U Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak u Petnjici održana je centralna svečanost povodom sunećenja djece na sjeveru Crne Gore.
U okviru akcije osunećeno je 100 mališana, a kulturnim programom izražena zahvalnost organizatorima ove akcije. Manifestaciji je prisustvovao veliki broj građana, od kojih je najviše bilo roditelja i rodbine dječaka koji su osunećeni.
U ime organizatora, prisutnima se obratio Almir Muratović, koji je poželio dobrodošlicu prisutnima iistakako da je ovo još jedanu nizu projekata koje Hajrat sprovodi.
Na svečanosti je prisustvovao predsjednik mladik AK partije na nivou Burse, Ali Sait Adiloglu, koji je prenio pozdrave u ime predsjednika Republike Turske, Redžepa Erdogana i u ime predsjednika opštine Bursa. On se zahvalio CHR Hajratu koji je podržao projekat i istako da će se zajedno u narednom periodu realizovati slični projekti.
Korodinator u realizaciji projekta bipo je Enes Falja.
Muftija sandžački hfz. Abdurrahamn ef. Kujević govorio je o važnosti vjerskog obreda obrezivanja muške djece sa aspekta vjere Islama i viševjekovne prakse kod muslimana.
U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta u Centru za kulturu u Petnjici, upriličena je promocija knjige “Lirski zinet” Božidara Proročića.
Svojim pjesmama su se predstavile autorske koje su dio panorame: Munevera Sutović, Sajma Feratović, Zerin Murić i koautorica Dijana Tiganj.
Božidar Proročić i Dijana Tiganj su svojim izlaganjem predstavili petnjičkoj publici panorama savremenog pješništva Bošnjakinja Crne Gore koja je sazdata u knjizi Lirski zinet i ogleda se kao ideja i plod zajedničkog rada i pristupa.
“Neophodnost nastajanja jedne ovakve knjige ogleda se u tome što je žensko pismo i stvaralaštvo Bošnjakinja Crne Gore bilo decenijama marginalizovano i neopravdano zapostavljeno u domenu kulture. Postojanje jedne ovakve panorame je iskrena želja priređivača da predstave autentično žensko stvaralaštvo Bošnjakinja koje je često nedovoljno afirmisano, a koje je više nego dovoljno vrijedno da se prezentuje na ovaj način i otrgne od zaborava. Iako ga čini nevelik broj autorki različitih generacija, poetičkih načela i stilova, ovaj izbor poezija Bošnjakinja motivisan je potrebom za povratkom značaja ženske poezije u okviru naše savremene kulturne scene i književnosti, ali i da se na savim nov i moderan način promovišu autorke sa područja Crne Gore, Srbije, Luksemburga, Njemačke koje svojim identiteskim postulatima i okvirima pripadaju savremenoj današnjici i matici Crnoj Gori.
Mišljenja smo da su ženska iskustva i ženski svijet toliko autentični da u svojoj poeziji sadrže onaj kosmopolitski duh vječitog traganja. Ovom panoramom poezije želimo obogatiti književnu i kulturnu scenu Crne Gore stvaralaštvom koje izlazi izvan dominantnih literarnih okvira Crne Gore razbijajući sve stereotipe tradicionalističkog ,,dogmatizma” o ženskoj poeziji. Istraživanje ženske poezije kroz prizmu mnogih pjesnika, naučnika, antologičara, filozofa umnogome tome doprinosi.
No moramo biti svjesni da sve ,,tajne” ženske poezije nikada nisu do kraja otkrivene. Ili kako bi to lijepo rekla američka književnica i pjesnikinja Doroti Parker (1893-1967): ,,Žene nisu stvorene da bi bile shvaćene, već da bi bile voljene” (kao i njihova poezija). Stvaralaštvo pjesnikinja koje su ovdje zastupljenje odvija se van standardnih poetskih diskursa koji su prisutni u poeziji i kulturi. Sjedinjenjem različitih poetskih procesa poezija je osnažena i upotpunjena probojem feminističkih kulturoloških i književnih teorija
i praksi, kao i organizovanim zajedničkim djelovanjem autorki i njihovom poetičkom utemeljenošću. Njihova poezija predstavlja svojevrsni bunt, a ton njihovog izražavanja razobličava sve paradigme i predrasude savremenog društva od patrijarhalnih i konzervativnih shvatanja do ,,hijerarhije” koja im se želi nametnuti. Poezija ovih pjesnikinja djelimično izlazi iz okvira tradicionalističkog načina izražavanja, njihova poetika nosi i svojevrsnu ženstvenost i otkriva neprekidni izvor emotivnih, a ne metafizičkih stanja. Ljubavna poezija ovih pesnikinja najčešće odstupa od tradicionalističkog ljubavnog stereotipa. Pesnikinje su povezane nevidljivim sponama prošlosti, ali i okrenute ka budućnosti koju žele demistifikovati. Svojom poetikom prolaze kroz različita životna doba, sjedinjene u životnoj ekspoziciji.
Poezija ovih autorki jednostavno u sebi nosi jaku auru i uvodi čitaoca u jedan potpuno (ne)poznati, a opet drugačji emotivni svijet svake od njih. Pjesme nisu iluzija ni utopija trenutnog, već predstavljaju spektar kolorita kroz viziju lirskih slika.
Lirski mozaici trenutaka i raspoloženja koji razotkrivaju žensku senzibilnost i senzualnost izuzetno su značajni za tumačenje poezije. Autorke u svojim ženskim pjesničkim ,,ispovijestima” razotkrivaju najtananije strane ličnosti pritom stvarajući osjećaj kao da se čitaju njihove lične autobiografije (koje samo pjesnici i mogu da razumiju) i zato se iz tog ugla nameću naslovi i strukture pojedinih pjesama. Belgijski filozof Pol de Man (1919-1983) u svojim zapisima o poeziji podsjeća da je poetska ispovijest pokušaj javnog suočenja unutrašnjeg (alter-ega) koji je potisnut, a što je primjetno i u brojnim pjesmama ove panorame. Arabeskne kompozicije različitih žanrovskih elemanata poezije u panorami predstavljaju njihove svojevrsne pjesničke autoportrete.
Prilikom odabira građe za ovu panoramu vodili smo se potrebom da obuhvatimo što više bošnjačkih autorki koje su vezane za Crnu Goru, ali i principima ličnog doživljava i senzibiliteta. Ova panorama sadrži izbor iz djela dvadeset i tri bošnjačke pjesnikinje. Kompozicijski ova građa podijeljena je u tri ciklusa, a starosna dob autorki bila je kriterijum za ovakvu podjelu. Na ovaj način čitaocima je data mogućnost da prate različite generacijske perpektive iz kojih se javlja pjesnička misao. Prvi ciklus obuhvata pjesme osam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1949. do 1970. godine, drugi ciklus predstavlja poeziju sedam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1970. do 1990. godine, dok treći ciklus predstavlja mlađu generaciju bošnjačkih pjesnikinja rođenih u periodu od 1990. do 2001. godine.
Iako je prvenstveno želja bila da građu panorame organizujemo u ciklusima po stilskim i motivskim sličnostima pjesama, ipak smo odlučili da je odabrani kriterijum bolji jer zaista predstavlja jednu hronološki predstavljenu panoramu ženske bošnjačke poezije od polovine dvadesetog vijeka pa do sadašnjeg trenutka.
U poeziji ovih pjesnikinja prisutni su različiti motivi, jezički stilovi, teme što doprinosi estetskoj vrijednosti ove panorame. U njoj nailazimo na pjesme su pjesme koje su zasićene bošnjačkom leksikom i tematikom, ljubavne, deskriptivne i refleksivne pjesme, ali i na one koje ruše tradicionalne horizonte očekivanja u organizacijskom ili tematskom smislu. Prisutne su pjesme pune melanholije, ljubavnih emocija, rodoljubivog osjećanja, ali i refleksija o bitnim egzistencijalnim pitanjima. Iako su prisutne određene estetske, stilske oscijacije, pa čak i oscilacije u kvalitetu među ovim pjesmama, sve one doprinose da se stvori slika cjelokupnog ženskog pisma koje se javlja u bošnjačkoj književnosti, a koje su koje su povezane sa crnogorskim tlom.
Kulturološko-identitetsko-jezička komponenta odabira poezije i predstavljanje autorki doprinose formiranju jasne svijesti vlastitog nacionalnog i etničkog identiteta.
Univerzalnost njihove poezije predstavljaju pjesnički prostori kroz koje se traga za sudbinom. U često podijeljenim, a ponekad isprepletenim prostorima Evrope pjesnikinje razasute na sve strane traže svoje pjesničko Ja koje se suočava sa različitim činiocima okruženja, kulture, literature, kao i sa samim sobom. Zbog toga je veoma važno da u svojoj poeziji sačuvaju svoj lični identitet i autoritet bez obzira na procese pune iskušenja. Važan segment u samoizgrađivanju pjesničkog identiteta jeste uticaj foklorne tradicije, kulture i narodnog predanja na kojem ta kultura počiva. Ovom panoramom poezije Bošnjakinja željeli smo osnažiti pravo na različitost, individualnost i specifičnost. Orfejevski put pjesnikinja od patrijarhalnog i tradicionalnog do modernog, urbanog, racionalističkog uspostavljanja ličnog u odnosu prema ,,sjenkama” prošlosti sublimiran je u ovoj panorami.
Panorama predstavlja jedan od najljepših doprinosa savremnoj kulturi Bošnjakinja i nadamo se da će poslužiti mnogima da žensko pismo bude više popularizovano, ali i bolje predstavljeno u literaturi, kulturi i javnosti čemu smo, kao priređivači, dali nesebičan doprinos i podstakli već postojeće, kao i buduće pjesnikinje da pišu, što nam je i bio jedan od ciljeva”, Božidar Proorčić i Dijana Tiganj.
U Petnjici je prije dvije noći odžana književna svečanost XIVFestivala priča Zavičajne staze Bihor 2021.
Po ocjeni stručnog žirija, prvu nagradu dobio je poznati pisac Mehmed Meša Đedović za priču „Cipele za odrasle“.
Drugu nagradu osvojila je priča Budvanke Katarine Sarić, „Kuća pirana“.
Treću nagradu osvojila je priča „Ćaćin sin“ spisateljice iz Sarajeva Misere Suljić-Sijarić.
Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja dobila je Refadija Pepa-Avdić za priču „Ženidba Arslan-bega“.
Žiri je pohvalio priče „Dug“ autorice Nermine Subašić, „Milanda ukuda kiriju“ Živka Đuze, „Glasnik“ autora Božidara Proročića i „Svitanje“ autora Dina Lotinca.
Priča “Cipele za odrasle” prati sudbinu seoskog mladića od srednjoškolskih dana do odraslog života koji je obilježen kao sin zatvorenika Golog otoka. Fabula se razvija u nizu od humornog do tragičnog utiska, gdje polazni osnov čini pojedinac na društvenoj margini koji nema mogućnost da se identifikuje sa društvom. Dubinu potrage za vlastitim identitetom otkriva rečenica da «Bolje se slagao sa životinjama nego sa ljudima» kao i elementi fantastičnih scena sa pacovom koji glavnog lika u početku prati, da bi na kraju u groteskonoj sceni pacov pobjegao od njega. No, pored toga priča u drugom planu govori o čovjekovoj upornosti i neodustajanju, jer odustajanje označava smrt. Ambijent priče je optimističan, uz prisustvo humora koji postaje sredstvo borbe sa tragikom života, a što najviše doprinosi umjetničkoj vrijednosti priče. Vrijeme ne stvara krizu, vrijeme je otkriva. “Cipele za odrasle” govore o kontroverznoj ljudskoj prirodi, pripovjedački pogledi slični su onima iz devetnaestoga stoljeća – rane moderne, odnosno prokazivanje savršenstva i harmonije svemira i mjesto čovjeka u njemu, kao i na načine na koje čovjek može osvijestiti svoje mjesto u univerzumu.
Ove godine na konkurs «Festival priče zavičajne staze Bihor 2021» pristiglo je nekoliko priča koje govore o položaju žena u društvu kako danas tako i u prošlosti. To je itekako ohrabrujuće budući da danas težimo boljem društvu u kojem će se svi njegovi članovi osjećati i biti jednako vrijedni. Od svih priča kojima je obuhvaćena tematika položaja žene u društvu i njene uloge u istom najuspjelija je priča «Kuća pirana». Pripovijetka istražuje svu pogubnost djelovanja patrijarhalnog kulturnog sistema na pojedinca i njegovu lančano-posljedičnu narav. Ova snažna priča dekonstruiše patrijarhalnu kulturu u kojoj žrtve nijesu samo žene nego su to i muškarci. Naslovna metafora pokazuje oprirodnjenost užasa. Kuću kao identitarnu osu patrijarhalnog društva nastanjuju krvoločna čudovišta – pirane koje tamane sve pred sobom. Kuća pirana tako postaje metafora patrijarhata koji biću ne oduzima samo identitet i slobodu nego i život. No, najznačajnija vrijednost ove priče jest što prepoznaje da se u takvom sistemu nasilje nad slabijim vješto skriva, da su žrtve nasilja drugosti (ne samo žena, nego i muškarac koji dolazi iz druge i drugačije kulture), kojima se ne vjeruje nego ih se često proglašava neprijateljima i na kraju vještim manipulacijama žrtva se preobrazi u silnika. Autor ove priče kroz porodični hroniku razotkriva društvenu nakaznost uz izvrsne refleksivne isječke i detalje. Priča je višeslojna, protkana lokalnim legendama, sociološkim (ne)prilikama, stereotipima karaktersitičnim za lokalitet u kom je radnja smeštena. Priča u sebi sadrži svojevrsnu svežinu, održava “budnost” kod čitaoca.
Priča “Ćaćin sin” raskošna je priča o odrastanju i prijateljstvu, o nostalgičnom sjećanju na djetinjstvo. No, važnije od same teme jest autorov osjećaj za humor koji inače nedostaje našim književnostima zaokupljenim velikim temama, ratom, potragom za smislom i sl. Humor u ovoj priči skida sve maske sa predrasuda koje su društveno nametnute. Priča prati nestašluke nekolicine dječaka i njihovu spoznaju svijeta, koji se mijenja dolaskom novog direktora i nove učiteljice u seosku školu. U tim odnosima prepoznajemo vječnu sukobljenost sela i grada, odnosno seoske djece i gradskog dječaka koji brzo postaje predmet divljenja. Ali, i jedan i drugi svijet krije svoje mračne tajne i djeca postaju svjesna da razlika među ljudima zapravo nema. Ova priča nije samo reminiscencija na jedan događaj iz djetinjstva, nego ona u slojevima otkriva ljudsku prirodu, a koja je prikazana u jednom fenomenu koji je aktualan u svim epohama – želja da se vlada drugim. Posebno zanimljiv momenat u ovoj priči jeste perspektiva iz koje priča biva ispripovijedana. Dječački, poprilično, naivni pogled na svijet, otkriva nam jednu dječije uzbudljivu atmosferu, koja se završava poučnim ponetiranjem priče upućujući na istinske vrijednosti i smisao života.
U filozofiji se i danas vode rasprave oko morala u zapadnom društvu. Priča “Ženidba Arslan bega” u prvom planu tematizuje pitanje etike i morala u procesu prelaska iz jednog kulturnog sistema u drugi, osmanskog u istočnoevreopski odnosno komunističko-socijalistički. Arslan-beg predstavlja tačku transformacije jednog kulturnog obrasca u drugi. Pripovjedač insistira na poučnosti priče preuzimajući model priče iz usmene narodne tradicije, te u njoj dolazi do stapanja usmenosti i pismenosti. Arslan-beg je portretiran kao primjer čovjeka koji s jedne strane uživa ugled i poštovanje u selu kao seoski učitelj i savjetnik, dok s druge strane selo šuti na njegove skandale sa ženama koje neprestano prolaze kroz njegovu kuću. Priča se zakomplikuje kada u kuću Arslan-bega dolazi žena koja je ostavila šestero djece. Rasplet priče je predvidljiv, ali to ne smeta njenoj atmosferi, naprotiv. Autor u priči slika sudbinu jedne porodice druge polovine 20. vijeka, ali i sudbinu pojedinca bihorskih prostora. Bihorska leksika daje sočnost književnom tekstu i pojačava stilističke doživljaje, pa i savremeni čitalac ima priliku da se vrati leksičkim stazama u ove krajeve i vrijeme koje autor književno tretira. Zaboravljeni običaji i raseljavanja ovdje dobijaju literarno zaokruženje.
Usaglašenost odluka od strane članova žirija kojeg su činili prof. dr Draško Došljak, Biserna Džanković Medović i Naida Mujkić, potvrđuje da je i ovogodišnji Konkurs bio vrlo kvalitetan, te da je ovo samo jedan od mogućih izbora. Štampanje priča biće prilika i da čitaoci odaberu svoje favorite“, kazao je u obrazloženju prof. dr Draško Došljak, predsjednik žirija Festivala Zavičajne staze 2021.
Organizatori su zahvalni Zavičajnom klubu „Bihor“ i predsjedniku Edinu Latiću, koji je uručio novčani iznos za prvu nagradu, kao i Centru za kulturu manjina u ime koga je Izedina Agović-Škrijelj urzčila drugu nagradu i Fudbalskom klubu Union 05 Kajl-Tetandž, koji je donirao treću nagradu za priču, a uručio je član predsjedništva luksemburškog kluba Nusret Nuno Skenderović.
U bogatom programu, književne svečanosti, učestvovali su uvaženi profesori i književnici Ljerka Petković, Birsena Džanković Medović, Edin Smailović, Kristina Babić, Dijana Tiganj, Damir Hadžić i mladi muzičari Pauilna Iritano i Stefan Pajković.
JU Srednja mješovita škola raspisuje NAKNADNI KONKURS za upis učenika u I razred JU Srednje mješovite škole u Petnjici za školsku 2021/2022.
1) Opšta gimnazija 11 učenika
Ekonomija i pravo
Obrazovni program (nivo IV1)
1) Ekonomski tehničar 6 učenika
Poljoprivreda, prehrana i veterina
Obrazovni program(nivo IV1)
1) Poljoprivredni tehničar 13 učenika
Obrazovni program (nivo III)
Ratar-povrtar 9 učenika
Prijava na Konkurs podnosi se elektronski na adresu www.upisi.edu.me 18. i 19. avgusta 2021. godine (od 0 do 24 časa) i 20. avgusta 2021. godine (do 15 časova).
Konačna rang lista lista kandidata za upis u školu objavljuje se na oglasnoj tabli škole do 24. avgusta 2021. godine.
Predsjedništvo Bošnjačke stranke održalo je u nedjelju u Petnjici prvu sjednicu novog saziva.
Na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik stranke Ervin Ibrahimović razgovarano je o pripremama za lokalne izbore u Petnjici, kao i o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori.
U susret lokalnim izborima u Petnjici, čije je održavanje planirano za novembar, Predsjedništvo je izabralo potpredsjednika BS Jasmina Ćorovića, za koordinatora u ovoj opštini.
“Lokalni izbori u Petnjici predstavljaju važan politički trenutak za sve građane Petnjice i brojnu dijasporu. Bošnjačka stranka je spremna da kao i do sada sasluša sve zahtjeve građana Petnjice i sve ono što je od vitalnog interesa za ovu opštinu. U tom smislu, kroz ponuđeni program, Bošnjačka stranka očekuje podršku građana i dobar rezultat, kako bi na taj način bila nezaobilazan činilac buduće vlasti u ovoj opštini”, navodi se u saopštenju.
Na sjednici Predsjedništva analizirana je aktuelna politička situacija. Konstatovano je da su netransparentnost i nesnalaženje Vlade Crne Gore, nešto što zabrinjava sve građane.
“Svi pokazatelji jasno ukazuju da aktuelna Vlada nije odgovorila zadatku. Bošnjačka stranka poziva sve političke subjekte da se odmah krene u pripremu vanrednih parlamentarnih izbora i da se kroz dijalog dođe do potrebne većine za usvajanje izbornih zakona. Crnoj Gori je potrebna nova Vlada, sa novim pristupom na unutrašnjem i međunarodnom planu, Vlada koja će se baviti rješavanjem nagomilanih problema sa kojima se svakodnevno suočavaju građani”, dodaje se u saopštenju.
Na sjednici je razgovarano i o susretima Ibrahimovića sa ambasadorkama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, kao i aktivnostima njegovih saradnika sa predstavnicima dijaspore.
Ocijenjeno je da je na sastancima sa članovima dijaspore konstatovano da dijaspora pomno prati politička dešavanja u Crnoj Gori i pruža punu podršku politici Bošnjačke stranke.
Stranka pravde i pomirenja imenovala je na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva Adnana Muhovića za potpredsjednika partije, saopšteno je iz ove stranke.
“Shodno prenešenom ovlašćenju od strane Glavnog odbora, predsjedništvo SPP-a je na sjednici održanoj 15.08.2021.godine imenovalo Adnana Muhovića iz Petnjice za potpredsjednika stranke. Adnan Muhović je nedavno pristupio Stranci pravde i pomirenja, a imenovanjem na visoku funkciju potpredsjednika stranke, SPP pokazuje otvorenost prema svima koji značajnije mogu doprinijeti ostvarivanju naših programskih ciljeva”, poručeno je iz SPP-a.
I pored toga što na sajtu CEDIS-a nema najave, Petnjica će i danas biti bez struje do 17 časova.
“U dogovoru sa čelnicima opštine Petnjica i odgovornim u CEDIS-u odlučili smo da i danas isključimo Petnjicu sa mreže kako bi pokušali da završimo radove”, rekao je kratko službenik CEDIS-a.
Premijer Vlade Zdravko Krivokapić i potpredsjednik vlade Dritan Abazović snose najveću odgovornost, što Vlada vodi selektivnu politiku i žrtvuje manjinske narode za rad mira u heterogenoj vlasti, kazao je u intervjuu za Portal Dana funkcioner Stranke pravde i pomirenja (SPP) Adnan Muhović.
Muhović je dugo godina bio član Predsjedništva Bošnjačke stranke i lider petnjičkog odbora, a BS je u julu.
Mediji su ranije pisali da postoji mogućnost da Muhović napusti BS zbog izvjesnog “nezadovoljstva”.
U intervjuu za naš portal je kazao da je za odlazak iz BS bilo mnogo razloga, a sve bi se moglo svesti da više nije imao vremena ni tolerancije prema politici koja bije, kako kaže, tuđu političku bitku i radi za političke interese druge partije.
– SPP je mala partija ali su ljudi koji je vode odavno prepoznati i dokazani borci za stvarne društvene promjene u kojim će i položaj bošnjačkog naroda biti promijenjen i podignut na veći politički nivo. U Bošnjačkoj stranci se već odavno ta ista bitka za prava svog naroda vodi iz drugog plana, gdje se primarno vodi računa o političkim ciljevima i interesima druge partije, i tek u njihovim interesima pokušava ugraditi i interes i ciljevi bošnjačkog naroda. To je neodrživa pozicija- naveo je Muhović.
Prema njegovim riječima, narod u Crnoj Gori se dijeli sa ostalim narodima većinu političkih interesa ali tvrdi da se ne može pristati na politiku podstanara, političkog potkusurivanja, šta drugima ostane ili pretekne.
– Ili kako nas i koliko drugi hoće po njihovom interesu i milosti ugraditi u ostvarenje naših nacionalnih i građanskih prava. Bošnjačka stranka je davno izgubila političku samobitnost, drugi joj utvrđuju politiku, prioritete pa i kadrovska rješenja, a moja borba je u takvim okolnostima postala uzaludna- tvrdi Muhović.
Na pitanje da li smatra li da je danas položaj bošnjačkog naroda bolji nego sa prethodnom vlašću, Muhović kaže da se mora shvatiti da je ovo tranzicioni period, nakon dugog vladanja jedne iste partije koji, pored ostalog, treba da promijeni svijest građana da su izbori šansa da se kazni loša politika ili nagradi dobra politika, da građanin nauči da je faktor odlučivanja a ne puko sredstvo u rukama političko-interesnih grupa.
– Iako sam, kako već rekoh, svjestan nužnosti promjena vlasti, lično ni malo nisam zadovoljan odnosom ove vlade prema mojem narodu, kojeg skoro da i nema u izvršnoj vlasti. Poznat sam po tome da direktno adresiram odgovornost i mislim da je za to najviše odgovoran potpredsjednik vlade Abazović, ali i premijer Krivokapić. Iskoristili su veliku političku moć koju im daje sama činjenica prve promjene vlasti demokratskim putem i zaboravili da je za te promjene SPP dala veliki i presudan doprinos. Imaju veliki dug prema našoj partiji i narodu kojeg politički zastupa ova partija. Kako stvari stoje njih skoro i da ne zanimaju gradovi u kojima dominantno žive Bošnjaci i već se sada može jasno vidjeti da se prema ovom prostoru kojeg mi nazivamo Sandzakom odnose kao i prethodna vlast, čak možda i gore- navodi Muhović.
Kako je kazao, ono što se mora znati je činjenica da su promjene bile neminovne.
– Mi Bošnjaci smo i u najtežim političkim izazovima morali imati našu politiku i boriti se za demokratizaciju društva prema prioritetima koje sami odredimo. Mnogo je toga što ukazuje upravo na to da je selektivnost u porastu kako u smislu primjene postojećih zakona tako i u postupku pripreme i donošenja novih. Premijer Vlade i potpredsjednik vlade Abazović, u tom smislu nose najveću odgovornost. Manjinski narodi su najstabilniji stub državnosti Crne Gore, a ovakav odnos prema njima, gdje se potpuno marginalizuju, ukazuje na namjeru da se taj stub oslabi- zaključio je Muhović.
SPP sve više dobija povjerenje naroda
Na konstataciju da se uskoro bliže izbori i u Petnjici i da li očekuje hoće li SPP njegovim dolaskom bitnije popraviti svoju poziciju i u novom sazivu lokalnog parlamenta povećati broj odbornika, Muhović kaže da mu svi njegovi izvori potvrđuju da SPP na lokalnom nivou ali i mnogo šire, sve više zadobija povjerenje našeg naroda.
– Naravno, očekujem značajno bolji rezultat i na sljedećim lokalnim izborima u Petnjici ali i na izborima u drugim gradovima. Pred nama je period ubrzanog rasta političkog učešća SPP-a u političkom životu Crne Gore- kazao je Muhović.
Povodom nedavno održane džipijade „Beauty of Bihor“, gosti u studiju Radija Petnjica bili su Edin Latić, predsjednik džip klub Bihor i Ismet Latić predstavnik i suorganizator džipijade.
Ismet Latić je kazao da je ideja o organizaciji džipijade, nastala prije 2015. godine, a iznjedrili su je ljudi koji žive i rade u dijaspori.
„Te 2015. godine bilo je dvadesetak džipova. Već 2016. godine džipijada prerasta ozbiljnu smotru sa 40 terenaca, 2017. godine učestvovali su takmičari sa oko sedamdeset džipova, 2018. godine oko osamdeset i 2019. džipijada prerasta u najveću manifestaciju u Crnoj Gori toga tipa.
Zbog epidemiološke situacije 2020. godine nije bilo džipijade, da bi se u ovoj 2021. održala sa rekordnim brojem učesnika. Džipijada se održava u prvoj sedmici avgusta i na ovoj je bilo 130 registrovanih džipova.
Glavni ciljevi džipijade su da promoviše i prezentuje ljepote Bihora i opštine Petnjica ali i da okuplja ljude, da ukaže na potencijale Petnjice.
Džipijada je svojevrstan susret ljudi koji žive u Bihoru i ljudi koji su otišli, ali se rado vraćaju svome zavičaju.“, kazao je Ismet Latić.
Edin Latić je podsjetio na period rađanja ideje o organizaciji ovakve manifestacije
„Bio sam uvjeren da i mi, kao to rade u Hrvatskoj i Sloveniji, možemo da organizujemo sličnu manifestaciju. Iz godine u godinu, džipijada je prerasla u veliku organizaciju”, kaže Edin.
Predsjednik džip kluba fokusirao se na organizaciju džipijade za 2021 godinu.
„Prije naše džipijade, prethodila je slična manifestacija, koju organizuje džip klub Vrševo. Kod njih je uvijek džipijada 3. avgusta.
Zadovoljan sam odazivom učesnika i želim da se zahvalim svima koji su uzeli učešće u ovoj džipijadi, klubovima džip klub Vrševo, džip klub Baćo. Oni su doprinijeli da manifestacija bude na zavidnom nivou. Takođe se zahvaljujem našim prijateljima iz džip kluba Monster iz Rožaja, Hajle iz Rožaja, iz Bijelog Polja, Mojkovca, Podgorice, kao džip klubu iz Pešteri.
Imali smo oko dvjesta učesnika“, kazao je Edin Latić.
„Okupili smo se ispred Centra za kulturu gdje smo završili prijemni dio. Kolona džipova je bila toliko duga da kada sam bio na Lazanskom brdu posljednji džip je bio u Petnjici.
Vozili smo preko Selišta, onda Trpezi, pored kuća Račića, izašli na Trpeško brdo i uz Kaličku rijeku napravili smo malu pauzu gdje su pojedini pokazali svoja umijeća. Nastavili smo prema Puč Polju, na kojem je organizovan takmičarski dio“, opisao je putanju Edin Latić.
On je istakao da je u prethodnom periodu džipijada prolazila dio prema Pločniku i Moravcu, Ciglenu, a ove godine organizatori su htjeli da posjete i drugi dio prema Kalici.
„U takmičarskom dijelu na Puč Polju, održale su se četiri discipline. Do ove godine smo organizovali tri, ali ove godine smo organizovali i disciplinu u čast rahmetli Baća Hodžića, koji je bio dugo godina član džip kluba Bihor.
Ove godine imali smo drugačiji poligon u odnosu na prethodne godine. Imali smo blata, garaže, uzbrdice, nizbrdice i bilo je atraktivno.
Želim ovom prilikom da se zahvalim džip klubu Monster, koji je markirao staze, braći Murić Damiru i Semiru“, kazao je Edin.
„Imali smo disciplinu Soft 1 do 2000 kubika u kojoj je učestvovalo osam takmičara, Soft 2 od 2100 do 3000 kubika, 16 takmičara. U kategoriji Soft 3, 13 takmičara 3100 kubika i neograničeno. U disciplini Memorijal Baća Hodžića, odlučili smo da iz svakog džip kluba imamo po jednog tamičara. Na kraju smo dodijelili i generalni pehar za najbolje vrijeme u svim disciplinama.
U kategoriji Soft 1 prvo mjesto osvojila je Melisa Hodžić i želim ovom prilikom da joj se zahvalim što je uzela učešće i ostvarila dobar rezultat. Drugi je bio Žarko Zindović i treći Radonja Delić.
U kategoriji Soft 2, prvo mjesto je osvojio Mensur Hodžić, drugi je bio Eris Huremović i treći Luka Božović.
Kategorija Soft 3, prvo mjesto Mursel Hodžić, Aleksandar Nedović drugi i treći Senad Šutković. Disciplina Memorijal, prvo mjesto Almir Čekić, drugo Rejhan Alibašić i treći je bio Ado Bralić dok je pehar General pripao Murselu Hodžiću“, kazao je Edin Latić.
“Impresioniran sam vještinama koje je Melisa Hodžić pokazala, a to je djevojka koja ne samo da vozi džipove, nego i kamione, traktore. Pozivam i ostale dame na džipijadu 2022. da nam se pridruže. Ovo je i dokaz da i žena može da bude konkurent muškarcima i osvoji prvo mjesto“, kazao je Edin Latić.
Ismet Latić je govorio i o regionalnoj saradnji džip klubova i o značaju za opštinu Petnjica.
„Korisno je spomenuti da od starta karavana mi počinjemo sa doručkom. Servira se hrana koja je kod nas napravljena. Trudimo se da uključimo ugostiteljske objekte i restorane. Učesnici koji prolaze planinskim dijelom, imaju priliku da posjete katune, odnosno poljoprivredna domaćinstva naših uzornih poljoprivrednih proizvođača iz Bihora. Degustiraju se tradicionalna jela, prilika za promociju naše hrane i pomažemo stočarima, privredi, ugostiteljstvu. Nama je partner već dugi niz godina Turistička organizacija Petnjica i već smo u komunikaciji sa njima da dodatno razvijemo mogućnost valorizacije džipijade“, kazao je Ismet Latić.
„U narednom periodu, obratićemo se Nacionalnoj turističkoj organizaciji, jer je ovo bitan događaj i za državu Crnu Goru, upravo zbog toga jer ima internacionalni karatkter.
Masovnost učesnika na džipijadi nas obavezuje da uložimo dodatno truda i rada kako bi našli nove mogućnosti i da pretočimo u takmičarski dio“, zaključio je Ismet Latić.
Edin je govorio i mini zimskoj džipijadi, koja je održana prethodne godine u Petnjici.
„Spontana je doša ideja i došlo je nekih dvadesetak džipova i bilo je dobro. Tereni su dosta teški i morali smo iznajmljivati traktore za izvlačenje, jer je bio veliki snijeg. To je ideja koja može da preraste u tradicionalnu i nadam se da ćemo to uspjeti u tome“, kazao je Edin Latić.
Za kraj, predsjednik džip kluba Bihor je istakao da će se u narednom periodu raditi na unapređenju organizacije džipijade „Beauty of Bihor“.
„Imamo ideju da sljedeće godine napravimo džipijadu, da odvojimo dvije posade, jer takmičarski dio dosta dugo traje za one kojima je malo dosadno. Odvojićemo prijave i jedan dio može da pođe drugom trasom i vide ljepote Bihora i imaće ekipa, koja će povesti taj karavan u naše planine i na kraju da se sastavimo u svečanom dijelu. Zahvaljujem se opštini Petnjica i Turističkoj organizaciji Petnjica koji su sve ove godine bili sponzori i podržavali džipijadu . Želim da se zahvalim i svim džip klubovima koji su učestvovali, učesnicima kao i Radiju Petnjica“, zaključio je Edin Latić.
U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, u Petnjici biće upriličena promocija knjige Božidara Proročića „Lirski zinet“.
VIII Bihorsko kulturno ljeto i XIV Festival priče-Zavičajne staze Bihor 2021. prirediće petnjičkoj publici promociju knjige Lirski zinet, koji su priredili autor Božidar Proročić i Dijana Tiganj.
U programu će učestvovati Veljko Đukanović, Sajma Feratović, Mirsada Bibić-Šabotić, Munevera Sutović i Zerin Murić.
Promocija knjige Božidara Proročić „Lirski zinet“ zakaza je u nedjelju, 15.08.2021. u 18:30h u sali Centra za kulturu u Petnjici.
