Nedavno je iz štampe izašla prva publikacija posvećena bihorskom ćilimu i vještini izrade njega samog i kao takav je proglašen za nematerijalno kulturno blago Crne Gore. Autor projekta “Valorizacija Bihorskog ćilima” u okviru kojeg je i izašla pomenuta publikacija je mr Ismet Latić. To je bio povod za razgovor sa njim.
RADIO PETNJICA: Konačno je izašla iz štampe jedna vrijedna publikacija. Rekao bih da opština sada ima sa čime da se pohvali. Odakle ideja za ovo?
LATIĆ: Bilo je potrebno dosta truda i rada, zalaganja i energije koja je uložena u ovaj projekat. Realizacija ovog projekta traje od 2014. godine. Dakle, radi se o višegodišnjem projektu u okviru kojeg je koncipirano niz aktivnosti i niz ciljeva koji se trebaju ostvariti kroz samu implementaciju projektnih aktivnosti. Kada napravim retrospektivu ka 2014. godini mogu vidjeti da je ta godina relativno daleko, dosta toga je učinjeno, a glavni motiv za rad na ovom projektu je bio da se ovo izuzetno vrijedno kulturno blago sačuva, a i da se poradi na medijskoj promociji, koja je nesumnjivo potrebna da se ovo kulturno blago prezentuje široj javnosti. Mi smo, pored radija Petnjica, imali izuzetnu saradnju i sa drugim medijima u Crnoj Gori, a to je prvenstveno javni servis RTCG i imali smo priliku da gostujemo u nekoliko emisija. Ono što smo mi uspjeli da uradimo kroz ovaj projekat jeste da brendiramo ćilim sa ovog prostora kao “Bihorski ćilim”, da se istaknu i zaštite one posebnosti koje karakterišu kulturno bogatstvo. Kada smo radili istraživanja, koja se tiču pisanih naučnih tragova koji tretiraju oblast etnografije, a posebno oblast vezanu za ćilimarstvo, naišli smo na nedostatak pisane naučne gradje koja bi poslužila za dalju naučnu verifikaciju i valorizaciju ovog projekta. To znači da postoji jako skroman broj pisanih djela koja su naučnog karaktera. Mi smo uključili i magistarski rad koji je radio Irvin Masličić, akademski slikar. On je magistrirao na temu ćilima i to je takodje doprinos ovom projektu. Da bi se ovo nematerijalno kulturno dobro zaštitilo kod nadležnih institucija u Crnoj Gori neophodno je bilo da se obezbijedi potrebna gradja koja je bila ugradjena u elaborat, odnosno u nominacijskim dokumentima koja su prethodila samom elaboratu. Ovom prilikom ističem da mi je bilo zadovoljstvo da privatno uradim ta nominacijska dokumenta i izuzetno mi je drago što sam kroz cio proces bio uključen zajedno sa kolegama iz uprave za zaštitu kulturnih dobara Tanjom Vujović i Jelenom Vidović. Mi smo tom prilikom obišli veći dio Bihora i dokumentovali ono što je bilo neophodno za ovaj projekat. Ovo je naučna publikacija koja je radjena dvojezično. Radjena je na engleskom i maternjem jeziku i na taj način ćemo ovo umjetničko dobro učiniti dostupnijim široj javnosti. Očekujemo da se u narednom periodu ovo kulturno dobro nadje na UNESCO listi nematerijalne kulturne baštine. Radićemo na tome da ovu naučnu publikaciju prevedemo na druge jezike, jer imamo već iskazano interesovanje da to bude na njemačkom, francuskom ili eventualno turskom jeziku. Sa pravom mogu reći da u Crnoj Gori, a i u regionu ova publikacija će u velikoj mjeri popuniti prazninu koja je objektivna u smislu nedovoljnog istraživanja sveukupne naše kulturne zaostavštine koja se, u ovom slučaju, tiče bihorskog ćilima. Rekao bih da Crna Gora nema baš čime da se pohvali kada je u pitanju ta oblast. Muškarac u izradi ćilima ima malo udjela, osim što se koristi za proizvodnju alata.
RADIO PETNJICA: Izrada bihorskog ćilima isključivo zavisi od žene. Da li možemo ovo da posmatramo kao neki vid zahvalnosti bihorskoj ženi?
LATIĆ: Tako je. Radi se o nečemu što je produkt žene Bihora i svi oni koji budu u prilici da pročitaju ovu publikaciju vidjeće neposredno na početku posvetu koja stoji tu i koja je posvećena bihorskoj ženi. Prvenstveno je to bio jedan od razloga za pisanje ove publikacije. Željeli smo da se vrati dug prema zaostavštini, koja je u decenijama koje su iza nas imala značajan ekonomski faktor u finansiranju porodica, gdje su žene na jedan značajan način davale doprinos u finansiranju porodica. Sam taj proces tkanja i izrade ćilima je bio poseban dogadjaj za sve familije. Svi naši Bihorci imaju lijepe uspomene kada je u pitanju ova plemenita vještina. Ja bih se ovom prilikom usudio da kažem da je bihorska žena plemeniti i bolji dio bihorskog društva i da je najviše zaslužna što se mi danas širom svijeta ponosimo Bihorom. Želim istaći da su i žene koje nijesu sa prostora Bihora bile uključene u ovaj projekat.
RADIO PETNJICA: Ako se ne varam, vi ste planirali da se uključite u biznis i da organizujete žene da se počnu baviti proizvodnjom ćilima.
LATIĆ: Što se tiče toga, to je u okviru samog projekta definisano kao jedan od glavnih ciljeva. Planiramo da se uradi održivost kroz obnavljanje vještine izrade bihorskog ćilima i mi smo već u prethodnom periodu, u saradnji sa turskom razvojnom agencijom TIKOM iz Podgorice uspjeli da obezbijedimo svu neophodnu opremu za uspostavljanje te radionice. Želimo da ojačamo kapacitet žena koje će moći da prodju obuku i da dobiju neophodnu opremu kroz projekat da bi tu aktivnost mogle da rade kući. Rezultat toga je proizvod koji je autentičan i 100% sa prostora ove države i od vune koja se do sada nije vrednovala na pravi način. To bi bio suvenir koji ima upotrebnu vrijednost.
RADIO PETNJICA: Kada pričamo sa aspekta rokova, kada možemo da očekujemo realizaciju tog plana?
LATIĆ: To prvenstveno zavisi od sredstava prema kojima budemo aplicirali. Mi smo već uputili nekoliko inicijativa i pratimo sve konkurse. Imamo interesovanja iz različitih organizacija. Nedavno smo imali posjetu jedne delegacije iz udruženja iz Turske, jedne Balkanske mreže za koordinaciju koja je podržana od strane odredjenih agencija i organizacija iz Turske. Ono što je krajnji cilj u realizaciji ovog projekta je izgradnja kuće ćilima ili regionalnog muzeja ćilima u Petnjici. Na taj način bi uspjeli da postojeću zbirku ćilima, koja se nalazi u centralnoj petnjičkoj džamiji zaštitimo i da obezbijedimo uslove da se ti ćilimi konzerviraju i zaštite na pravi način. Uz nezaobilaznu zahvalnost bihorskoj ženi, bez koje ćilim ne bi bio takav kakav je danas evo prilike i da se zahvalite svim onima koji su učestvovali i dali svoj doprinos za publikaciju o bihorskom ćilimu. Ja bih se prvo zahvalio redakcijskom kolegijumu koji su činili urednik redakcijskog kolegija dr Miomir Maroš, naš poznati komunikolog i novinar, zatim mr Irvinu Masličiću, poznatom bihorskom istoričaru, mr Saitu Šabotiću koji je uradio značajan uvodni dio. Za većinu fotografija je bio odgovoran prof. Mehdija Bato Adrović, grafički dizajn same publikacije je radio studio Amarok sa Cetinja i njima dugujemo zahvalnost što je ovo izuzetno kvalitetno uradjeno, prevod na engleski jezik je radila profesor iz Berana Ljiljana Joksimović, a štampu je radio Pegaz Doo iz Bijelog Polja. Najveći donator za ovaj projekat je Ministarstvo kulture Crne Gore. Publikacija je uradjena u izuzetno kvalitetnoj štampi i u punom koloru, a prvi tiraž je uradjen u 700 primjeraka. Planiramo da u narednom periodu napravimo niz promocija publikacije, kako u Crnoj Gori tako i na medjunarodnom planu. Pomenuo bih značajne osobe i institucije koje su bile uključene u ovaj projekat. Na prvom mjestu je opština Petnjica, zatim Ministarstvo kulture i Ministarstvo dorživog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, Istorijski institut Crne Gore, Medžlis IZ Petnjica, Ambasada SAD-a u Podgorici, Ambasada R. Turske u Podgorici, turska razvojna agencija TIKA, TKC ‚‚Yunus Emre” u Podgorici, RTCG kao i vaš radio. Kao pojedince želim istaći Anku Kujović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Milicu Martić, Jelenu Vidović, Aleksandra Dajkovića, Dragicu Milić, novinara i komunikologa Miomira Maroša, Draganu Kujović iz Istorijskog instituta Crne Gore, a posebno želim da istaknem doprinos Tanje Vujović i njenu nezamjenljivu ulogu, kao i ogroman doprinos implementaciji ovog projekta.
RADIO PETNJICA: Pričali ste o turističkoj ponudi. Bilo ko da podje ljeti na more, tamo može da kupi lokalne suvenire, od raznoraznih školjki, maketa, brodova pa čak do onog običnog kamena. U ovom slučaju, turista koji posjeti Petnjicu ima priliku da kupi nešto što je stvarno vrijedno i što se nalazi na listi nematerijalnog kulturnog blaga. Šta vi, kao autor projekta kažete na to?
LATIĆ: Slažem se sa vama i dijelim vaše mišljenje. Bihorski ćilim je brend, ne samo opštine Petnjice već i cijele regije Bihor i sa pravom mogu da budem ponosan što se već sada Bihor prepoznaje po ćilimu, jer to je nešto što je izuzetno pozitivno.
DENIS BOŽOVIĆ I ALMINA ŠABOTIĆ
