja koja se tiču saobraćajne infrastrukture“, saopštio je Agović.

Mještanim MZ Trpezi, Ismet Pepo Kožar, kazao je da je, zahvaljujući lokalnoj samoupravi i ljudima u dijaspori, koji su im pomogli da realizuju ovaj projekat i asfaltiraju putni pravac u ovom zaseoku, riješen problem putne infrastrukture i na taj način znatno su unaprijeđeni uslovi za bavljenje različitim granama poljoprivrede na ovom prostoru.

Predstavnik dijaspore, jedan od inicijatora i pokretač ovog infrastrukturnog projekta, Enes Kožar je kazao za naš portal da je ovaj putni pravac veoma važan, ne samo za selo Trpezi, već i za planinski dio Petnjice koji povezuje Poroče, Javorovu, Murovac.

,,Što se tiče prikupljanja novčanih sredstava, imali smo dobar odaziv bratstva i komšija, čak i prijatelja iz drugih djelova Petnjice. Imali smo sastanak sa lokalnom samoupravom, sa predsjednikom Samirom Agovićem koji nam je u startu izašao u susret i podržao naš projekat. Mi smo taj projekat zagovarali dugi niz godina i na kraju je došao na red i taj projekat i uz njihovu podršku uspjeli smo da realizujemo projekat i da spojimo ovaj putni pravac sa ostalim putevima i nek je sa srećom svima da ga zdravo koriste“, saopštio je Kožar.

Predstavnik dijaspore, Nilzad Muhović je rekao da su zadovoljni urađenim i zahvalio opštini Petnjica i dijaspori.

E. B.

 

LIKOVNA KOLONIJA “BOJE BIHORA” U CENTRU ZA KULTURU U PETNJICI

0

JU Centar za kulturu Petnjica organizuje likovnu koloniju ,,Boje Bihora“. Likovna kolonija će se održati u periodu od 27. do 30. avgusta 2022. godine.

Trodnevna likovna kolonija će okupiti brojne istaknute likovne umjetnike, kako iz Crne Gore, tako i regiona, a ljubiteljima likovne umjetnosti će se predstaviti i umjetnici iz Luksemburga i Rusije.

Učesnici su:

Irvin Masličić-Berane, Aldemar Ibrahimović-Rožaje, Belis Pojatić-Pljevlja, Olga Kopeina -Rusija, Mehmed Muratović-Mostar, Dalibor-Dado Ćetković-Bar, Jasmina Ćetković-Bar, Senad Pepić-Rožaje, Alma Rastoder-Maribor, Elzana Nurković-Novi Pazar, Amina Ademagić-Rožaje, Šeko Šabotić-Petnjica, Amar Ašimović-Luksemburg, Maida Ašimvić-Luksemburg, Milovan Marić-Andrijevica, Faik Cikotić-Podgorica, Tihomir Džudović-Džu-Berane, Natalija Makanova-Rusija.

Pokrovitelj je Opština Petnjica, a projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

E.B.

(FOTO I VIDEO) Članovi grupe ,,Dobro djelo“ očistili odmaralište u Dapsićima

0

Članovi Viber grupe “Dobro djelo” čiji je administrator prof. Mirsad Hadrović očistili su juče odmaralište u Dapsićima na magistralnom putu Berane-Rožaje.

“Dobro djelo” je dokaz da još uvijek postoje oni ljudi koji odgovorno postupaju i brinu o životnoj sredini i prirodi. Pored brojnih akcija u Petnjici, članovi ove grupe stigli su i do sela Dapsići, opština Berane, jer im je cilj, kako kažu, da Crna Gora bude čista.

Selman Adrović iz Laza, koji inače boravi u Njemačkoj, je finansijski pomogao ovu akciju.

Neumorni aktivisti će nastaviti sa akcijama i dobrim djelima, a sve u cilju očuvanja životne sredine, kako u Petnjici, tako i šire.

ERIS BABAČIĆ

 

 

Oprez vozačima na putnom pravcu Gusare – Stenice

0

Na putnom pravcu prema Stenicama zbog obilnih kiša prethodnih dana, pijesak, šoder i šut je u većim slojevima prekrio put.

Zbog toga i apel svim vozačima da budu pažljivi na ovoj dionici.

A.L.

 

SJEDNICA SO PETNJICA U UTORAK 30. AVGUSTA

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je šestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta za 30. avgust  sa početkom u 12h.

Za sjednicu je predlažon sljedeći dnevni red:

  1. Prijedlog Odluke o imenovanju sekretara Skupštine opštine Petnjica
  2. Prijedlog Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica
  3. Prijedlog Odluke o lokalnim komunalnim taksama
  4. Prijedlog Plana javnih radova za Opštinu Petnjica za 2022. godinu

 

 

(VIDEO) Asfaltirana dionica puta prema Pločniku u dužini od 1.000 metara

0

Juče je asfaltiran kilometar puta prema Pločniku, što je rezultat saradnje Opštine i Ministarstva poljoprivrede kroz IPARD. Put će doprinijeti razvoju poljoprivrede i valorizaciju turističkih potencijala Pločnika.

Stalni stanovnici i mještani Pločnika, koji izlaze na katune u ovim krajevima iz drugih mjesnih zajednica, sada će na jednoj od najljepših planina u našoj opštini, do svojih kuća ili katuna, imati znatno poboljšan i asfaltiran put.

Saglasni su da je ovo za njih veliko olakšanje, jer se ranije, kako su nam kazali, do Pločnika moglo samo terencem ili konjima.

Takođe, uz unapređenje putne infrastrukture, poboljšaće se uslovi za valorizaciju svih turističkih potencijala ovoga kraja. U tu čast, mještani Pločnika su organizovali i proslavu na kojoj je pirsustvovala delegacija opštine Petnjica na čelu sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem.

Agović je saopštio da je aktivnost asfaltiranja puta prema Pločniku otpočela prije tri godine, a prvi dio asfalta je urađen uz pomoć dijaspore od mjesta Vaga prema Pločniku.

,,Prvi dio asfalta je urađen prije četiri godine uz pomoć dijaspore, dok je opština Petnjica učestvovala simbolički sa 5.000 eura. Prošle godine smo obezbijedili naredni kilometar asfalta ovom stanovništvu, kroz donaciju društveno odgovorne firme, i ove godine smo uspjeli da položimo još kilometar asfalta zahvaljujući sredstvima Ministarstva poljoprivrede IPARD-a i lokalne uprave. Želim da kažem da smo uradili 2,6 km asfalta na prostoru naše opštine, a vrijednost radova je preko 200.000 eura. Lokalna uprava je imala obavezu da obezbijedi 25% sredstava, preciznije 51.000 eura, što znači da smo iz lokalnog budžeta makismalno podržali ovu aktivnost. Na sreću i zadovoljstvo želim da kažem da ćemo i ove godine imati blizu tri kilometra asfalta i da ćemo na taj način proširiti vezu asfaltiranih puteva u našoj opštini. Htio bih da kažem da je lokalna samouprava položila blizu 100 km asfalta u sklopu naše opštine, uz podršku Ministarstva, Vlade, naše cijenjene dijaspore i lokalne uprave”, saopštio je Agović.

Da će ovo biti dodatno olakšanje za poljoprivrednike u ovom kraju saglasan je i Haso Rastoder.

,,Zahvalni smo predsjedniku opštine Samiru Agoviću na svemu učinjenom do sada. Nekada je bilo nemoguće zamisliti da će doći asfalt ovdje. Kada bih pomenuo nekom nekad da će se asfaltirati ova dionica, to bi bilo smiješno, a sada već je asfalt skoro do Pločnika”, zaključuje Rastoder.

ERIS BABAČIĆ

 

(FOTO I VIDEO) POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA DŽAMIJU U SKENDERIJSKOJ KALICI

0

U Skenderskoj Kalici postavljen je kamen temeljac za izgradnju džamije sa pratećim objektima.

Nakon skoro četiri mjeseca, započeti su zemljani radovi na izgradnji džamije, na zemljištu kojeg je uvakufio, odnosno u zadužbinu dao rahmetli Tahir Skenderović sa svojim sinovima Suadom i Seadom.

U prisustvu predsjednika Medžlisa IZ Petnjica Rifata Agovića, Suada Skenderovića, dr Edvina Hodžića i velikog broja mještanja, položen je kamen temljac za izgradnju džamije.

U ime Medžlisa IZ Petnjica Rifat Agović, za portal Radio Petnjica kazao je da na području Medžlisa islamske zajednice Petnjica izgradjeno do sada deset džamija, dok se radovi na džamiju u Lagatorima privode kraju, a džamija u Skenderskoj Kalici je dvanaesta po redu.

„Zemljište na kojem se izgrađuje džamija je vakuf porodica rahmetli Tahira Skenderovića, njegovi sinovi su preuzeli emanet za izgradnju ove džamija a svakako, svi koji žele da pomognu u njenoj izgradnju srdačno su dobrodišli“, kazao je Rifat Agović.

„Želim ovu priliku da iskoristim da u ime Medžlisa, pozovem ljude dobre volje, koji žele da pomognu izgradnju džamije, kao i svima da se zahvalim, koji su do sada doprinijeli u njenoj izgradnji.

Porodica Skenderović je i u prethodnom periodu zajedno sa ostalim mještanima, radila na realizaciji projekata za dobrobit naselja u Skenderskoj Kalici, kao što je bunar za vodu, izgradnja putnog pravca, snadbijevanje električnom energijim i drugi.

Suad Skenderović, jedan je od nosilaca projekta izgradnje džamije u Skenderskoj Kalici i u svom obraćanju, istakao je da je selo u kojem žive, bilo prepušteno samom sebi.

„Živim u selu Trpezi a izlazim tokom ljetnjih mjeseci u Skendersku Kalicu, koje je planinskog predjela.  Zajedno sa mještanima, organizovali smo se i pokrenuli mnoge projekte koji će biti od koristi našim mještana, a jedan od tih projekata je izgradnja džamije sa pratećim objektima. Važno je istaći da su pozvani svi koji žele da učestvuju u izgradnji džamije.

U sklopu džamije, odnosno molitvenog prostora i gasulhane, biće izgrađena hatarhana i abdesthana kao i kupatila na dva sprata“, navodi Suad Skenderović.

„Želimo da pokušamo da oživimo naše selo, veliki broj ljudi vraća se svome selu, izgrađuju se nove kuće. Takođe imamo mlađu generaciju, koja dolazi u naše selo, obilaze svoju dedovinu i očevinu, koju žele da obnove. Kroz naše selo je prije dvije godine asfaltiran putni pravac i kada je došao asfalt do naših kuća, dobili smo krila i počeli smo optimističnije da razmišljamo. Nijesmo imali dobru infrastrukturu ali već danas imamo i sve ide na bolje.

Na kraju, želim svima da se zahvalim, koji su svojim prisustvom uveličali postavljanje kamena temeljca i takođe da se zahvalim svim ljudima koji su na bilo koji način uzeli užešće u izgradnji džamije, te stoga još jednom želim da pozovem dobrotvore da učestvuju u izgradnji džamije u Skendreskoj Kalici“, zaključio je Suad Skenderović.

Dr Edvin Hodžić, koji živi i radi u Podgorici, bio je u posjeti svom rodnom zavičaju i za naš portal kazao da pomaže svaku dobronamjernu akciju, izgradnje infrasturkturnih projekata u Petnjici.

„Želim da se obratim našoj dijaspori i mještanima da podrže korisne projekte Islamske zajednice i namjere porodice rahmetli Tahira Skederovića, jer važnost izgradnje institucija vakufa je neprocjenjiva, ona je već trend i treba biti kontinuitet.

Želim takođe da posjetim na jedno islamsko kazivanje u kojem se kaže da je najbolji čovjek kod Boga onaj koji koristi drugim ljudima, te stoga na kraju, apel svima koji žele da podrže završetak izgradnje džamije u Skenderskoj Kalici“, zaključio je Dr Edvin Hodžić.

ALMJINA LIČINA

 

BOŽIDAR PROROČIĆ: BIHORSKA HEDIJA MIRSADA RASTODERA

0

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Postoje oni neumorni neimari koji ma gdje ih i kojim ih životnim i muahadžirskim (iseljeničkim) stazama putevi vode ostanu vjerni svom rodnom kraju i svom rodnom ognjištu, koje ih uvjek i iznova poziva da se vrate. Mirsad Rastoder rođen je u Bihori u malenom selu velikih i časnih insana Radmancima. Ove godine su neka od značajnih imena kulturne scene U Crnoj Gori proslavila zajedno sa Mirsadom Rastoderom, jubilej vrijedan pažnje, Festival Zavičajne staze-Bihor slavi svoj XV jubilarni rođendan. Godine koje su za nama kao i one koje su pred nama na najljepši način nam svjedoče da Festival ,,Zavičajne staze-Bihor” živi kroz ogromnu energiju jednog najznačajnih utemeljivača ove kulturne manifestacije, neumornog poslenika kulture i medija Mirsada Rastodera. On je 2007. godine. pokrenuo festival ,,Zavičajne staze” čija je tematika zasnovana na pričama i posvećenosti Bihoru njegovim običajima ,,malim” i ,,velikim” ljudima zbog kojih je i pero slavnog Ćamila Sijarića bilo poznato na EX-YU prostorima. Festival je afirmisao i ugostio veliki broj stvaralaca ne samo sa EX-YU prostora već i onih koji žive širom svijeta. Festival je postao prepoznatljivo mjesto okuplljanja istaknutih stvaralaca i kulturnih pregaoca. Ona jaka autentična spona kosmopolitskog duha uvjek spremna da promoviše i afirmiše mlade umjetnike, pisce, pjesnike, glumce, slikare, i da ih podstakne i podrži na njihovom putu. Ove 2022. godine godine imali su čast da među nagrađenima budu: Dragana Erjašvek, Mirza Pinjić, Safet Sijarić, Afan Latić, dok su u poetsko regati učestvovali: Enver Muratović, Kristina Babić i Božidar Proročić dok su Safet Hadrović-Vrbički i Miraš Martinović par dana ranije govorili o ,,Kulturi čitanja i pisanja” uz vođenje programa izuzetne pjesnikinje i moderatora Rebeke Čilović.

Mirsad Rastoder nije ušao u zlatnu antologiju poetskog ili proznog stvaralaštva Bošnjaka, ali jeste ušao u zlatnu antologiju poslenika kulture i javne riječi. On predstavlja Prometeja koji je zapalio i hrabro ponio plamen neimarskih pregnuća i dostignuća u kojima je utkao svoj jedini Bihor. Za njega je: ,,Bihor svijet i svijet je Bihor.” U tom magičnom spoju ljudi, vremena, karavanskih puteva, iseljeništva, različitih društveno-političkih okolnosti nastajale su magične, imaginarne ali i stvarne priče u kojima su glavni junaci Bihorci. Mirsad Rastoder je čovjek izuzetne širine, obrazovanja i intelektualne pronicljivosti, zato on uvjek dobro zna da prepozna sve ono što je novo i vrijedno u savremenom društvu i kulturi Crne Gore. U svojoj rodnoj Petnjici on okuplja pisce svih generacija i istovremeno njegujući trajne vrijednosti kulture Bošnjaka ali i široku kulturu Crne Gore i Zapadnog Balkana. Njegova misija je plemeniti i humana i što smo stariji sve nas vuče naš rodni kraj. Rastoder nas je svojim radom inspirisao da svako od nas u sebi čuva i njeguje svoj ,,Bihor” svoje vrelo uspomena i odrastanja svoj dosanjani ponekad i nedosanjani san onamo đe prvi put otvorimo svoje oči. Mirsad Rastoder jedan od stvaralaca koji izgrađuju  našu multikulturu. Pored ovoga on  nesebično gradi mostove isprepletane estetskim i moralnim kriterijuma, otkrivajući nam  kontinuitete našeg duhovnog i kulturnog bića.  uprkos uslovima i u skladu sa dugoročnim interesima crnogorskog naroda i njegove kulture. Sve što je do sada Mirsad Rastoder uradio čini sa urođenim osjećanjem mjere, što daje gospodstvenost njegovom liku i djelu. Da li je bilo lako nije i neće biti nikada kada ste i Prometej i pionir po kome se vaš kraj poznaje i prepoznaje od Petnjice do dalekog Luksemburga, Amerike, Kanade, Njemačke i tako redom đe su god Bihorci svojom nogom kročili. On je svoju Bihorsku hediju (poklon)-,,Zavičajne staze” nesebično posvetio svim generacijama, kako bi ih podstakao da više i pišu i čitaju da krajevi koji su izrodili jednog velikama poput Ćamila Sijarića i mnoge druge književnike sačuvaju tu svoju tradiciju ali i da se vrate i ne zaborave svoj Bihor. Mirsad Rastoder je čuvar slobode i vječiti i beskompromisni borac protiv nepravde, bezumlja i tiranije i amaterizma bilo koje vrste. On je pravi prijatelj i vječita podrška svojim mladim kolegama iz novinarstva, kojima uvjek sa posebnim žarom i entuzijazmom govori o svojoj (njihovoj) profesiji i što je najvažnije koju i kakvu težinu ima izgovorena i zapisana riječ. Pripada onoj mogu slobodno reći posljednoj generaciji novinara RTVCG koji su u mnogim teškim i tranzicijskim vremenima čuvali i sačuvali renome ove ustanove. Zapravo on je zajedno sa još par kolega bio svetionik i mudrac koji je uvjek znao i danas zna šta kada i kako treba reći. A riječ je uvjek jaka mi koji pišemo to najbolje znamo. Iznjedrili su Rastoderi toliko mudrih i umnih insana na ovoj planeti ali samo jednog Mirsada toliko univerzalnog a opet jedinstvenog i autentičnog Bihorca. Mirsad Rastoder je intelektualac koji vam daje snagu da istrajete na sopstvenim ciljevima da vjerujete u sebe i u ono što radite da u vječitim težnjama i borbama u savremenom društvu u Crnoj Gori iz vas probljeskuju najača intelektualnna i stvaralačka pregnuća. Mirsad Rastoder pripada redu najuglednjih Bošnjačkih intelektualaca, on je ne samo svojim obrazovanjem i profesionalizmom, humanista u punom i pravom smislu te riječi. Rastoder je snažni intelektualac suptilnih ali prodornih ideja i argumenata svjestan svojih ,,Bihorskih svjetova” koji u njemu nastaju ili se lome. Na nepravdu koja je duboko pogađala njegov (Bošnjački) narod kroz različita istorijska razdoblja i etape i ne tako davna stradanja Mirsad Rastoder je uvjek sa velikom gorčinom ali i velikom dozom mudrosti govorio, opominjao ukazivao na ono što nosi zlo u pojedinicima zlo zbog koga svi mi drugi moramo biti i bolji i razumnji. Njegov je aktivizam je  posebno važan u vremenima najvećih iskušenja za mir, demokratiju i ljudska prava. Mirsadova borba  za pravo svakog čovjeka na dostojan i siguran život je podsticaj i izvor snage za mnoge. Uvijek je vrlo jasno i precizno iznosi svoje stavove, i nikada nije ustuknuo pred agresivnom i primitivnom  politikom nacionalizma i destrukcije, mržnje prema drugom i drugačijem on svoje bitke vodi kroz prizmu kulture.  Zato sam zbog Mirsada Rastodera ali i mnogih drugih Bihoraca zavolio taj magični svijet malo je ovdje i vremena i prostora da ih sve pobrojim i neka mi oproste na tome. Svijet toliko neobičan fascinantan orginalan i jedinstven kao što su platna akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića. Prelazeći iz lavirinta u lavirint ovog magičnog kraja otkrivao sam i još uvjek otkrivan ono što čini Bihor. Mnoge lijepe noći smo zajedno podijelili u dugim muhabetima (razgovorima) iz kojih sam izašao mnogo bogatiji za jedno životno iskustvo. Kosmopolit čija energija i snaga proizilazi iz Kulture razumijevanja kao jednog od najvećih i najznačajnih pravaca savremene države Crne Gore koja treba da istraje na tom putu poštovanja i razumijevanja različitosti jer nam je Mirsad Rastoder ali i mi svi drugi sa njim pokazali da na tom putu nas ne razdvaja niti dijeli išta da smo na putu Kulture razumijevanja bliži jedni drugima. Kultura razumijevanja podrazumijeva otvaranje, a ne zatvaranje granica; spuštanje tenzija (političkih, religijskih, nacionalnih) koje nas dijele; osjećanje nadahnutosti novim uticajima i kreiranje kulturne zajednice koja se razlikuje od one pređašnje, one koja se ne osjeća ugroženom ili superiornom ili elitističkom. To takođe podrazumijeva ogroman napor da se promijeni kurs prije nego što bude prekasno i uistinu postanemo malena izolovana država na mapi Evrope.

Mirsad Rastoder  je kroz svoju Bihorsku hediju (poklon)-,,Zavičajne staze” pokazao sve vrijednosti ne samo svoga zavičaja već vjere u ljude i vremena ma kakva da su bila ona koja su iza nas i ona koja su pred nama. Dok god budu ovakvi insani hodali planetom imamo nadu za čovječanstvo i za povratak a ne odlazak sa vjekovnih ognjišta. Kada je sa nama Mirsad Rastoder kao poslenik kulture ostajemo sa izvjesnom vjerom da ono što radimo ima smisla. Odlučniji smo i čvršći kada su takvi ljudi sa nama, ali oni su nam podrška i uzor i svetionici pred kojima  jasno vidimo kako treba živjeti i raditi i šta nam je činiti. To je istina naših života. To unutrašnje osvjetljenje koje nam pokazuje put kulture kojim trebamo ići. Za sami kraj iz romana velikana Meše Selimovića (1910-1982) ,,Derviš i smrt”  izdvojiću jedan citat koji na najljepši može oslikati Mirsada Rastodera: ,, Čini mi se da se sve temeljno mijenja, sve se u meni trese u samom temelju, i svijet se ljulja sa mnom, jer je i on bez reda ako je nered u meni, a opet, i ovo što se dešava, i ono što je bilo, iz istog je razloga: što hoću i moram sebe da poštujem. Bez toga ne bih imao snage da živim kao čovjek. Smiješno je možda, bio sam čovjek s onim od juče, i hoću da budem čovjek s ovim od danas, drukčijim, možda i suprotnim, ali me to ne buni, jer čovjek je promjena, a zlo je ako ne poslušamo savjest kad se javi. ”

Mirsad Rastoder (Radmanci, Bihor, 1957) završio gimnaziju u tadašnjem (Ivangradu), sadašnje Berane. Pravni fakultet u Podgorici. Profesionalni je novinar Radija Crne Gore od 1985. godine. Uređivao je brojne emisije, bio urednik programa i dva puta nagrađen godišnjim priznanjima za novinarstvo u RTCG i nagradom za životno djelo. Jedan je od osnivača antiratnog Udruženja profesionalnih novinara Crne Gore 1991. godine, zatim Instituta za medije CG 2002. godine, a kao predsjednik Novinarskog samoregulatornog tijela (NST CG) dao je doprinos utemeljenju i podsticaju samoregulacije, primjene profesionalnih standarda i kodeksa u crnogorskim medijima. Organizator je i učesnik brojnih manifestacija identitetskog pozicioniranja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i jedan od osnivača Foruma Bošnjaka.U ranoj mladosti i tokom studija bavio se pozorištem kao glumac i reditelj Dramske scene „Rifat Burdžović Tršo“ i alternativnog pozorišta DODEST. Autor je satirične radio igre “Ministar hrče, a narodu mrče“(1990) i audio scenskog i tv performansa “Čekajući fatihu“(2003). Režirao je radio reportaže “Ribarska fešta” (prvonagrađena na Regionalnom festivalu radija Neum 2007) i “Splavarenje Tarom” (Tuzla 2008). Režirao je radio dramu “Ništa nije isto” (scenario Nada Bukilić, 2017). Autor je poetske radio drame “Dobra voda“ po stihovima Ćmila Sijarića, i “Maternji jezik” po knjizi pezije Ibrahima Hadžića. Koautor je knjige Bihorska muzika. Živi u Podgorici.