Projekat u organizaciji Kancelarije za dijasporu, koji se odnosi na podršku starijim licima u stanju zdravstvene potrebe je realizovan, zahvaljujući Udruženju “Evropa za Opštinu Petnjica”, koje je finansijski podržalo projekat, čime je omogućeno da jedan broj gradjana ostvari pristup kvalitetnoj medicinskoj njezi.
Nedavno, u Petnjici pojavio se još jedan od noviteta. Naime, dvojica “saboraca” i entuzijazista Arnes Latić i Denis Ramdedović odlučili su se da zajedničkim snagama pokrenu biznis i samim tim Petnjici i njenim građanima ponude nešto novo. U pitanju su svježe bihorske kokice.
Oni su uvidjeli da prodaja kokica na otvorenom u gradu može privući mušterije, a isto tako i zaradu pa su se odlučili za nabavku kisoka i prateće opreme kako bi započeli sa radom.
Osim sto prate različite događaje i manifestacije u centru Petnjice njihov prepoznatljiv kiosk sa kokicama smo pronašli i na saboru Turjak.
U razgovoru sa Denisom Ramdedovićem saznali smo da posao koji su pokrenuli 13. jula im za sada dobro ide i da od tada svako veče kiosk i prodaja dobro posluju. Ono što im je najdraže od svega je to da su mušterije zadovoljene.
,,Došli smo na ideju da Arnes i ja Petnjici pružimo nešto novo i tako smo se odlučili za pokretanje biznisa sa prodajom kokica. Krenuli smo 13. jula i mogu vam reći da za sada dobro funkcioniše. Najvažnije od svega nam je to što su mušterije zadovoljne” kazao je Denis Ramdedović.
I bio je potpuno u pravu, mušterije su oduševljene ovom idejom kao i samim ukusom i kvalitetom kokica, pa se za ovaj dvojac mogu čuti samo riječi hvale.
Dokaz da je u Petnjici potrebna samo dobra i zdrava ideja za uspjeh i biznis, koji će se postepeno razvijati….
ERIS BABAČIĆ
Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.
Ekipa Radio Petnjica je u okviru serijala Bihorske biografije, koji je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje prava manjinskih naroda posjetila Braha Adrovića.
,,Braho Adrović rođen je 1947. godine u selu Donja Vrbica kod Berana. Osnovnu školu je završio u Vrbici i Petnjici, a pedagošku akademiju srpsko-hrvatski jezik i književnost u Nikšiću. Više od deset godina bio je profesionalni novinar dnevnog lista ,,Pobjeda”, a oko dvije decenije profesionalni novinar televizije Crne Gore. Bio je i vršilac dužnosti direktora Centra za kulturu u Beranama i u dva mandata potpredsjednik Opštine Berane.”
,,Na samom početku bih da pomenem jednu strofu iz jedne od mojih pjesama, koja otprilike glasi: Gdje god bio, šta god bio, makar bio i veliko, bez svog kraja ti si niko. Na ovu strofu skrećem pažnju zato što želim da dokažem koliko je meni stalo do zavičaja i šta zavičaj za svakog čovjeka znači. Tako da mi je i Vaše gostovanje u mojoj kući takođe mnogo drag doživljaj.
Ja sam kao što je poznato rođen u selu Donja Vrbica, to je jedno čudesno i lijepo mjesto. U to vrijeme kada sam se ja rodio i kada sam odrastao, to je bilo jedno veoma siromašno mjesto, ali samo nas Adrovića je imalo oko stotinu kuća, ali su bile pune života. Samo u našoj kući bilo je nas devetoro braće i sestara i otac i majka. Otac je uvijek radio i to je bio jedan neumorni radnik, jer se isključivo živjelo od poljoprivrede on je radio i stvarao, a majka je bila jedna vrijedna domaćica.
Prvu pjesmu sam napisao u Vrbici, ali pravim knjizevnim radom počeo sam da se bavim tek u srednjoj školi i kasnije na višoj školi.” kazao je Adrović.
Razgovor sa Brahom Adrovićem možete pogledati na našem You Tube kanalu.
(Mišljenja i stavovi izrečeni u okviru projekta Bihorske biografije ne odražavaju nužno i stavove Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, kao i redakcije Radija Petnjica)
U galeriji JU “Umjetnička kolonija” Danilovgrad može se pogledati tradicionalna, 16. izložba “Savremena crnogorska skulptura” na kojoj je prikazano 26 radova crnogorskih vajara. Izložbu je otvorila Milica Radulović, istoričarka umjetnosti.
Svake godine dodjeljuje se i nagrada za najbolju skulpturu sa izložbe koja nosi ime našeg poznatog vajara Draga Đurovića. Ove godine nagrada je pripala vajaru Adinu Rastoderu, saradniku u nastavi na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, za rad “Ćuk”. Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović uručio je Rastoderu ovo značajno likovno priznanje, koje se sastoji od Povelje i simboličnog novčanog iznosa.
Kako se navodi na fejsbuk stranici Umjetničke kolonije, pored Rastoderovog rada, ove godine izdvojili su se i radovi vajara prof. Željka Reljića – “Šlem” i Nikole Balevića – “Identitet”.
Brojni pokušaji otvaranja proizvodnih pogona na sjeveru Crne Gore okončani su neuspješno, o čemu svjedoči i slučaj fabrike peškira u petnjičkom selu Bor. U novembru 2017. godine, uoči lokalnih izbora u Petnjici, iz likalnog DPS-a je najavljeno da će ta fabrika uposliti najmanje trideset radnika i da će njeni proizvodi preplaviti crnogorsko tržište. Iako najavljivana kao zamajac privrednog buma u Bihoru, fabrika je u okviru kompanije “Euro Bor”, čiji su vlasnici predsjednik SO Petnjica Mehmed Meša Adrović i turski biznismen Ismail Arslani, radila samo kratko, i to smanjenim kapacitetom. Kasnije se našla kao dio stečajne mase beranskog preduzeća za prevoz putnika “Simon vojaž”. Naime, utvrđeno je da je Mehmed Adrović, kao vlasnik “Simon vojaža”, sredstva te kompanije usmjeravao za izgradnju pogona za proizvodnju peškira na Boru.
Adrović i dalje tvrdi da je proizvodnja stala zbog slabe prodaje proizvedenih artikala.
– Problem je što smo imali određene zalihe proizvoda koje nijesmo uspijevali da prodamo. Takođe, kasnija pojava korona virusa negativno je uticala na privredni ambijent u čitavom svijetu, što je sve zajedno sputavalo fabriku da proradi punim kapacitetom – kazao je Adrović.
Sa druge strane, bivši zaposleni podsjećaju da je u startu u pogonu bio angažovan 21 radnik, ali da niko od njih nije zasnovao radni odnos na legalan način.
– U samom startu smo vidjeli da se ovdje radi o nekoj velikoj prevari. Primali smo po sto eura svega nekoliko mjeseci, i to bez uplate doprinosa. Rad je bio organizovan na divlje, bez nekog valjanog plana. Sve se to dešavalo iako smo čuli da su uložena velika sredstva za otvaranje ovog nevelikog pogona, koji je kasnije prepušten propadanju – kažu bivši radnici.
Investitor iz Turske smatra da je obmanut i da mu biznis u Boru nije garantovao nikakvu zaradu.
– Mislio sam najbolje. Vjerovao sam da će ova fabrika raditi, ali ispalo je da ništa ne funkcioniše kako treba. Ispalo je sve neozbiljno – konstatovao je Arslani nakon zatvaranja fabrike.
Tako se fabrika na Boru pokazala kao promašena investicija iako je Mehmed Meša Adrović prilikom njenog otvaranja tvrdio da ovaj pogon ima perspektivu i da neće imati nikakvih problema s plasmanom proizvoda.
– Ovo je nova razvojna stranica u životu Bihora. Ovdje će raditi veliki broj mještana. Kako budemo osvajali nova tržišta tako ćemo povećavati obim proizvodnje, što zahtijeva i nova zapošljavanja. To nam garantuje i ozbiljni investitor iz Turske koji je zajedno sa nama ušao u ovaj posao. Ubijeđeni smo da će peškiri “Euro Bora” ubrzo postati brend i da nećemo imati problema s plasmanom – rekao je Adrović prilikom otvaranja fabrike.
On sada tvrdi da postoji dobra volja da se fabrika ponovo aktivira, ali da trenutno problem predstavlja nedostatak stručne radne snage.
– Mi smo obučili određeni broj radnika za rad u proizvodnji peškira i drugih artikala. Međutim, ti radnici su u međuvremenu otišli iz Bihora. Naša nastojanja da pronađemo novu radnu snagu ostala su neuspješna. No, mi nećemo odustati od namjere da fabriku ponovo stavimo u pogon – poručio je Adrović.
Tužilaštvo da preispita posao
Iz Demokratske Crne Gore tvrde da fabrika na Boru predstavlja neuspjeli predizborni trik DPS-a i da ovaj slučaj treba da razmotri nadležno tužilaštvo.
– Od samog početka jasno smo kazali da se radi o čistoj prevari i da od fabrike na Boru neće biti ništa. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu. Uostalom, sve aktivnosti oko otvaranja fabrike sprovođene su pod sumnjivim okolnostima. Zato bi nadležne državne organe trebalo da zainteresuje šta se tamo zapravo radilo i kako su utrošena povjerena sredstva, s obzirom na to da je Investiciono-razvojni fond usmjerio dosta novca za otvaranje ove fabrike. Takođe, treba ispitati kako se fabrička imovina našla kao dio stečajne mase preduzeća “Simon vojaž” – saopštili su iz Demokratske Crne Gore.
PREUZETO: DAN/DARKO JOVOVIĆ
“Vratimo Lađevcu sjaj – obnovimo Bihorski kraj” slogan je tradicionalnog vašara koji će se održati 02.08.2023. godine sa početkom od 13 časova.
Vašar koji se održava na planini Lađevac je najstariji vašar koji se održava na prostoru Bihora. Prošle godine je oborio sve rekorde posjećenosti sa više od tri hiljade ljudi.
Organizatori su i ove godine pripremili dobru zabavu, mnoštvo iznenađenja i nagrada za takmičare.
Poseban akcenat se stavlja na jedan od najstarijih sportova, a to je trka konja, koja je prava atrakcija na Lađevcima, a ove godine su već prijavljeni i regionalni učesnici.
Ne zaostaju ni ostala viteška nadmetanja, pa je tu i bacanje kamena, disciplina koja je veoma popularna na ovom saboru, kao i vuča konopca, gdje će učesnici demonstrirati svoju snagu i fizičku spremnost na djelu.
Goste će zabavljati estradni umjetnici Nerka Hodžić i Nuki-Poštar.
Uloga sabora kroz istoriju bila je mnogo veća. Tokom cijele godine su de vršile pripreme za sam vašar, a bilo je i onih koji su putovali pješke po nekoliko dana da bi stigli na dan održavanja vašara, što govori o značaju narodnih okupljanja u prošlosti. Na vašaru su se sticala poznanstva, sklapali brakovi, upoznavala se šira rodbina. Upravo to, grupa entuzijasta, ljudi punih elana i motiva, nošeni dobrim idejama i iskustvom, pokušava da vrati Bihoru, jer njemu to pripada. Među njima je i Mehmed Mele Ajdarpašić, čovjek koji se neumorno trudi, iz godine u godinu da Lađevcu vratiti nekadašnji sjaj. Nagrada za njegov trud je došla prošle godine, kada je kao organizator uspio okupiti preko 3 000 ljudi, uz pomoć fondacije “ČOVJEK NE UMIRE” koja je pružila organizacionu podršku vašaru.
I kako tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati, tako i ove godine ista organizaciona ekipa, pojačana sa još nekoliko članova koji su dali podršku, u saradnji sa Opštinom i TO Petnjica, najavljuje sabor za pamćenje.
Mehmed Mele Ajdarpašić je kazao za naš portal da mu je jedini cilj da se narod druži i okuplja, a uz to da njegujemo i baštinimo našu tradiciju.
,,Dragi bihorke i bihorci, draga dijasporo, ljubitelji prirode, pozivamo Vas da u što većem broju dođete ove godine na ovu prelijep planinu i posjetite jedan od najstarijih vašara na ovim prostorima. Ove godine takođe će biti mnogo pjesme, igre i raznih takmičenja, pa je samim tim i razloga za posjetu Lađevcu mnogo”, kazao je organizator Ajdarpašić.
