Povodom dana drzavnosti, čestitku je uputio predsjednik DPS Petnjica, Mehmed Meša Adrović.
“Ovaj datum iznova budi nova osjećanja i novi patriotizam prema domovini Crnoj Gori. Bihorci su prema svojoj Crnoj Gori dali maksimum prije 15 godina kada su preko 99% glasali za obnovu državnosti. Stoga dragi moji Bihorci, danas mi posebno proslavljamo kako u domovini tako i u dijaspori Dan nezavisnosti, jer je to dan koji označava slobodu, slogu, jedinstvo i prosperitet.
Moramo nastaviti u duhu jedinstva i sloge jer samo tim vrijednostima, možemo sačuvati našu Crnu Goru. Svim građanima opštine i u Crnoj Gori i u dijaspori čestitam dan nezavisnosti. Da je vječna Crna Gora”, piše u čestitki Mehmeda Adrovića predsjednika OO DPS Petnjica.
U sali Centra za kulturu Petnjica juče je organizovana svečanost povodom Dana nezavisnosti Crne Gore.
Predsjednik opštine Samir Agović, čestitao je Dan nezavisnosti Crne Gore.
Predsjednik je poručio da su Bihorci ponosni kao ljudi i kao kraj, što su prije 15. godina zajedni i složno, bez obzira na partiju kojoj su pripadali ili nisi pripadali ni jednoj, pokazali koliko su zreli i odani Crnoj Gori.
„Naša velika ljubav se pretvorila u veliko Da 21. maja i mi kao krajd oživjeli smo procvat.
Ono što je Crna Gora postigla u 15 godina do posljednjih parlamentarnih izbrora je ponos svih nas. U tom periodu, bilo je onoga što niko nije htio da se desi, međutim, mnogo toga se dešavalo dobrog i mnogo toga je stvoreno kao nova vrijednost i podignut je kvalitet života svih naših građana u Crnoj Gori i Petnjici.
maj nas podsjeća na zajedništvo i slogu, ljubav prema domovini i na naš osjećaj patriotizma, koji je najbolje izražen na samom referendumu.
Kada je u pitanju procentualna podrška, Petnjica je bila ispred Cetinja 21. maja 2006. godine.
Tog dana, naš narod Bihora i čitave dijaspore, pohrlio je da glasa za slobodnu, nezavisnu i suverenu Crnu Goru.
Tekovine koje smo ostvarili u deceniju i po su impozantne. Naša država se kretala ubrzanim koracima ka savremenom društvu, Evropskoj uniji. Postigli smo mnogo toga u oblasti infrastrukture, turizma, poljoprivrede, ekonomije i u skoro svim drugim segmentima i podigli kvaliteta života građana.
Taj trend, nakon osnivanja Opštine, nastavili smo da stvaramo i na prostoru naše opštine nove vrijednosti, nova materijalna dobra i kvalitet života za naše građane.
Petnjica je postala mnogo inkluzivnija.
Gotovo polovinu od te decenije i po, kao samostalna opština Petnjica promijenila se u odnosu na period kad je bila mjesna zajednica i to nebrojeno puta. To je zasluga Vlade Crne Gore, naših građana, dijaspore ali svakako zbog pregnuća i odgovornog rada lokalne uprave.
Želim da podsjetim na sve vrijednosti koje smo stvorili i benefite koje smo ostvarili kao nezavisna država i kao samostalna opština, o tome možemo svjedočiti svakog dana i u svakoj prilici.
Moramo iznova jačati našu snagu, naše zajedništvo, našu slogu, jer samo zajedničkim naporima i odgovornim radom možemo postići još bolje i više.
To smo činili u ambijentu koji je bio povoljan za razvoj države i opštine.
Sada su se nažalost okolnosti promijenile i sada ne možemo sa sigurnošću kazati da će Crna Gora ići naprijed”, istakao je predsjednik Agović.
“Svaki građanin je ponaosob zaslužan za postignute uspjehe i uspjeh pripada svima nama, zbog toga od srca čestitam Dan nezavisnosti i želim da zajedno u budućnosti stvarano nove vrijednosti, nova dobra i novi kvalitet života u Petnjici i Crnoj Gori”, dodao je Agović.
Predsjednik se zahvalio direktoru JU Centra za kulturu Sinanu Tiganju, zato što je organizovana svečanostu u ovim uslovima i poručio da Petnjica ne zaboravlja 21. maj, dan kaga je gotovo stoprocentni broj građana Petnjice iskazao ljubav prema domovini.
“Trudimo se da naše zasluge niko ne može osporiti, zato smo ponosi jer svih ovih godina nikada nismo dozvolili da ugrozimo bilo koju tekovinu post referendumske Crne Gore i onoga što je poslije referenduma urađeno. Naprotiv, Bihorci ma gdje se nalazili, uvijek su davali doprinos u razvoju naše države i Opštine.
Kad god je trebalo Crnoj Gori Bihorci su bili spremni da pomognu, pa su to činili svih ovih godina i posebna je ta pomoć u procesu obnove državnosti ali i kroz brojne humanitarne i donatorske aktivnosti, koje su išle ne samo prema građanima Petnjice već je podrška stizala građanima drugih opština u Crnoj Gori ali i regionu.
To nas je okupilo danas i to nas podsjeća na sve naše napore koje smo uložili za protekli period.
Budimo ponosni zato što dijelimo iste vrijednosti, bez obzira što smo različiti po mnogo čemu, ali smo jedinstveni po osjećaju pripadnosti Crnoj Gori i našem doprinosu i zaslugama za slobodnu, evropsku Crnu Goru.
Podvlačim, moramo biti ponovo snažni i iznova stvoriti novu energiju da se borimo za sve zajedničke vrijednosti i tekovine u kojima smo uživali, a to su: velika sloboda, multietičnost, multikulturalnost i sekularni karakter države.
Afirmacija svih ovih državnih atributa bila je u kontinuitetu a mi Bihorci smo nesebično davali doprinos svemu tome.
Neka nas ovaj dan opomene i neka svako od nas bude svjestan da je državu teško dobiti a lako izgubiti.
Za dobijanje države treba borba, strpljenje, mudrost i požrtvovanje i Crna Gora je stvorena suprotno onome što je bila uobičajena praksa na Balkanu, bez krvi, bez rušenja, bez stradanja. Međutim država se lako može izgubiti ako se potru svi ovi atributi i ako oslabe progresivne i državotvorne snage u Crnoj Gori.
Vrijeme u kojem trenutno živimo je puno izazova, zbog toga budimo svi snažni odlični i odgovnrni da sačuvamo ono što smo stekli, da nikom ne ugrozimo prava i slobode ali da jednako sačuvamo ostvareno i zaslužena sva prava i slobode.
Želim da ovaj veličanstveni datum od srca proslavimo, da ga nosimo u sebi, da cijenimo sve ono sto je visoko i vrijedno u našem društvu.
Još jednom, svim našim građanima čestitam srećan Dan nezavisnost sa željom da je vječna Crna Gora i da je vječna naša opština Petnjica”, zaključio u svom obraćanju predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti, publici su se predstavile članice KUD-a Bihor Ajla Rastoder i Hana Muratović sa pjesmom posvećenoj Crnoj Gori, pod nazivom Zauvijek moja.
Šejla Huremović recitovala je pjesmu “Otadžbin u meni”. Takođe, petnjičkoj publici Šejla je pročitala tekst autora Lejle Tiganj.
Ajla Rastoder i Hana Muratović na kraju su odigrale segmenet koreografije Vrsuta.
Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga pokrenuo je akciju pomoći FK Petnjica kako bi poboljšali infrastukturu na stadionu u Gusarama, a sve to u susret utakmice baraža za ulazak u Drugu crnogorsku ligu.
Iz FK Petnjica su se zahvalili Zavičajnom klubu i članovima te organizacije na akciji i pomoći.
Povodom 15 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, Centar za kulturu Petnjica organizuje kulturno zabavni program.
U programu učestvuju članovi KUD Bihor.
Organizator je Centar za kulturu a kako su istakli, program će se održati uz strogo poštovanje epidiemioloških mjera i poziva prisutne da se pridržavaju uputstva.
Povodm 21.maja, Dana obnove crnogorske državnosti, NVO Koalicija za održivi razvoj je organizovala akciju “Očistimo Crnu Goru “i u Petnjici.
Koordinator akcije za Petnjicu je Aldin Muratović koji se gostujući u programu Radija Petnjica, zahvalio na podršci od strane radija akciji i istakao da je ovo najbolji način da se iskaže patriotizam uzevši u obzir problem sa smećem i divljim deponijama.
„Ovo je idealna prilika, imajuću u obzir kakvo je stanje sa smećem, a tome smo i sami mi doprinijeli. Smeća ima gdje se god okrenemo. Inaće, Crna Gora ima problema sa odlaganjem smeća , a to tišti i našu opštinu.
Mi na žalost nijesmo uspjeli da riješimo taj problem ni sa deponijom a evo čekamo otvaranje reciklažnog centra i nadam se da će se brzo otvoriti i donekle riješiti ovaj problem. Sjutra imamo akciju i nisam slučajno koordinator za Petnjicu jer sam podržio dosta akcija tako da sam i ovu podržao svim srcem koja će biti simbolično sat vremena da svi naši građani odvoje i prošetamo našim ulicama, pored naših rijeka i da pokupimo taj otpad koji smo nesavjesno odlagali tamo gdje mu nije mejsto.
Ovim putem želim da pozovem sve institucije sa naše opštine, pozovem sve ljude dobre da se okupimo sjutra ispred Centra za kulturu i dogovorimo gdje je to najpotrebnije da pođemo i pokupimo otpad i adekvatno ga odložimo. Ovo je dobra prilika i za TO Petnjica jer imamo resusre koji su itekako dobri i imamo šta da pokažemo turistima.
Ovo je prilika da očistimo i pokažemo tim turistima da Petnjica treba da sija onim svjetlom kojim i zaslužuje. Napravili smo plan da se okupimo u 10 časova ispred Centra za kulturu. Nadam se da će se odazvati veliki broj građana i imao sam kontakta, javljali su mi se ljudi. Nadam se da će odgovoriti i nadležne institucije koje djeluju na teritriji naše opštine, da počnem od predsjednika opštine kojeg ovom prilikom i pozivam, i da pokažemo onaj patriotizam za Dan nezavisnosti kada smo procentualno najviše podržali obnovu crnogorske nezavisnosti, da tako uradimo i sjutra, da proslavimo ovaj jubilej od 15 godina. Crna Gora je turistička zemlja, treba da blista i da sija onako kako ju je i Bog stvorio, sa svim njenim resursima, sa planinama, rijekama, potocima i sa morem. Očekujem i NVO udruženja sa područja naše teritorije da se odazovu kao i TO Petnjice. Mi smo obezbijedili kese i rukavice i sjutra se dogovaramo gdje su prioritne dionice da odradimo ovu akciju“, istakao je između ostalog Aldin Muratović, koordinator akcije za Petnjicu „Očistimo Crnu Goru“.
Petak, 21.maj, plato ispred Centra za kulturu je zakazano okupljanje građana odakle se kreće u akciju čišćenja najugroženijih mjesta kada je u pitanju komunalni otpad.
Bihorac, Selvin Šabotić, tri godine nakon što se rodio u Beranama, sa roditeljima odlazi za Luksemburg gdje živi punih 30 godina. Danas malo ko zna da Selvin ima odgovorno zaduženje – Povjerenik Lovćenskih straža za Luksemburg i cijelu Evropu. Portal radija je zanimalo šta je to bilo presudno da Selvin bude odgovorno lice ove organizacije za dijasporu i koja je njegova misija.
Selvin Šabotić
Otkuda to da Bihorac bude povjerenik Lovćenskih straža za dijasporu i šta to za tebe znači?
Prepoznat sam po tome da sve što ima bilo kakve veze sa našom Crnom Gorom, ja sam uključen. Bilo li da se radi o nekoj humanitarnoj ili bilo kojoj drugoj akciji. Volim Crnu Goru, to je moja domovina. I moja i moje djece. Mi druge domovine nemamo. Nijesam želio da se odreknem crnogorskog državljanstva, to bi za mene lično značila izdaja. Mogu da odem bilo gdje da živim ali ću uvijek da budem Crnogorac islamske vjeroispovjesti. Mada vjera je intimna stvar, ali sam je morao ovdje pomenuti da bih dao odgovor na vaše pitanje. Crna Gora je kroz vjekove, na ovaj ili onaj način, poznata kao država svih naroda i religija. Međutim, ovo što se dešava nakon 30.avgusta, to nije ona vjekovna Crna Gora. Otuda ja u Lovćenskim stražama. Samo da bih branio onu Crnu Goru, građansku, multietničku. Znam, bilo je kroz njenu istoriju dosta civilizacijskih sukoba ali, uvijek je građanska Crna Gora izlazila kao pobjednik. Nikada se u njoj nije desilo ono što se dešavalo u država u okruženju pa ako hoćemo da budemo krajnje iskreni, i u mnogim evropskim državama. Zato sam tu gdje jesam, u Lovćenskim stražama, da branim onu Crnu Goru, majku i kuću svih nas, bez obzira kojem etnosu ili religiji da pripadamo.
Vi hoćete da kažete da današnja Crna Gora, od 30.avgusta, nije više ta o kojoj Vi pričate. Otkuda takav zaključak?
Mi u dijaspori odlično pratimo dešavanja u našoj domovini. Sve vidimo i ono što se sada radi, mislim na političku strukturu nove vlasti, nimalo nam se ne sviđa. Udarili su na sve ono što se zove „građansko“ u našoj domovini. Sveštena lica nam kadriraju ljude na odgovornim mjestima. Forsira se jedna ideologija koja je nama, muslimanima sa Balkana itetako poznata. To je ista ona ideologija koja je dovela do građanskog rata u BiH. Imamo osnovu da sumnjamo da nam se priprema progon iz naše domovine. Ne ratom, sa ratovima je na Balkanu završeno. Ne zbog toga što oni ne bi željeli, bi oni itekako, već zbog toga što jače sile ne daju. Stoga nam pripremaju čistku. Da je tako, vidjeli smo po biračkim spiskovima. Dok sa jedne strane uvoze birače iz susjednih opština kao što je Trebinje a znamo kojem etničkom korpusu oni pripadaju, kao i iz susjedne Srbije, sa druge strane nama u dijaspori osporavaju pravo glasa i traže načina da nam ga oduzmu. To znači ništa drugo do etničko čišćenje samo drugačije upakovano, kroz biračko pravo. Stoga dijaspora sve pomno prati i nećemo dozvoliti da naša građanska Crna Gora postane klerofašistička.
Pomenuli ste popove. Zar vi nijeste jedan od onih koji pomažu svojim donacijama čak i crkvu?
Tačno. Pomažem i džamije i crkve. Ali koje?! Naše, crnogorske. Ne postoji bosanska džamija u Crnoj Gori. To postoji u Bosni, kod nas je i ta džamija crnogorska. Svaka država ima svoju crkvu i džamiju, to su bogomolje njenih etničkih grupa koje tu žive. To jednu državu čini multietničkom i to je njeno bogastvo. Danas smo svjedoci da SPC otima i prisvaja sve što je crnogorsko. Kada završe taj proces, onda su na redu džamije i muslimani. Pa evo, možda i ne udare na islam ali, kome treba Crna Gora gdje glavnu riječ vodi jedan narod – srpski. To nije građanska. Već sam istakao da popovi kadriraju, onda je to klerofašistička država. U toj i takvoj državi nema mjesta niti za Muslimane, niti za Crnogorce niti za bilo koji drugi etnos. Moj poslednji boravak u našoj domovini sam iskoristio da doniram novac za CPC na Cetinju. Neki ljudi kada su to čuli, zvali su me da mi se zahvale i da me pijemo kafu. Meni to nije potrebno, ja za kafu imam. To što su mislili da samnom piju kafu, neka uplate kao donaciju CPC. Sve nam otimaju. Moramo se organizovati i braniti sve ono što je crnogorsko. Ukoliko budemo pasivni, za koju godinu ima da vas ovdje nema, bićete sistemom ugušeni a nama iz dijaspore, bićemo u svojoj domovini turisti.
Juče je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović prvi put posjetio Petnjicu i sastao se sa predjednikom Opštine Samirom Agovićem.
Na sastanku je konstatovano da Petnjica ima veliki potencijal u oblasti poljoprivrede i da je ministarstvo spremno da pomogne u razvoju opštine.
Agović je bio veoma zadovoljan činjenicom da je ministar Stijović iskazao spremnost da se završi vodovod Murovsko vrelo.
“Na sastanku smo razgovarali o vodosnadbijevanju u MZ Javorova i prenio sam ministru nemogućnost iznalaženja kvalitetnog vodoizvorišta. U toku razgovora, ministar je ocijenio da će sa svojim saradnicima pokušati da pomogne, kako bi i MZ Javorova ušla u fazu rješavanja problema vodosnadbijevanja.
Želim da kažem našim građanima da sam prenio ministru naše navike i dobre benefite iz prethodnog perioda.
Ohrabren sam najavom ministra Stijovića da zaista želi da pomogne svim građanima i da opštinu Petnjica sagledava kao opštinu koja ima vrijedne resurse u oblasti poljoprivrede”, kazao je predsjednik Samir Agović.
On je dodao da je Stijović iskazao spremnost i za pomoć rješavanja problema klizišta na putevima u opštini.
“Kandidovali smo i temu elektrifikacije katuna. Ministar je najavio i da će Agro biznis centar funkcionisati u Petnjici kao i u svakoj drugoj opštini, jer je ta služba od vitalnog značaja za razvoj poljoprivrede.
Takođe smo imali razumijevanje od ministra kada je u pitanju potreba građana da imaju kvalitetnu mehanizaciju i da će se procedura ono nabavke mehanizacije, koja je potrebna ovom kraju, rješavati sa mnogo manje procedure”, rekao je Agović.
Ministar Stijović, takođe bio zadovoljan posjetom.
“Sa predsjednikom i njegovim saradnicima razgovarali smo o raznim temama koje se tiču sektora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Naše teme su se odnosile na pomoć stanovništvu izgradnji infrastrukture i vodovoda”, kazao je ministar Stijović.
On je dodao da je na sastanku bilo riječi i o mogućnostima koje pruža novi Agro budžet, koji je uglavnom orijentisan na poljoprivrednu proizvodnju, najvećim dijelom u stočarstvu i poljoprivredi.
“Bilo mi je zadovoljstvo da sa rukovodstvom opštine Petnjica razmijenimo iskustva, dogovorimo modele saradnje i unaprijedimo saradnju za naredni period, kako bi ovaj kraj i dalje razvijali i kako bi ljudi koji se bave poljoprivredom bili sve značajniji u našem društvu i podizali kvalitet njihovog života u budućem periodu”, zaključio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović.
Na sastanku, pored tema vodosnabijevanju takođe je bilo riječi o novim mjerama koje je kreiralo Ministarstvo poljoprivrede. Razgovarano je i o gazdovanju šumama, odnosno o PJ Uprave za šume Petnjica.
U sali JU Centra za kulturu u Petnjici promovisan roman „Oči u tami“ Faruka Fara Šabotića
Na početku je maturntkinja SMŠ Šejla Huremović pročitala je odlomak iz romana .
Moderator skupa prof. mr Dijana Tiganj, istakla je da je Petnjica odavno postala centar književnih krugova a Centar za kulturu najbolji promoter zavičajnih pisaca, te nas ne čudi što autori baš ovdje žele promovisati svoja djela i predstavljati svoje stvaralaštvo.
„U starom dobrom duhu, sa tom tradicijom nastavljamo i sada u doba pandemije COVID 19, kao i uprkos mjerama, trudimo se da ljubiteljima pisane riječi, pružimo raznovrstan i bogat program, ovaj roman to svakako jeste“,kazala je mr Dijana Tiganj.
Na promociji romana „Oči u tami“ promoteri su bili: mr Mirsada Šabotić i mr Dijana Tiganj, dok mr Biljana Vukmanović nije uspjela da prisustvuje promociji ali je Dijana Tiganj pročitala dio recenzije romana „Oči u tami“ Faruka Šabotića.
Mr Mirsada Šabotić u svom obraćanju, zahvalila se autoru na njegovom romanu i kazala da nas je roman „Oči u tami“ večeras okupio.
„Književnost oplemenjuje, ona daje sliku svijeta. Književnost datira od nastanka čovjeka. Čovjek teži da sebe učini besmrtnim. Danas, da li mi to činimo, naravno na poseban način. Upravo onako kako je učinio naš autor, naš Faro. Napisao je roman koji će obilježiti njega kao ličnost, njegovu porodicu, jedno vrijeme i ostaće da traje vječno dok je na papiru i dok je svih onih koji će čitati ovaj roman. Iskreno mu čestitam i drago mi je da je uspio jer ovo je njegov prvi roman ali kao da je deseti“, kazala je mr Mirsada Šabotić.
Autor romana „Oči u tami“ Faruka Faro Šabotić živi u radi u Švajcarskoj od 1988. godine, sve do danas.
„Lijepo je slušati naše dame koje su govorile u romanu Oči u tami, hvala vam od srca na lijepim riječima. Želim svima da se zahvalim na podršci. Zahvaljujem se predsjedniku Opštine Samiru Agoviću, koji je našao vremena da bude sa nama na promociji romana. Ističem zahvalnost organizatoru, direktoru JU Centra za kulturu Sinanu Tiganju, koji mi je pružio ruku i kazao mi, Faro, nemoj da brineš biće onako kako si poželio. Nije onako kako sam poželio, već je mnogo bolje.
Roman Oči u tami je moj prvijenac i vjerujem da će biti još mnogo toga“, kazao je autor romana Oči u tami, Faruk Faro Šabotić.
Autor je pročitao nekoliko djelov svog romana petnjičkoj publici i prenio emociju, koja je autora vodila do romana Oči u tami.
