PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: MLJEKARA “KAMENUŠA” OTKUPI DNEVNO 650 LITARA MLIJEKA IZ BIHORA

Radio Petnjica
-
0
PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: MLJEKARA “KAMENUŠA” OTKUPI DNEVNO 650 LITARA MLIJEKA IZ BIHORA

Da stočarstvo u petnjičkoj opštini ima perspektivu, najbolje govori primjer broj onih koji isporučuju mlijeko privatnim mljekarama.

A da se radi o izuzetno kvalitetnom mlijeku, potvrdio je za Radio Petnjica Vladan Rakonjac, direktor proizvodnje rožajske private mljekare “Kamenuša”.

Gostujući u studiju Radija Petnjica, Rakonjac je istakao da od 35 kooperanata otkupe 650 litara na dnevnom nivou.

“Radi se o mlijeku izuzetnog kvaliteta. Kada to kažem, pod time se  podrazumijeva 4.0 mliječne masti, 3.30 proteina, suve materije 8.80, a sve to govori da se radi o izuzetno kvalitetnom mlijeku na osnovu hemijski parametara. Na osnovu mikrobioloških, takođe, zadovoljavajući broj somatskih ćelija i bakterija“, istakao je za portal radija, direktor proizvodnje Vladan Rakonjac

Mljekara „Kamenuša“, opština Rožaje, naselje Sređani, trenutno prerađuje 5 000 litara na dnevnom nivou. Paletu proizvoda čine sir kriška, svježi sir, mladi kajmak ( skorup ), katunski kajmak, paprika u pavlaci i surutka. Izgrađen je i novi pogon od 1000 kvadrata gdje će proizvoditi kisjelo mliječni program ( jogurt različitih masnoća, kisjelo mlijeko, kisjela pavlaka ), polutvrdi sirevi, trapsit i gauda.

“Naša mljekara postoji od kraja 2018.godine. I pored toga što se radi o mladoj firmi, bilježimo vrtoglavi uspon u prehrambenoj industriji. U sklopu  mljekare postoji farma koja broji 100 muznih grla. Na farmi imamo savremeno izmuzište, laktofriz za automatsko hlađenje mlijeka”, zaključio je Rakonjac. Mljekara upošljava 30 radnika sa područja opštine Rožaje a otkljupju mlijeko sa područja Bijelog Polja, Petnjica, Berana i Rožaja.

Da se radi o firmi koja ima viziju, govori činjenica da su proširili tržište sa izvoznim dozvolama za Kosovo i BiH.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

(VIDEO) VRIJEDNI LJUDI BIHORA: SEOSKO DOMAĆINSTVO ALMIRA ADROVIĆA NA BORU

U PETNJICI OBILJEŽEN DAN MATERNJEG JEZIKA

Radio Petnjica
-
0
U PETNJICI OBILJEŽEN DAN MATERNJEG JEZIKA

Učenički parlament Srednje mješovite škole u Petnjici u saradnji sa recitatorskom sekcijom ove škole i Centrom za kulturu obiljezio je Dan maternjeg jezika.

Dan maternjeg jezika obilježava se u cilju promovisanja jezičke i kulturne raznolikosti i višejezičnosti u svijetu. Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika ustanovila je organizacija UNESCO 1999. godine i odabrala 21. februar za obilježavanje Dana maternjeg jezika.

U cilju obilježavanja ovog dana učenici su govorili stihove poznatih književnika na crnogorskom, srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, pa su učenici bili u stanju da čuju stihove Vesne Parun, Desanke Maksimović, Abdulaha Sidrana, Izeta Sarajlića, Kristine Babić i mnogih drugih. Nakon recitala, za učenike je pripremljena projekcija filma “Lajanje na zvezde” koji prikazuje srednjoškolski život, te zgode i nezgode profesora i učenika.

“Na ovaj način učenicima je prezentovana raznolikost jezika na ovim prostorima, ali i potreba da bogatstvo maternjeg jezika njegujemo i ukazano im na važnost prava da uče i da se izražavaju na maternjem jeziku”,kaže za portal Radija Petnjica Dijana Tiganj, profesorica maternjeg jezika i književnosti.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

SAČUVAJMO STARE BIHORSKE KUĆE

PUNA SALA POLJOPRIVREDNIKA U PETNJICI NA PREDSTAVLJANJU AGROBUDŽETA 2020.

Radio Petnjica
-
0
PUNA SALA POLJOPRIVREDNIKA U PETNJICI NA PREDSTAVLJANJU AGROBUDŽETA 2020.

U prepunoj sali Skupštine opštine Petnjica predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavili su petnjičkim poljoprivrednim proizvodjačima Agrobudžet za 2020. godinu. U odnosu na prethodnu godinu,  Agrobudžet je veći za 8,3 miliona eura. Za ovu godinu Agrobudžet iznosi 60.722.500€

“Drago mi je što je veliki odaziv poljoprivrednih proizvođača danas u Petnjici. Postoji veliko interesovanje za Agrobudžet za 2020.godinu i drago nam je da dođemo u Petnjicu povodom prezentcije mjera budžeta i drugim povodima.
Stalno smo na terenu i uvijek smo na raspolaganju da pomognemo i riješimo vaše probleme. Agrobudžet iznosi blizu 61. milion eura, to je 16% veći u odnosu na prethodnu godinu.
Pored konstantnog povećanja budžeta, pokušavamo da mjere prilagodimo poljoprivrednim proizvođačima i njihovim potrebama. Iz godine u godinu smanjujemo kriterijume da bi povećali broj poljoprivrednih proizvođača, da bi što više proizvođača moglo da koristi naše programe.
Danas ćemo predstaviti mjere koje su najznačajnije, stim da i druge mjere mogu da budu tema razgovora,” kaže Gojko Babović iz odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva.

Agrobužet iznosi 61. milon eura, u 57. mjera. U Petnjici su predstavljene neke od tih mjera.

Direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, održivo korišćenju planinskih pašnjaka, podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, podrška preradi mlijeka na gazdinstvu, program unapređenja stočarstva, direktna plaćanja u biljnjoj proizvodnji, podrška proizvodnji sjemenskog materijala.

Predstavjanje dijela za poljoprivredno osiguranje.

Podrška podizanju i modernizaciji opremanju proizvodnih voćnih zasada, podrška povrtarskoj proizvodnji

Budžetske mjere su prezentovali: Amra Terzić, Miloš Kusovac, Vukota Stanišić i Stanko  Kovačević.

 “Prije svega smo akcenat stavili na novinu u Agrobudžetu u odnosu na prethodni vremenski period, tu su mjere za stočarsku proizvodnju gdje je podrška zadržana na nivou po grlu, odnosno 70. eura po grlu krupne stoke, osam eura po grlu sitne stoke. Novina u odnosu na prethodne godine je ta da sva grla ispod minimuma ostvaruju premiju, što znači da poljoprivredna gazdinstva koja imaju tri krave sada ostvaruju premije na sva tri grla, ne na jedno grlo što je bila situacija do sada.

Isto tako kroz podršku biljnoj proizvodnji koja je povećana sa 180.eura po hektaru na 200. eura, odnosno 210. eura za mlade poljoprivrednike.

Kada je riječ o mjerama ruralnog razvoja uvedene su određene novine, podrška je uvećana za 5% za one poljoprivredne proizvođače koji se profesionalno bave poljoprivredom, odnosno su poljoprivredni osiguranici i svoje obaveze redovno izmiruju.

Nešto što je interesantno za ovaj kraj to je mjera za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, svi koji su završili srednju ili višu školu u oblasti poljoprivrede ili veterine mogu da ostvare do 10.000. eura bespovratnih sredstava ukoliko žele da pokrenu poljoprivrednu proizvodnju na svom gazdinstvu.
Javni poziv će biti objavljen u narednom periodu.

Kolege koji rade pri lokalnoj upravi iz oblasti poljoprivrede imaju iskustva za izradu biznis planova i sprovođenje javnog poziva. Limitirajući faktor za javni poziv je nabavka mehanizacije tako da je mehanizaciju moguće nabaviti do maksimuma 5000. eura kada je riječ o mladim poljoprivrednim proizvođačima.

Proizvođači u Petnjici mogu iskoristiti javni poziv za nabavku mehanizacije, odnosno jednoosovinskih traktora i priključne mehanizacije za velike traktore.
Javni poziv daje podšku do 2.500. eura po zahtjevu, odnosno maksimalne investicije od 5.000. eura. Javni poziv će biti raspisan sredinom marta mjeseca. Pozivam sve zainteresovane da se pripreme za javni poziv, jer iskustvo iz protekle tri godine je takvo da i ako su opredijeljena značajna sredstva, vrlo kratko traje, zbog velikog interesovanja poljoprivrednih proizvođača.

Interesovanje mještana opštine Petnjica u sektoru stočarstva iz godine u godinu raste, siguran sam da je tako i u drugim sektorima proizvodnje.
Svake godine održimo prezentaciju u petnjičkoj opštini.

Proizvođači kontaktiraju kolege iz opštinske službe i kolege za savjetodavne poslove, kako u biljnoj tako i stočarskoj proizvodnji koji su locirani u Beranama”, zaključuje Miloš Kusavac iz direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

ILJAZ KOČAN: NEKADA JE PJEVALO SVAKO BRDO, A SAD SE ČUJE SAMO RADIO

 

DA LI JE BLAGA ZIMA DOBRA ZA POLJOPRIVREDNIKE -” ŠTO VIŠE LEDA DO VIŠE MEDA”

Radio Petnjica
-
0
DA LI JE BLAGA ZIMA DOBRA ZA POLJOPRIVREDNIKE -” ŠTO VIŠE LEDA DO VIŠE MEDA”

Blaga zima i februarsko sunce, iz ugla starijih Bihoraca, neće dobro donijet poljoprivrednim gazdinstvima.

Prema kazivanju Rahmana Kočana, tri nerazdvojna stuba su stočarstvo, voćarstvo i pčelarstvo.

„Kod pčelara ima jedna izreka – što više leda to više meda. Ako jedan stub zakaže, druga dva moraju da trpe posledice. Iz iskustva, od prije nekoliko godina kada je bila slična zima, bez velikih snjegova, bez leda, prosto rečeno kada zima ne opravda svoj epitet, prinosi od meda su bili dosta loši kada su pčele ispod svakog očekivanja proizvele meda“, istakao je Rahman koji je pohitao u svoj mali pčelinjak da ga obiđe.

Iz ugla Bahtjara Muratovića, na globalnom nivou se poremetila klima tako da više ne može da važi ni ona stara – zabolje me desni bubreg, biće nevremena. Kao dokaz nudi situaciju sa koronavirusom gdje vremešni Bahtjar pokazuje da pomno prati situaciju u Kini.

„Ranije je sve bilo drugačije. Nije bilo atomskog oružja, nijesu padale bombe na zemlju pa je zemlja bila zdravija. A sada, evo samo šta se radi u Kinu. Ni Kinezi ni Amerikanci ne mogu da pronađu da unište jednu običnu bakteriju. Do skoro nam nije trebalo da slušamo vremensku prognozu. Sada je velika zagađenost, zatrovanost zemlje pa se sve promijenilo. I ovi meteorolozi mogu da prognoziraju samo za sedam dana. Ja sam juče ujutru izašao ispred kuće i pitam sebe jel ovo neki proljećni mjesec ili februar. Toplo i lijepo. Više nema pravila“, izjavio je Bahtjar Muratović.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

ISPOVJEST ADEMA ŠABOTIĆA: ZAŠTO SAM BACIO BOMBU NA ŠEŠELJA

VIŠE OD 200 000 ULAGANJA U ŠKOLE U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
VIŠE OD 200 000 ULAGANJA U ŠKOLE U PETNJICI

U školsku infrastrukturu u opštini Petnjica završeni su ili su u pripremi radovi ukupne vrijednosti oko 200.000 eura, od čega je najznačajnija aktuelna sanacija sistema grijanja u osnovnoj i srednjoj školi, koja iznosi oko 80.000 eura – rekao je sekretar Ministarstva prosvjete Omer Mehmedović.

Najavio je, kako je navedeno u saopštenju ovog resora, da će u narednim mjesecima u saradnji sa dijasporom biti rekonstruisana i školska sportska sala.

Investicioni ciklus

Ministarstvo prosvjete u okviru, kako je rekao Mehmedović, “jednog od najvećih investicionih ciklusa u obrazovanju nastavlja da radi na jačanju školske infrastrukture i poboljšanju uslova u školama, s akcentom na sjeverni dio zemlje”.

– Urgentno smo reagovali nakon kvara na sistemu grijanja u školi u Petnjici do kojeg je došlo usljed kvara na kotlovima, te u kratkom roku izabralo izvođača radova, čiji se završetak očekuje u narednim sedmicama – najavio je Mehmedović.

Pored radova na sanaciji sistema grijanja, najavio je da će u narednim mjesecima Ministarstvo u saradnji sa dijasporom rekonstruisati i fiskulturnu salu, što je “samo jedan u nizu projekata obnove školske sportske infrastrukture u Crnoj Gori, kojoj je Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa partnerima, pristupilo vrlo ozbiljno”.

– U narednom periodu Ministarstvo će uložiti više desetina hiljada eura u rekonstrukciju školske sportske sale Osnovne škole “Mahmut Adrović” i Srednje mješovite škole, u okviru koje će biti zamjenjeni parket, bravarija, kao i preostali enterijer – precizirao je Mehmedović.

Lokalna zajednica

Na ovaj način, prema njegovim riječima, djeca će dobiti modernu salu u kojoj će moći da se bave školskim sportom na kvalitetniji način.

– Ovo je jedina sportska sala u Petnjici koja će biti značajna za cijelu lokalnu zajednicu – istakao je Mehmedović.

U toku je, kako je naveo, izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju spoljašnje i unutrašnje bravarije na objektima osnovnih škola u Vrbici i Savinom boru, a radovi se očekuju u naredna dva mjeseca.

– Zamjena dotrajale drvene spoljašnje bravarije vrijednosti oko 15.000 eura je završena i na školskom objektu u Tucanju, a ovakvi radovi su definisani kao prioritetni od uprava škola, s obzirom na vremenske uslove u ovom dijelu zemlje – kazao je Mehmedović.

Direktor Osnovne škole “Mahmut Adrović” Rifat Ramčilović rekao je da je obnavljanje sistema grijanja od velikog značaja za školu.

– Rekonstrukcija sportske sale značajno će doprinijeti kvalitetu nastave fizičkog vaspitanja, ali i cjelokupnom životu zajednice, s obzirom na to da je ovo jedina sporska sala u Petnjici – istakao je on.

PREUZETO: POBJEDA

PROČITAJTE JOŠ:

(VIDEO) ŽIVOTNA PRIČA HAJRANA HUREMOVIĆA: DJECA SU OTIŠLA NA ZAPAD, PRODAO SAM SKORO SVU STOKU

NAJMANJE PLATE I PENZIJE U PETNJICI, NAJVEĆE U TIVTU

Radio Petnjica
-
0
NAJMANJE PLATE I PENZIJE U PETNJICI, NAJVEĆE U TIVTU

Najveće prosječne plate i penzije imaju građani Tivta, a ta primanja najmanja su u Petnjici, pokazuju posljednji podaci Monstata i Fonda penzijsko-invlidskog osiguranja (PIO) za decembar prošle godine.

Prosječna decembarska plata u Tivtu bila je 693 eura i za 33 odsto ili 173 eura je veća od državnog prosjeka. Za četiri godine prosječna plata u Tivtu povećana je za 100 eura. Tivat je i jedina opština u kojoj je prosječna plata veća od minimalne potrošačke korpe od 647 eura.

Uzrok za rast prosječnih zarada u Tivtu su investicioni projekti gdje su dijelu zaposlenih u građevinarstvu i nautici, a naročito u menadžmentu, plate značajno veće od državnog prosjeka od 520 eura.

Prosječna penzija u ovom gradu iznosi 354 i za 23 odsto ili 65 eura je veća od prosječne na nivou države. Razlog za veće penzije u Tivtu su brojni vojni penzioneri, penzionisani radnici bivšeg Arsenala koji su nekada imali visoke zarade kao i penzionisani pomorci.

Najniža prosječna zarada je u Petnjici, novoj opštini koje se odvojila od Berana prije šest godina. Ona je u decembru iznosila 420 eura i bila je za 100 eura manja od državnog prosjeka, a za 273 eura manja nego u Tivtu. Penzioneri Petnjice imaju i najnižu prosječnu penziju u Crnoj Gori od svega 165 eura. Ona je za 124 eura manja od državnog prosjeka i čini četvrtinu minimalne potrošačke korpe.

Razlog niskih plata i penzija u ovoj opštini je nerazvijena privreda i propast bivših preduzeća, tako da su mnogi radnici ostali bez godina staža ili im je staž povezivan na minimalac, što je uticalo na koeficijente za penziju. Monstat u podacima ne navodi koliko ima zaposlenih u Petnjici, dok je, prema podacima fonda PIO, penziju u decembru primilo 511 penzionera.

Sljedeći grad na niskim penzijama je Gusinje gdje 369 penzionera prima prosječnu od 188 eura. Nema podataka kolika je prosječna plata u ovoj opštini,kao ni koliko ima zaposlenih.

U svih 13 opština na sjeveru penzije su niže od državnog prosjeka. Najbliže toj cifri su Pljevlja gdje je prosječna penzija 284 eura i za samo četiri eura je niža od državnog prosjeka. Razlog za veće penzije u ovom gradu u odnosu na ostale na sjeveru su ranije veće plate u Rudniku uglja i Termoelektrani. Prosječna plata u Pljevljima sada iznosi 533 eura i za samo 13 eura je veća od državnog prosjeka.

Na sjeveru Mojkovac sa 519 eura i Kolašin sa 513 eura su tek nešto ispod državne prosječne zarade. Međutim, mali broj zaposlenih, 1.210 u Mojkovcu i 1.317 u Kolašinu, pokazuje da je značajan broj njih zaposlen u javnom sektoru gdje su zarade veće što je i razlog višeg prosjeka. Zbog uništene privrede u ovim gradovima, i izgubljenih godina staža,penzije su značajno niže od državnog prosjeka, pa je u Kolašinu 241 eura a u Mojkovcu 229 eura.

Prosječna penzija je dokaz uništene privrede u mnogim gradovima, zbog čega je vrlo malo penzionera sa punim stažom. Penzioneri u Andrijevici preživljavaju sa 208 eura, u Rožajama sa 209, Plavu sa 217…

U glavnog gradu živi 28 odsto ukupnog broja penzionera što je 33 hiljade, a njihov prosjek penzije je 325 eura i za 36 eura je veća od prosjeka. Prosječna plata u Podgorici je 546 eura i za 26 eura je veća od prosjeka.

U prijestonici Cetinje i u Danilovgradu prosječne plate i penzije su ispod državnog prosjeka. Prosječna plata na Cetinju je 495 eura, a penzija

259 eura, dok su u Danilovgradu plate 453 eura a penzije 261 euro.

U najmlađoj opštini Tuzima, koje su se prije dvije godine odvojile od Podgorice, prosječna penzija je 218 eura, dok podataka o prosječnoj plati još nema.

Na primorju, od pet preostalih opština, plate iznad prosjeka imaju Budva sa 561 euro, Kotor sa 546 i Bar sa 533 eura, dok su ispod prosjeka Ulcinj sa 426 i Herceg Novi sa 437 eura. Slično je i sa penzijama, iznad prosjeka su Kotor sa 328 eura, Herceg Novi sa 308 eura i Budva sa 300, dok su ova primanja ispod prosjeka u Baru sa 273 eura i Ulcinju sa 243 eura.

U svih 13 opština na sjeveru penzije su niže od državnog prosjeka

Nikšić primjer da je nekada bilo bolje

Podaci za Nikšić pokazuju da se u tom gradu nekada mnogo bolje živjelo, jer su penzije iznad državnog prosjeka, što znači da su nekadašnje plate tih penzionera u njihovo vrijeme bile znatno iznad tadašnjeg prosjeka na državnom nivou.

Plate u Nikšiću sada su znatno ispod državnog prosjeka. Prosječna penzija ovom gradu za decembar je iznosila 301 euro, odnosno za 12 eura je iznad prosjeka. Ona je nastala kao obračun nekadašnjih visokih zarada u Željezari, Boksitima i drugim kolektivima ovog bivšeg industrijskog centra. Sadašnja prosječna zarada u Nikšiću iznosi 476 eura i za 44 eura je ispod državnog prosjeka.

Penzije veće za 0,53 odsto

Fond PIO juče je isplatio januarske penzije, sa godišnjim povećanjem od 0,53 odsto, na osnovu usklađivanja sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih u 2019. godini u odnosu na 2018.

Iz Fonda PIO nijesu odgovorili na osnovu kojih podataka su izračunali ovakvo povećanje.

“Vijesti” su ranije objavile da bi, prema nezvaničnoj procjeni, penzije mogle porasti do 0,95 odsto Prosječna januarska penzija sa ovogodišnjim usklađivanjem

PREUZETO: VIJESTI

PROČITAJTE JOŠ:

RADIO PETNJICA U POSJETI KOD FADILA KOŽARA: KO HOĆE DA RADI MOŽE DA ŽIVI, ALI MORA DA RADI DAN-NOĆ

 

PROMOCIJA AGROBUDŽETA U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
PROMOCIJA AGROBUDŽETA U PETNJICI

Odaljenje za poljoprivredu opšine Petnjica obavijestilo je poljoprivredne proizvođače sa teritorije opštine Petnjica da će se u petak 21.02.2020 u prostorijama Opstine sa početkom u 14 h održati promocija Agrobudzeta za 2020 godinu.

“Pozivaju se svi poljoprivrednici da prisustvuju promociji”, saopšteno je iz tog resora.

“OKUPIRAN” CENTAR PETNJICE: SA MOTKOM U RUCI DO RADNOG MJESTA

Radio Petnjica
-
0
“OKUPIRAN” CENTAR PETNJICE: SA MOTKOM U RUCI DO RADNOG MJESTA

Broj pasa lutalica u centru Petnjice sve je veći.

Međutim, ako se uzme u obzir da nemali broj njih nosi ogrlicu oko vrata, onda je upitno da li se radi o psima lutalicama.

Činjenica je da za vrijeme loših vremenskih prilika spas potraže na terasi prostorija Radija Petnjica, ispod nastrešnice.

Dok nadležne službe traže rješenje za ovaj problem, zaposleni u radiju će morati sa „motkom“ da prilaze službenim prostorijama.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

KAD TE NA PUT SA PONORA ISPRATI AJKA KOŽAR SA PAROM VUNENIH ČARAPA

VODA IZ VODOVODA “POPČA” NIJE ZA PIĆE

Radio Petnjica
-
0
VODA IZ VODOVODA “POPČA” NIJE ZA PIĆE

Komunalno preduzeće Petnjica obavijestilo je građane Petnjice da voda sa vodovoda „Popča“ trenutno nije mikrobiološki ispravna, i nije za piće.

“Analize Instituta za javno zdravlje, čiji su rezultati nama stigli dana 19.02.2020.godine, na osnovu labaratorijskih ispitivanja, pokazuju da analizirani uzorak vode za piće NE ODGOVARA sa zdravstvenog aspekta, zbog mikrobiloške neispravnosti i povećane mutnoće. DOO „Komunala djelatnost“ Petnjica će uraditi sve da vodu dovede u ispravno stanje, o čemu ćemo blagovremeno obavijestiti građane”, stoji u saopštenju Komunalne djelatnosti u Petnjici.

ENKO KORAĆ

 

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO: BIHORSKA NACIONALNA KLASA U TRPEZIMA

KAD TE NA PUT SA PONORA ISPRATI AJKA KOŽAR SA PAROM VUNENIH ČARAPA

Radio Petnjica
-
0
KAD TE NA PUT SA PONORA ISPRATI AJKA KOŽAR SA PAROM VUNENIH ČARAPA

Mlađi Bihorci nijesu spoznali i osjetili čari “starih vremena” kada je sve povezivala mreža žive ljudske riječi, vrijeme bez interneta, androida i društvenih mreža.

Još manje su doživjeli osjećaj topline po izlasku iz nečijeg doma kada ga stara nana/domaćica isprati preko praga sa parom vunenih čarapa.

Taj osjećaj dobronamjernosti i gostoljubivosti. Ekipa portala radija je to doživjela posjetivši kuću Kožara u selu Ponor.

Ajka Kožar, sa svojih 63 godine života, još uvijek je ne možemo uvrstiti u staru nanu ali, broj unučadi koja je okružuju čini da laskavo i sa zadovoljstvom nosi tu titulu. Svoje dane provodi u kući u tradicionalnoj proizvodnji, tačnije pletenju, vunenih rukotvorina.

Ima tu prsluka, džempera, a ono što je dominantno to su čarape od prirodne vune, ovčije naravno.  Nakon boravka u njenom domu, po izlasku, nijesmo mogli da izbjegnemo tradicionalni poklon – vunene čarape. U tom trenutku, dok sam ih uzimao uz zahvalnost, nijesam mogao da se otmem osjećanju blage krivice i sjete što se polako sa našim nanama/bakama gubi ova tradicija kada je ovakav gest značio prijateljstvo i gostoprimstvo.

Vjerovatno bi današnja generacija digitalnog i modernog doba, na ovaj poklon gledala sa određenom dozom prezrenja. Moramo se zapitati da li nas je moderno vrijeme svojim pogodnostima i komforom odvelo u apatiju i narcisoidnost, gdje se zahvalnost temelji samo na uzajamno-povratnoj koristi. Izabrali smo vrijeme slobode, ali smo zaboravili ono vrijeme gdje nije bilo toliko egoizma i narcisoidnosti kao danas, već je bilo na čast “učiniti” drugome ne očekujući za uzvrat neku korist od toga.

Valjda je takvo to moderno doba, doba koje odnosi stare načine života, generacije se smjenjuju a sa njima i tradicija.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

ESMANA ADROVIĆ, JOŠ DVIJE GODINE DO STOTE: “DANAS JE SINKO NAROD NERVOZAN, SVEGA IMA, A OPET SU SVI NERVOZNI”

1...381382383...866Stranica 382 of 866