Učenici JUOŠ,, Mahmut Adrovic „ kao i učenici JU,, Srednja Mješovita škola Petnjica“ vraćaju se u školske klupe nakon zimskog raspusta.
Redovna nastava nastavila se danas od 8:00h po redovnom planu i programu.
Obavezna je upotreba zaštitnih maski za sve zaposlene, učenike tokom boravka u školama.
Ministarstvo ističe da je potrebno pojačati mjere opšte i lične higijene (pranje i dezinfekcija ruku) i naročito voditi računa o redovnom provetravanju svih prostorija u kojima borave učenici i zaposleni u školi.
Na Ponoru, malom petnjičkom selu, žive vrijedni ljudi koji se uglavnom bave stočarstvom i poljoprivredom. Jedan od njih, Fadil Kožar, sagovornik Radija Petnjica, dokazuje tvrdnju da se na babovini može opstati ali sa upornim radom i velikim trudom.
Fadil je uzorni poljoprivrednik, dobar domaćin i uvijek spreman za priču. Svoju besjedu je počeo sjećanjem na davne, teške dane u tom dijelu Bihora.
„Nekadašnji život mojeg oca pa i moj, ne ponovio se nikad. Četiri godine u kolibama smo živjeli, bolje su smještene moje krave sada nego mi u to vrijeme.
U porodici nas je bilo osam, otac se rano odvojio od braće i započeo samostalni život. Otišao je na katune, gdje smo inače provodili ljetnje dane, i nakon četiri godine, uz pomoć braće i stričeva, napravili smo kuću gdje sam odrastao.
Moja starija sestra se udala sa 17 godina, ja sam ostao sa ocem. Radili smo dan noć, čini mi se da nema livade od Petnjice do Pešteri koju nijesmo radili i kosili, da bi se nešto stvorilo.
Sa jedne strane ja sam najbogatiji čovjek. Imam dva brata, 18 unučadi, svi su zdravi i tim mogu ponosno da se pohvalim. Imao sam piliku da odem u inostranstvo, ali nijesam mogao da ostavim roditelje koji su već bili oboljeli i ostarili. Kao najstariji sin teško mi je bilo da ih ostavim. Najviše nade su imali u moju suprugu i mene pa sam ostao. Ni dan danas se ne kajem, porodicu sam izveo na pravi put i zbog toga sam najviše srećan“ , kaže Fadil.
U velikoj nemaštini kako kaže naš sagovornik nije bilo stoke, jedva dva grla sa kojim su mogli izaći na kraj.
„Bilo je teško, kasnije smo kupili zemlju, sve smo ručno radili, kako s konjima i volovima tako i golim rukama. Nije bilo kao danas motornih testera, sjekira nego smo ručno vukli drva iz velikih planina po najvećem snijegu. Otac je bio dobar i vrijedan čovjek, veliki radnik, ne zaslužuje da ga sjedeći pomenem“ ističe Fadil.
On podsjeća da je na Ponoru nekada imalo više domaćinstava i da je većina imala državni posao, a jedan dio se bavio isključivo stočarstvom.
„Ranije smo držali do 60 ovaca, posljednjih osam godina držimo oko 150 ovaca. Prošle godine smo imali 15 krava, zbog teške neplodne godine omalili smo na deset. Sa svojih 17 godina preuzeo sam gazdinstvo od svog oca, da bi nakon godinu gazdovanja kupio zemlju na Ciglenu, a kasnije i veća zemljište ovdje u selu. Ljudi su se čudili kada sam od brata rođenog kupio kuću, takođe su mi govorili da mogu kupiti tri kuće u Baru u toj vrijednosti.
Ja sam ostao zbog svoje djece, da bi njima proširio imanje i imali sve što imaju danas. Ne može se stvoriti neko veliko bogatstvo, ali može se lijepo živjeti. Sve što danas ne mogu završiti ostavim za sjutra, tako je kad si sam svoj gazda.
Unučad pristižu, uveliko pomažu, imamo dva traktora koja djeca voze kao odrasli. Dotjeraju drva, izbace đubre, pokose, baliraju sijeno. Samo djeca sedam-osam hiljada bala izbaliraju ljeti. Poslednjih desetak godina ne radim, čuvam stoku i to mi je veliki merak, pogotovo ovce. Milije mi je kada je sunčan dan da odem za ovcama, nego na svadbu da odem, tako me srce vuče“ , navodi Fadil.
Ljetnje dane porodica Fadila Kožara uglavnom provodi na planini Ciglen gdje imaju 30 hektara zemljišta. On mladima poručuje da ne žale svoja leđa ako žele da uspiju.
„Kod mene je ovako, ko želi da se bavi poljoprivredom da ne žali svoja leđa i da radi dan noć. Ko misli da ne okalja opanke neka bježi odavde, ovdje treba dosta snage da zapne čovjek da bi se lijepo živjelo“, zaključuje Fadil Kožar.
Opširnije razgovor sa Fadilom Kožarem pogledajte na YouTube kanalu Radio Petnjica.
Većina gradova na sjeveru Crne Gore pogođeni su bijelom kugom i migracijom stanovništva, ali nigdje to nije izraženo kao u Petnjici. Naša opština je vodeća u Crnoj Gori kada je riječ o depopulaciji i migracija stanovništva.
Da stanovništvo na području Bihora odlazi u velikom broju poprima zabrinjavajući, pa čak i alarmantan karakter pokazala je izuzetna mala izlaznost birača na posljednjim izborima. Od ukupno 6.264 upisana birača, pravo glasa iskoristilo je samo 2.865 ili procentualno izraženo 45,78 odsto.
Jedan od velikih problema u našoj opštini predstavlja nezaposlenost i upravo iz toga razloga Bihorci često promijene sredinu u potrazi za nekim boljim životom kako bi obezbijedili sebi i članovima porodice egzistenciju. Često birana destinacija bude zapadna Evropa.
Poražavajuća okolnost jeste činjenica da je statistika pokazala da ima više Bihoraca koji žive i rade u Luksemburgu nego u Petnjici. Građana sa bihorskim prezimenima u najbogatijoj evropskoj državi ima više nego što Petnjica ima stanovnika, a zajedno čine više od jedan odsto od ukupno 590.000 stanovnika. Prema sajtu forebears.io, u Luksemburgu živi 800 građana koji se prezivaju Adrović, ima i 673 Šabotića, 564 Rastodera, 411 Muhovića, 370 Škrijelja, 296 Agovića, 280 Ramdedovića, tu su i druga prezimena sa našeg područja, ali njih ima u manjem broju, ovo su podaci iz 2019 godine.
Ima i onih koji žele da ostanu u Crnoj Gori pa tako u nedostatku posla u našoj opštini često neko bolje sjutra potraže u centralnim djelovima ili primorju Crne Gore.
Konstitutivna sjednica SO Petnjica biće nastavljena danas izborom članova skupštinskih radnih tijela. Nastavak je zakazan za 13 časova.
Novoizabrana predsjednica Odbora za statut i propise Šejla Šabotić je predložila da se zbog konstituisanja ostalih radnih tijela, koja se biraju na predlog odborničkih klubova, odredi pauza kako bi odbornički klubovi imali vremena da se konstituišu, izaberu svoje šefove i zamjenike i u razumnom roku dostave svoje prijedloge i da se sjednica petnjičkog parlamenta nastavi u ponedjeljak 31.01.2022. godine u 13 časova
Konstutivna sjednica je počela 24.januara.
Sjednicu možete pratiti uživo na talasima Radija Petnjica.
“Crna Gora u ritmu Evrope” je najveće dječije muzičko takmičenje u zemlji, namijenjeno takmičarima uzrasta od 12 do 21 godine, djeci i omladini Crne Gore, koja su vrhunskog talenta za pjevanje i ples.
AUDICIJA U PETNJICI ĆE SE ODRŽATI U SALI CENTRA ZA KULTURU, 07.02.2022.GODINE U 12:00 ČASOVA.
Djeca i omladina mogu se prijaviti slanjem poruke na instagram nalogu @ritamevrope ili broj telefona 00381606555013 (viber/whatsaap). Djeca koja se prijavljuju za pjevanje treba da pošalju video ne duži od 1 minuta izvodeći pjesmu po želji bez matrice ili prateće muzike, prethodno se predstavivši imenom i prezimenom, godinom rođenja i gradom iz kojeg dolaze.
Djeca koja se prijavljuju za ples ne šalju video, već samo poruku. Poruka treba da sadrži njihovo ime i prezime, godinu rođenja, grad iz kojeg dolaze.
Ukoliko se prijavljuju kao plesna grupa, mogu se prijaviti sa jednog naloga tako što će u poruci napisati sve ove podatke za svakog od člana grupe. Plesači sa sobom na flešu (USB) treba da ponesu muziku uz koju će igrati i plesati.
Ukoliko djeca iz bilo kojih razloga nijesu u mogućnosti da se prijave, mogu se pojaviti na samoj audiciji u svom gradu i predstaviti svoj talenat u pjesmi ili plesu.
“Odabrani će imati priliku da svoj vrhunski talenat za pjevanje i ples usavršavaju tokom višemjesečnih priprema, sa trenerima glasa kao i umjetničkim direktorima scenskog performansa programa „Crna Gora u ritmu Evrope.
Sva djeca i omladina kao i svi prisutni u prostoriji u kojoj će se audicija održati nosiće maske za lice a postojaće i fizička distanca između svih prisutnih“ , saopštili su iz Kancelarije za mlade.
Komunalno preduzeće Petnjica danas je otpočelo akciju uklanjanja velikih naslaga leda u centru Petnjice.
Led koji se formirao u centru Petnjice zbog niskih temperatura proteklih nekoliko dana, predstavljao je veliki problem za sve vozače, na njihovu sreću jutros je uklonjen zahvaljujući ažurnosti komunalnog preduzeća Petnjica.
Tačno na 76. godišnjicu likvidacije, Mulla Osmana Rastodera (23/01/1946), u Luksemburgu je održana premijera dokumentarnog filma “Osman ef. Rastoder – Oslobađanje zaborava”. Premijera je upriličena u okviru obilježavanja devete godišnjice osnivanja Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) Luksemburga u čijoj produkciji je film sniman tokom zadnje dvije godine.
Svečana sala TRAMSSCHAPP u Luksemburgu, bila je premala – uslijed propisanih sanitarnih mjera, da primi sve one koji su željeli prisustvovati skupu. Kao što je prije mnogo decenija okupljao oko sebe Bošnjake s ciljem odbrane života, časti i topraka, Mulla Osman Rastoder ponovno je razlogom njihovog okupljanja u Luksemburgu. Uz Bošnjake i Bošnjakinje koji žive i rade u Velikom vojvodstvu, svečanosti su prisustvovali i bošnjačke delegacije iz susjednih zemalja, te iz matične Bosne i Sandžaka.
Nakon prisjećanja na akademika muftiju Muamera ef. Zukorlića i odavanja mu omaža, prisutnima je dobrodošlicu izrazio predsjednik BKZ Luksemburga, Hajrudin Hadrović. Prisutne je također poselamio i poželio im dobrodošlicu Ekrem Ećko Rastoder, u svojstvu najstarijeg Mulla Osmanovog saplemenika prisutnog u dvorani.
Zatim se prisutnima kratko obratio autor filma, Avdo Huseinović, praveći na taj način uvod u samu projekciju filma.
Uslijedilo je jednoipočasovno emitovanje filma, uz veliku pažnju publike. Po završetku projekcije, spontani dugi aplauz i ustajanje iz stolica bio je najbolji pokazatelj de je Avdo napravio još jedno filmsko remek djelo.
U zadnjem dijelu programa, upriličena je dodjela priznanja “Mulla Osman Rastoder” Almiru Muratoviću, predsjedniku Bošnjačkog kulturnog centra “Sandžak” u Petnjici i koordinatoru Centra za humanitarni rad “Hajrat”. Ovo istaknuto priznanje također je odmah po svom osnivanju ustanovila BKZ Luksemburga, te je Muratović deveti po redu laureat ovog priznanja koje se uručuje u vidu pozlaćenog dukata s likom Mulla Osmana i plakete na kojoj stoji ispisano – SVAKI BOŠNJAK JE ODGOVORAN ZA DRUGOG BOŠNJAKA.
Mještani sela Orahovo se osjećaju zapostavljeno u svakom pogledu od strane opštine Petnjica, kaže Muharem Idrizović, pa i kad je putna infrastruktura u pitanju.
Mještanima snijeg i kolovoz okovan ledom predstavljaju veliki problem u svakodnevnom kretanju.
,,Osjećamo se zapostavljeno i ugroženo, jer ovim putem kojim se krećemo svaki dan je skoro nemoguće izaći sa džipom, a kamoli sa malim automobilom. Kao što vidite, ne posipa se ni so ni rizla, iako postoji i soli i rizle dovoljno. Velika količina leda je na putu, ovaj led ugrožava saobraćaj i sigurnost nas koji se svakodnevno krećemo ovom dionicom. Od strane opštine smo zapostavljeni i trenutno smo ubjedljivo najzapuštenije selo u opštini Petnjica”.
Iz priloženih fotografija se vidi da je formirana velika količina leda i da je nemoguće bez adekvatne zimske opreme izaći ovim putem.
Veliki problem predstavlja to što je ovaj put pun naglih uspona i krivina, tako da se preporučuje dodatna opreznost za sve koji saobraćaju ovom dionicom.
