UVIJEK JE TAMO GDJE TREBA

Radio Petnjica
-
0
UVIJEK JE TAMO GDJE TREBA

Jedan od prvih doseljenika iz Crne Gore u Luksemburg je i Isah Kožar, porijeklom iz bihorskog sela Trpezi u petnjičkoj opštini na sjeveru Crne Gore. Doselio je još davne 1973. radio i penzionisao se.
Jedan je i od prvih i najstariji je član udruženja „Luksemburg-Crne Gora“ i redovni je posjetilac na raznim manifestacijama koje organizuju. I ne samo na manifestacijama ovog udruženja, već uglavnom i na drugim koje organizuju udruženja čiji članovi vode porijeklo iz zemalja ex-YU.
I ove godine Isah Kožar je bio na proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore koji je održan 13. 05. i na kojoj su učestvovale mnoge poznate ličnosti iz svijeta diplomatije Crne Gore, kao i najpoznatije muzičke zvijezde iz zemlje porijekla.
Ovo obilježavanje, kao jedan od najvažnijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore, organizovala su udruženja: „Luksemburg-Crna Gora“, ZK „Bihor“ Luksemburg, „Kooperacija Luksemburg-Crna Gora“ te, udruženja „Prijateljstvo Belgija-Crna Gora“ i „Monte Köln“ iz Njemačke.
Posle niza govornika, koji su govorili u slavu Crne Gore i njene nezavisnosti, uslijedila je dodjela zahvalnica udruženja „Luksemburg-Crna Gora“.
Jedan od dobitnika ovog priznanja bio je i Isah Kožar. Na taj način htjelo mu se i zvanično zahvaliti na dugogodišnjem članstvu i podršci udruženju u svim prilikama.
On lično zahvaljuje se predsjedniku ovoga udruženja Ismetu Muhoviću što je prepoznao njegovu dobru volju i iskrenu namjeru spram udruženja i potvrdio da će uvijek biti na strani zajedništva, prijateljstva, ljubavi prema domovini, te da će uvijek podržavati one koji rade za dobrobit društva u cjelini.
Zahvalnicu mu je, u ime udruženja, uručila Fetija Kalač, generalna sekretarka udruženja „Luksemburg–Crna Gora“

F.S.

NEZVANIČNO: PREKINUTA OPTIKA IZMEĐU BERANA I BIJELOG POLJA

Radio Petnjica
-
0
NEZVANIČNO: PREKINUTA OPTIKA IZMEĐU BERANA I BIJELOG POLJA

Telekomunikacioni saobraćaj u dijelu sjevera Crne Gore ni nakon četiri sata nije uspostavljen.

Do previzne informacije o tome šta je problem je skoro nemoguće doći, ali smo nezvanično saznali da je prekinut optički kabl između Bijelog Polja i Berana.

“Sve je u prekidu i dok to ne spoje tako će i biti. Ekipe su na terenu”, kaže neimenovani izvor.

Interesantno je da Telekom o tom problemu nikoga nije obavijestio niti je izdao saopštenje za javnost sa eventualnim objašnjenjem ovakvog prekida.

Obavještavamo naše cijenjene slušaoce da je zbog ovog kvara u prekidu i program Radija Petnjica.

Izvinjavamo se slušaocima.

S.R.

 

TELEKOMUNIKACIONI KOLAPS NA SJEVERU CRNE GORE, NEMA NI SIGNALA RADIJA PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
TELEKOMUNIKACIONI KOLAPS NA SJEVERU CRNE GORE, NEMA NI SIGNALA RADIJA PETNJICA

Zbog kvara na telekomunikacionoj mreži veliki dio sjevera Crne Gore, koji obuhvata Petnjicu, Berane i Andrijevicu nema usluga interneta mobilnog operatera 067 kao i fiksne telefonije.

Operatere ove kompanije nemoguće je dobiti kao ni odgovarajuću službu, te zbog toga ne znamo o kakvom je kvaru riječ.

Nezvanično smo samo dobili informaciju da će se stanje brzo normalizovati iako ne znamo koliko je to brzo.

Zbog navedenog kvara nema ni signala Radija Petnjica, a vjerovatno ćemo biti prinuđeni i da odložimo emisiju Bihorska veza koja je na programu u 20:30 časova.

S.R.

POSLANIK ZEĆIR RAMČILOVIĆ O MAKEDONSKOM TRENUTKU, ZASTAVI, POSREDNICIMA, NASILJU U PARLAMENTU…

Radio Petnjica
-
0
POSLANIK ZEĆIR RAMČILOVIĆ O MAKEDONSKOM TRENUTKU, ZASTAVI, POSREDNICIMA, NASILJU U PARLAMENTU…

Poslanik Udruženja Bošnjaka u Republici Makedoniji AVAZ Bihorac u makedonskom parlamentu Zećir Ramčilović , je za Radio Petnjica govorio o aktuelnom trenutku u Makedoniji.

Da li su se strasti u Makedoniji smirile, odnosno da li je trenutni mir prividan?

RAMČILOVIĆ: Ovo dva pitanja, iako izgledaju slična, imaju sasvim različnu percepciju. Jer kada se koristi termin mir, za sve nas sa prostora bivše Jugoslavije, prostor koji su obilježili ratni sukobi krajem prošlog i početkom ovog vijeka, uvijek se pomisli na ono najgore, a mislim da dešavanja u Makedoniji, koja traju već dve i pol godine, jesu tenzična, na žalost i nasilna, ali mislim da su prije svega zbog nezadovoljstva građana njihovim životnim standardom, nepoštovanje i zloupotreba zakona i institucija, selektivnom pravdom sudstva u borbi sa kriminalom, korupcijom i sl., tako da kada je u pitanju socijalni mir i zadovoljstvo građana tada mogu reći ne samo što se nisu smirile strasti, već i podijele u društvu nikad nisu bile veće. Ali to ne znači, da se mogu očekivati slični događaji od 27. aprila, jer je jasno da nasilje nikom nije dobro donijelo, i da svi mi osim što osuđujemo nasilje moramo više raditi na smirivanju tenzija. Zbog toga je neophodna maksimalna odgovornost svih, posebno vodećih političkih ličnosti.

Da li će međunardni posrednici uspjeti da urade nešto više osim onoga što kažu „drži vodu dok majstori odu?

RAMČILOVIĆ: Na žalost, međunarodni posrednici najčešće insistiraju na djelumno dobra ili mogu reći kratkoročna riješenja. Znate kako, činjenica je da međunarodni predstavnici ne poznaju dovoljno dobro prilike u Makedoniji, a veoma često se vode i svojom logikom koja nekad nije primenljiva za naše uslove. Ako na to, dodamo da i oni u svemu gledaju svoje ili druge geopolitičke i geostrateške interese, onda treba da nam je savršeno jasno svima da samo sami sa dijalogom i kompromisom možemo donijeti ispravna, ili bolje rečeno održljiva riješenja.

Kako ste se Vi, odnosno Vaša partija postavili u ovoj krizi?

RAMČILOVIĆ: Udruženje Bošnjaka AVAZ, nije partija. Kao takav oblik organizacije po prvi put od samostalnosti do danas imamo udruženje građana kao dio makedonskog parlamenta. I Uduruženje i ja kao poslanik smo u parlamentu i van njega uvijek pozivali na dijalog i poštivanje Ustava i zakona Republike Makedonije. To sam i u više navrata i u parlamentu i u medijima javno govorio, ali sam veoma često podsećao poslanike i makedonske i albanske etničke zajednice, da su u svim ovim procesima zaboravili da u Makedoniji žive i Bošnjaci, Turci, Romi, Srbi, Vlasi i drugi i da ne treba da budu ostavljeni na marginama cijelog procesa. Smatram da unapređivanje prava Bošnjaka i drugih zajednica ide samo u prilog građanskom i multietničkom konceptu makedonskog društva. Ako nas ima manje po broju, to ne znači i da smo manje važni za ovu državu.

Da li ste bili u parlamentu kada su bili nemiri?

RAMČILOVIĆ: Bio sam u parlamentu cijelo vrijeme. Tačnije, ono što se malo govori je da je sjednica sa poslanicima svih političkih partija počela od 11.00. časova i da je završena u 18.00. časova, kao i svaki drugi dan. Nakon čega, je napravljen presedan, tačnije vrlo diskutabilan izbor novog predsjednika parlamenta. Iskreno bio sam zatečen svim događajima, jer sam na sebe u parlamentu gledao kao nekog ko će biti u prilici da uradi nešto dobro prvenstveno za svoj narod, za Bošnjake, a onda za ostale građane Makedonije. Nisam mogao vjerovati da je narod ušao u parlament, najpre euforično, a zatim su stvari odmicale kontroli. U grupi od nekoliko poslanika različite partijske pripadnosti, smo bili u iščekivanju evakuacije, koja se desila tek negdje pola sata posle ponoći uz pomoć specijalnih policijskih snaga.
Nasilje koje je za svaku osudu, nasilje u vrhovnom zakonodavnom domu je poraz makedonskoj demokratiji. Ali i nasilje od kojeg neki političari hoće i politički da profitiraju, ne svijestni da takav način ponašanja dovodi do sličnih situacija.

Da li uzroci krize u Makedoniji leže u nezavršenim procesima integracija?

RAMČILOVIĆ: Sasvim sigurno da, nisu jedini ali svakako primarni uzroci za dogogodišnju političku krizu u Republici Makedoniji je i proces evroatlantskih integracija. NATO i EU su itekako zainteresirani za ovaj dio Evrope, koji je za nju od ključnog značaja, pogotovo nakon zahladjivanja odnosa sa Turskom i nakon Brexita. Mislim da je krajnje vrijeme da se donese politička odluka sa kojom bi se integrirale zemlje tako zvanog Zapadnog Balkana u EU, kao što je to bio slučaj sa Romunijom i Bugarskom. Makedonija kao zemlja kandidat za ulaz u EU je blokirana samo od jedne zemlje članice EU, odnosno Grčke još od 2008 godine.

Kolika je opasnost za Makedoniju od projekta Velike Albanije?

RAMČILOVIĆ: Kada postavljate pitanje, vi naglašavate da taj projekt postoji, što po meni je veoma diskutabilno pitanje. Iako imamo mnogo nesretnih izjava koje samo štete regionu i umjesto saradnje i zbližavanja naroda, mi imamo porast netrpeljivosti i isključivanja. U tom pravcu, moram reći da bilo kakva takva ideja ili projekt od bilo koje strane, može donijeti samo štetu, i to ne samo jednoj strani, već svim stranama. Svaka hegemonistička politika donosi zlo, čak i narodu čiji vođe se osjećaju toliko jaki i imaju takve pretenzije. Zar nam nije Bosna i Hercegovina dovoljan primjer.

Da li je legitimno to što se sada u makedonskim institucijama više vidi albanska zastava od makedonske?

RAMČILOVIĆ: Državni simboli i upotreba simbola naroda koji žive u Makedoniji su propisani zakonom, po kojim državna zastava je jedina koja treba da bude istaknuta na zvaničnim državnim institucijama, gdje spada i kabinet Predsjednika makedonskog parlamenta. Sve ostalo je provokacija i jeftino politikanstvo.

Koja zastava stoji u Vašoj kancelariji?

RAMČILOVIĆ: Poslaničke kancelarije nisu institucije i obezbedjene su da bi poslanici u njima mogli da rade u dobroj atmosferi. Tako da, na mom radnom stolu se nalaze tri male zastave, Nacionalna zastava Bošnjaka i državne zastave Republike Makedonije i Republike Bosne i Hercegovine.

Da li Makedonija poštuje prava manjinskih naroda i etničkih grupa?

RAMČILOVIĆ: To je veoma kompleksno pitanje, čiji je odgovor pozitivan, ali se ne može samo reći “da”. Prava manjinskih naroda ili kako piše u preambuli makedonskog ustava “dijelova naroda koji žive u granicama Republike Makedonije” su na visokom nivou po svim međunarodnim standardima, što ne znači da ne trebaju trpjeti promene ili se unapređivati. Najveći problem je implementacija pozitivnih zakonskih propisa, veoma često što u tom odnosu preovlađuje unapređenje prava Albanaca, dok ostali narodi, među kojim i Bošnjaci ne mogu da ostvare svoja ustavom zagarantirana prava. Bilo je tu i uspona i padova. U datoj situaciji je bilo veoma teško, bilo šta realizirati. Ali i pored toga, u saradnji sa mogu je nazvati i tehničkom vladom, sam uspjeo inicirati ili ubrzati neke procese značajne za Bošnjake Makedonije. Prije svega mislim na poboljšanje suradnje između Makedonije i Bosne i Hercegovine, kao što je ukidanje viznog režima i putovanje sa ličnim kartama građana obe države, organizacija Biznis foruma izmedju privrednika Makedonije i Bosne, uskoro uspostavljanje subvencionirane avio linije Skoplje – Sarajevo, zatim štampanje knjiga za predmet Jezik i kultura Bošnjaka, uklanjanje pogrešnog termina bošnjački, sa ispravnim terminom bosanski jezik u nekim državnim institucijama i sl. Pored još nekih aktivnosti iz oblasti kulture, ali i infrastrukture, i u ovakvoj teškoj situaciji sam zadovoljan svojim angažmanom.

 

 O Zećiru Ramčiloviću
Ramčilović je naučni saradnik na Institutu za nacionalnu istoriju Republike Makedonije a kroz svoj radni angažman radi na promociji i očuvanju tradicije, kulture i prava Bošnjaka u Makedoniji .
Rođen je 1975. godine u Donjim Konjarima, doktorirao je istorijske nauke 2013. godine i prvi je doktor nauka iz plemena Ramčilović.
Kruna njegovog istraživačkog rada je djelo ‘’Bošnjaci u Makedoniji tokom 20-tog stoljeća’’ sa akcentom na kulturu i prosvjetu.
Zećirov pradjed Delija odselio je iz Bihora sredinom prošlog vijeka za Plenibabe u Pešteri, odakle je Zećirov otac Hazir odselio s bratom Abdulahom u Konjare, gdje i danas žive.

SAMIR RASTODER

BEMAX NASTAVLJA RADOVE

Radio Petnjica
-
2
BEMAX NASTAVLJA RADOVE

Građevinska firma Bemax je otpočela pripremne radove kako bi se nastavili radovi na trasi puta Petnjica – Podvade. Radnici ove kompanije postavljaju kontejnere na gradilištu koji će služiti kao bazna stanica za potrebe ove firme. Sve te aktivnosti su zapravo pokazatelj da će uskoro biti nastavljeni radovi na prvoj dionici ovog putnog pravca. Zimska pauza je iskorištena da se proces eksproprijacije privede kraju.

„Najvažnije je da su naši ljudi shvatili da je ovaj projekat od izuzetne važnosti za sve nas pa tako nije bilo većih problema. Bemax može sada neometano da nastavi radove na prvoj trasi puta“, kazao je za portal radija Samir Agović, istakavši da je od izuzetne važnosti i to što je premijer Crne Gore, Duško Marković, prilikom posjete Petnjici, kazao da će se druga faza putnog pravca prema Beranama ubrzo ući u proceduru, odnosno da će se ubrzo raspisati tender.

„Najavljeno je takođe iz Vlade da će se raditi na izradi projektne dokumentacije za putni pravac Bioča – Petnjica, kao i Petnica – Trpezi – Kalači. Kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura na području naše opštine, mi možemo biti zadovoljni odnosom Vlade prema našoj opštini. Sa ovim aktivnostima smo konačno ušli u proces saobraćajnog otvaranja Petnjice jer svi znamo da je upravo saobraćajna infrastruktura bila velika kočnica razvoja Petnjice a i znatno će uticati da se smanje migrativna kretanja iz naše opštine“, kazao je Samir Agović.

DENIS BOŽOVIĆ

TAHIR PROSLAVIO DEVEDESETI ROĐENDAN

Radio Petnjica
-
0
TAHIR PROSLAVIO DEVEDESETI ROĐENDAN

Tahir Skenderović je u svojim Trpezima prije nekoliko dana proslavio svoj devedesti rođendan. Tahir je rođen 16.maja daleke 1927. godine.

Na proslavu iz daleke Njemačke, gdje živi i radi, došao je i njegovi sin Sead Skenderović.

,,Moj otac je još kao mladić, sa svojih 14-15 godina bio učesnik rata i dio narodnooslobodilačke vojske. Bio je pravi borac za oslobođenje svoje domovine od okupatora pa je zbog toga i završio vojnu školu. Nešto kasnije je postao komandir stanice policije na Cetinju, ali se nakon očeve smrti vratio u rodno selo kako bi bio uz svoju majku i kako njihovo ognjište ne bi bilo napušteno”,  priča Sead ne krijući nalet emocija.
Tahir je boravio i u Sloveniji gdje se i penzionisao, a nakon toga se vratio svojem rodinom kraju.
,,Moj otac mnogo voli svoj zavičaj, kao i ja. Čitavi svoj život je posvetio Trpezima, mnogo voli svoju porodicu, mještane, Bihorce i Bihor. On je čovjek koji je mnogo dao ovom kraju, cijenjen je i ugledan, , s pnosom ističe Sead.
Tahir Skenderović živi u Trpezima sa svojim mlađim sinom i unučadima, a u slobodno vrijeme provodi družeći se sa penzionerima, susjedima i porodicom.

SELMA ADROVIĆ

PETNJIČKA ADMINISTRACIJA SE PRESELILA U NOVU ZGRADU

Radio Petnjica
-
3
PETNJIČKA ADMINISTRACIJA SE PRESELILA U NOVU ZGRADU

Prvi radni dan u novoj administrativnoj zgradi u Petnjici protekao je u privikavanju zaposlenih na nove prostorije, ali i na nova pravila odnosno novi kućni red.

Predsjednik opštine Samir Agović je za naš portal rekao da će uslovi rada i vidni komfor poboljšati kvalitet rada.

“Još kada je bilo otvaranje ove zgrade naglasio sam da smo dobili još veću obavezu da radimo više, složnije, odgovornije i da ovdje stvaramo najbolje moguće odluke i rješenja, a sve to u korist naših građana”, rekao je Agović.

Agović je dodao da je prilikom nedavne posjete Luksemburgu povodom dana nezavisnosti Crne Gore od dijaspore dobio pozitivne komentare u vezi sa novom zgradom.

“Ne mogu a da se ne osvrnem i na negativne komentare jednog dijela ljudi kojima su pokušali da zasjene onaj svečani čin otvaranja zgrade. Ovom prilikom bih svima poručio da Petnjica treba da bude odgovorna i prema sebi i prema drugima. U zajednici sa beranskom opštinom smo možda osjećali inferiornost kao manja zajednica, sada kao većinska zajednica u našoj opštini treba da pokažemo razumijevanje, tolerantnost i poštovanje prema drugim zajednicama. Naš narod je pitom, ljubazan, merhametan i siguran sam da ćemo uvijek biti raspoloženi za dobronamjerne ljude koji će dolaziti u Petnjicu”, zaključio je Agović.

SELMA ADROVIĆ

HALILOVIĆU ZAHVALNICA ZA DOPRINOS U POVEZIVANJU I OKUPLJANJU ISELJENIKA

Radio Petnjica
-
0
HALILOVIĆU ZAHVALNICA ZA DOPRINOS U POVEZIVANJU I OKUPLJANJU ISELJENIKA

 

Na proslavi dana nezavisnosti Crne Gore u Luksemburgu, predsjedniku ZK Bihor  Esku Haliloviću uručena je zahvalnica za saradnju i izuzetan doprinos u okupljanju i povezivanju građana Crne Gore u Luksemburgu.

“Simbolika ovog priznanja je u našem zajedništvu kako ovdje u Luksemburgu tako i u našoj Crnoj Gori. Zajedno smo jači i zajedno možemo sve. Neka zivi nase zajednistvo. U našem radu i našim ciljevima i neka živi naša Crna Gora”, rečeno je prilikom dodjeljivanja priznanja.
Nagrade je u ime udruženja uručila generalna sekretarka “Luksemburg Crna Gora” Fetija Kalač.

“KOMUNA” USPJEŠNO PROMOVISANA U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
“KOMUNA” USPJEŠNO PROMOVISANA U LUKSEMBURGU

U organizaciji Udruženja Luxemburg-Crna Gora, a u okviru proslave Dana nezavisnosti Crne Gore u Luxemburgu je minulog vikenda održana više nego uspješna promocija časopisa KOMUN@ iz Podgorice kojoj su između ostalih prisustvovali i Remzija Camić, počasni konzul CG u Luxemburgu, Predrag Stamatović, ministar savjetnik u ambasadi CG u Belgiji i Samir Agović, i predsjednik Opštine Petnjica kao i ekipa estradnih umjetnika iz Crne Gore koja je uveličala slavlje povodom proslave Dana nezavisnosti koje je predvodila Branka Šćepanović, Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Andrijana Anči Dabetić i Dijana Hazirović.
Promocija je imala multimedijalni karakter, veoma zanimljiva i do sada nezabilježena u Luxemburgu koja je izazvala nevjerovatnu pažnju, jer se prvi put u zemlji gdje živi oko 10000 iseljenika sa prostora Crne Gore promovisao jedan ovakav časopis koji se bavi običajima, tradicijom i kulturnom baština svih naroda koji žive u Crnoj Gori.
Učestvujući na promociji, Branka Bogavac, poznata spisateljica i autorka brojnih intervjua sa poznatim svjetskim književnim i umjetničkim imenima, koja je specijalno doputovala iz Pariza zbog promocije, u emotivnom nastupu istakla je da duguje veliku zahvalnost organizatorima koji su, kako je rekla , na najljepši način pokazali da se svoja otadžbina ne zaboravlja, da treba da se održavaju veze sa njom i da su organizacijom ove promocije u okviru obilježavanja velikog datuma u istoriji Crne Gore i njenog Dana nezavisnosti na najbolji način pokazali važnost širenja kulturnih veza i kulture svih naših naroda i potrebu žive razmjene sa domovinom i ljudima koji stvaraju u njoj.
-Komuna je, mogu slobodno reći napravila „kulturnu revoluciju“ kada je riječ o afirmaciji naše baštine i zato je postala kulturni fenomen Crne Gore, kazala je Bogavac, napominjući istovremeno, „da iako posvećena baštini, u stvari, ona je vizija jedne ljepše, duhovnije i mirnije budućnosti koja će se, duboko vjerujem, ponovo nadviti nad našim narodima, jer poslije velikog mraka, uvijek dođe neka snažna svjetlost da pobijedi“.
Ona je takođe podsjetila da je Komuna neprofitni časopis koji je namijenjen „krhkom osjećanju životnih i duhovnih vrijednosti koje su u poslednje vrijeme tako dramatično narušene u svim kulturama naših naroda“ uz naglasak da je „taj tako maleni, ali po sadržini veliki časopis, prvo osvajao srca čitalaca u Crnoj Gori, sve terene od Sjevera do Juga, a sada krči put u svim zemljama na svim kontinentima gdje žive naši ljudi i šalje poruku: čuvajmo naše blago i baštinu, živimo zajedno kao civilizovani ljudi, družimo se, računajmo jedne na druge, oslobodimo se mržnje i zavisti koje nas porobljavaju i razdvajau, oprostimo jedni drugima, završila je Bogavac, burno pozdravljena od strane prisutnih.
Govoreći na promociji, Remzo Hajdarpašić, književnik i scenarista je istakao da ako ga budu ubuduće ljudi pitali kakav je to časopis Komuna, on će reći da je to pravi muzej.
– Muzej koji se drži u rukama i koji ima dosta prednosti u odnosu na klasične muzeje. Sveobuhvatan je, dostupan svima. Muzej koji možete pokloniti prijateljima i time ih zasigurno oplemeniti, napominjući da svi oni koji ga čitaju i druže se sa Komunom, da će se obogatiti znanjem iz prošlosti Crne Gore i to onim neprocijenjivim bogastvom koje čovjek nosi dok je živ.
-Da je sreće ovo bi bio državni projekat zato što ne postoji bolji način da se upozna Crna Gora od iščitavanja Komune. Tu imamo sve sto karakteriše jednu državu: narod, istoriju, geografiju,kulturu…završio je Hajdarpašić.
– Ništa ne nastaje slučajno. Ni časopis Komuna nije slučajna pojava, već izraz želje i potrebe da se dodatno skidaju naslage buđi i praha sa crnogorske kulture, istorije, da se rasvjetljava izuzetno bogata kulturna baština Crne Gore, svih naroda koji žive u njoj i koji su svojim vjekovnim postojanjem ostavili dubok trag u kulturi ovoga podneblja, rekao je između ostalog Faiz Softić, književnik i glavni urednik revije „Bihor“, dodajućii „da ono što je najbitnije kada je u pitanju Komuna kao projekat jeste povezivanje gradova kroz razne teme, svodeći sve to na jedno mjesto – na svoje stranice, čime se ne širi samo znanje o gradovima i njihovim kulturnim osobenostima već se širi i jedna vrsta ljubavi i prijateljstva među njima, što je od neprocjenjive važnosti za jedno multietničko i multikulturalno društvo, kakvo je crnogorsko u državotvornom smislu.
-Ovaj časopis pretenduje, ili on to možda i jeste – crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti na čemu se temelji budućnost kulture, pa ako hoćete i istorije u Crnoj Gori, koja je bila vrlo turbulentna i koja je unesrećila mnoge porodice i zatrla mnoga ognjišta, istakao je Softić.
Zahvaljujući na pozivu da Komuna bude dio obilježavanja proslave povodom 11 godina od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore, Amer Ramusović,direktor Komune, rekao je da različitost i multietičnost bogastvo Crne Gore, ali „da država koja nema svoje kulturno blago, svoje nedvojbeno vlasništvo nad njim, nije država i da pojedinac koji ne posjeduje kulturnu baštinu svog naroda, kao što posjeduje svoju kuću, ne može imati svoju identitetsku svojinu“.
-To i Vi ovdje u Luxemburgu dokazujete i dokazivali ste sve ove teške i turbulentne godine koje su za nama, Vašu vezu sa matičnom državom i rodnim krajem, vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša zajednička domovina zajedno sa Crnom Gorom, istakao je on, dodajući da je optimista, da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnom dijasporom koja je trbuhom za kruhom i iz ko zna iz kojih razloga stigla i u Luxemburg nastojati da zajedno sačuvaju itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se i opredijelila i Komun@.
-Taj put će, uvjeren sam biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja i ako bog da za par godina zajedno sa Luxemburgom i ostalima i u Evropskoj uniji, rekao je Ramusović.
Na promociji su prikazana i dva filma i to jedan o razvoju i veoma uspješnom petogodišnjem periodu od kako se štampa ovaj jedinstveni časopis i drugi koji govori o suživotu i ljubavnim pričama iz Podgorice koje su ušle u legendu poput ljubavi Feride Osmanagić sa crnogorskim kapetanom Ilijom Raičkovićem i „Jelki koja ljubi Janka“, dok je u muzičkom programu učestvovao Goran Vratnica iz Brisela koji je uljepšao promociju izvodjenjem izvornih crnogorskih izvornih pjesama u kojima su svi prisutmi uživali i zajedno sa g.Vratnicom pjevali,a izuzetno uspješan medijator večeri bila je Mirnesa Sadovic Sijarić.

A.R.

U PETNJICI UPISANO SAMO 58 PRVAKA!!!

Radio Petnjica
-
5
U PETNJICI UPISANO SAMO 58 PRVAKA!!!

Upis nove generacije đaka u petnjičkim školama je završen 31. aprila. Prema nezvaničnim informacijama, do sada je na cijeloj teritoriji opštine Petnjica upisano samo 58 novih đaka, od kojih je naveći broj upisan u OŠ ,,Mahmut Adrović” u Petnjici, koja nezvanično bilježi nešto manji broj upisanih u odnosu na prošlu godinu. Podsjećanja radi, prošle godine su u Petnjici ukupno upisana 73 prvaka.

Škole u petnjičkoj opštini svake godine bilježe sve veći pad broja novoupisane djece. Glavni razlog je raseljavanje koje je u posljednje vrijeme jako izraženo.

Zvanični podatak o broju upisanih ćemo biće saopšten početkom juna.

SELMA ADROVIĆ

1...679680681...869Stranica 680 of 869