PETNJIČKI ODBORNICI O ODLUCI DA 11. JUL BUDE DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Radio Petnjica
-
0
PETNJIČKI ODBORNICI O ODLUCI DA 11. JUL BUDE DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Lokalni parlament Skupštine opštine Petnjica usvojio je Odluku o Danu sjećanja na 11. Jul na žrtve genocida u Srebrenici

Za usvajanje Odluke jednoglasno je 28 odbornika petnjičkog parlamenta podržala Prijedlog o Danu sjećanja na 11. Jul na žrtve genocida u Srebrenici. Prijedlog su podržale DPS, BS, SPP, SD i SNP.

Dan sjećanja na 11. jul, između ostalog, podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici desio genocid i da je ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka.

Predlagač ispred Kluba odbornika SPP Adnan Muhović je kazao da je ponosan na Bihor što danas usvaja ovu odluku  i kazao da ovim činom pokazujemo nacionalnu zrelost, a jedinstvom svih partija da smo napravili unutarbošnjacki lobi oko ključne stvari za naš narod, a to je Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
“Usvajanjem Odluke o obiljezavanju genocida u Srebrenici u našoj opštini, pokazujemo nacionalnu zrelost, stvaramo kulturu sjećanja i čuvamo od zaborava najveću bošnjačku ranu – Srebrenicu”, rekao je Muhović.

Mihrija Škrijelj je istakla važnost usvajanja Odluke o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i istakla da je DPS, kojem ona pripada, na državnom nivou podržala ovu odluku i tako će uraditi u petnjičkom parlamentu.

Rifat Ramčilović ispred Socijaldemokrata je kazao da su oni uvijek bili na strani istine i da će uvijek podržati ovakve ili slične odluke.

“Naravno da ćemo podržati Odluku o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i želimda sam lično tri puta posjetio Memorijani centar u Potočarima i imalo sam prilike da klanjam dženazu žrtvama genocida u Srebrenici”, rekao je Ramčilović.

Aldin Muratović, odbornik ispred Stranke pravde i pomirenja Srebrenica kazao je da je najteža riječ za izgovoriti,  jer asocira na nedjelo oslikano u genocidu nad Bošnjacima Srebrenice u srcu Evrope.

“Srebrenica,  mora biti opomena svima, moramo se sjećati i prenositi budućim generacijama, istinu o Srebrenici. Ponosni smo kao bošnjacki narod,  jer se nijesmo nikome svetili, već smo svo ovo vrijeme opominjali i s bolom upućivali da se okrenemo jedni drugima i gradimo bolju budućnost za buduće generacije koje dolaze. Ideja o usvajanju Dana sjećanja o genocidu u Srebrenici je potekla iz Petnjice,  zato čestitam svim gradjanima naše opštine,  što su imali viziju za ovaj civilizacijski čin, hvala i svim odbornicima koji su dali podršku”, rekao je Muratović.

Almir Muratović ispred Stranke pravde i pomirenja pozdravio da se Odluka o Danu sjećananja na žrtve genocida uvrsti u Dnevni red i kazao da ne moramo imati isto mišljenje ali moramo imati zajedničke ciljeve, kao što smo pokazali  na primjeru Srebrenice i ponovio da tako trebamo raditi i oko prioriteta kada je opština Petnjica u pitanju.

Rifat Agović kazao je da je Klub odbornika Bošnjačke stranke podržao Odluku i istakao da je Bošnjačka stranka i u parlamentu države pedložila Rezoluciju, koja je usvojena i iz koje je Odluka pepisana, da smo mi u Petnjici i ranije obilježavali 11. jul, kao dan sjećanja na žrtve genocida.

“I da bi trebalo promijenit član 5, da Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, a ne 8 dana od dana objavljivanja, kako i ove godine obilježili 11.jul u Petnjici”, rekao je Agović.

Mehmed Adrović je istakao činjenicu da je veoma važno da lokalni petnjički parmalent usvoji Odluku o Danu sjećanja na 11. juli, i istakao da su potičke partije DPS, BS, SPP, SD i SNP podržale ovaj prijedlog.

Samir Agović, predsjednik  opštine  Petnjice kazao da je opština Petnjica sazrela da kroz svoje institucije osudi taj genocid i da na ovaj način uvede u praksu da dan sjećanja na žrtve genocida  u Srebrenici bude obilježen u Petnjici.

,,Dan sjećanja treba da bude podržan od svih subjekata i da se uvede praksa obilježavanja na pravi način. Lično sam bio više puta u Potočarima i sam znam kakva osjećanja tada nastupe i kako se osjećamo kao pripadnici ljudskog roda. Ono što je Crna Gora demokratski uradila posebno zadnjom deklaracijom u parlamentu je tačno pokazala vrijednosti. Pokušaćemo u saradnji sa Centrom za kulturu da kroz programe Dana sjećanja obilježimo prikladno sjećanje na žrtve Srebrenice.
Predsjednik je pozvao odbornike da kolektivno posjete Potočare 11. Jula, kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

ENKO KORAĆ

 

 

Krava na ,,ispaši“ na deponiji u Gusarama

Radio Petnjica
-
0
Krava na ,,ispaši“ na deponiji u Gusarama

Alarmantne fotografije nam dolaze sa Gusara, gdje se stoka hrani i pretura po deponiji svega i svačega, a zatim neko putem mlijeka i mlječnih proizvoda te materije, koje krava ,,sakupi“ na deponiji unosi u svoj organizam.

Užasna scena koja može dovesti i često do neželjenih ishoda i gubitka za gazdinstvo u čijem vlasništvu se nalazi ova krava, jer na deponiji se nalazi razni otpad koji može prouzrokovati brzu smrt kod životinja.

Apel i nadležnima da reaguju i nađu način da se ovaj problem riješi.

SAMIR RASTODER

SJEDNICA SO PETNJICA: ZAVRŠNI RAČUN PODRŽAO SAMO DPS, JEDNOGLASNO USVOJEN DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Radio Petnjica
-
0
SJEDNICA SO PETNJICA: ZAVRŠNI RAČUN PODRŽAO SAMO DPS, JEDNOGLASNO USVOJEN DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Nakon višesatne rasprave, juče je završena peta redovna sjednica Skupštine opštine Petnjica, usvojen je Završni račun opštine Petnjica za 2021. godinu i usvojena Odluka o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.  Na Dnevnom redu sjednice, našlo se je dvanaest tačaka.

Sjednica je obilježila raspravu povodom druge tačke Dnevnog reda o Završnom računu opštine Petnjica za 2021. godinu. Završni račnun opštine Petnjica dobio je podršku od odbornika vladajuće partije.

Treća tačka Dnevnog reda Prijedlog Odluke o proglašenju 11. Jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koja je uvrštena na inicijativu Kluba odbornika Stranke pravde i pomirenja u petnjičkom parlamentu jednoglasno je usvojena.
Predsjednik Skupštine Opštine Mehmed Adrović, predsjednik Opštine Samir Agović i odbornici podvukli su u svojim obraćanjima značaj sjećanja na genocid u Srebrenici i istakli princip jedinstvenosti kada su u pitanju prioriteti. U toku ove tačke, proučena je i Fatiha za žrtve genocida u Srebrenici.

Ostale tačke su usvojene većinskom podrškom odbornika u skupštinskom parlementu opštine Petnjica.

Odbornici na sjednici su raspravljali o Prijedlogu Odluke o imenovanju člana Odbora za finansije, privredu i razvoj, Prijedlogu Odluke o Završnom računu Opštine Petnjica za 2021. Godinu, Prijedlogu Odluke o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Prijedlogu Odluke o pokretanju postupka za izradu Poslovnika Skupštine Opštine Petnjica,Prijedlogu Odluke o određivanju Žirija za dodjelu nagrade “4. avgust”, Prijedlogu Odluke o formiranju Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću “Komunalne djelatnosti” Petnjica, Prijedlog Odluke o regulaciji saobraćaja na teritoriji opštine Petnjica, Prijedlogu Odluke o davanju na privremeno upravljanje i korišćenje poslovnih prostora JU Centar za kulturu – Petnjica, Informacija iz oblasti poljoprivrede za 2021. godinu, Izvještaj o radu Turističke organizacije Petnjica za 2021. godinu, Plan rada Turističke organizacije Petnjica za 2022. godinu.

Petu redovnu sjednicu Skupštine opštine Petnjica pogledajte na YouTube kanalu Radio Petnjica.

ENKO KORAĆ

NA PREDLOG OO SPP PETNJICA 11.JUL DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Radio Petnjica
-
0
NA PREDLOG OO SPP PETNJICA 11.JUL DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Na predlog OO SPP Petnjica, odbornici SO Petnjica usvojili su Odluku o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

“Inicijativa da se Dan sjećanja na žrtve genocida usvoji u lokalnom parlamentu u Petnjici, traje već duži niz godina, i slobodno možemo biti ponosni na tu činjenicu da smo bili mustra drugima da se ovaj nezapamćeni genocid u Srebrenici, osudi i institucijalno na šta smo danas ponosni.

Genocid u Srebrenici mora biti svakodnevna opomena svim narodima, zato moramo opominjati i prenositi budućim generacijama, da se okrenu jedni drugima u stvaranju boljih uslova za život, kao i da baštine civilizacijske vrijednosti. Crna Gora i Petnjica su pokazali ovim usvajanjem kako u državnom,  tako i u lokalnom parlamentu da u pravom smislu baštine evropske vrijednosti. Hvala svim odbornicima sto su podržali ovu inicijativu”, stoji u saopštenju OO SPP Petnjica.

ZAVIČAJNE STAZE: ZBORNIK “BIHORSKA DUNJA” UGLEDAO SVJETLOST DANA

Radio Petnjica
-
0
ZAVIČAJNE STAZE: ZBORNIK “BIHORSKA DUNJA” UGLEDAO SVJETLOST DANA

Svaka knjiga, zbornik ili izbor priča inspirisan zavičajem predstavlja izuzetnu dragocjenost sa jezičkog, kulturološkog, identitetskog, i književnog opusa. ,,Bihorski dunja” je (IX) zbornik odabranih priča inspirisanih zavičajem. Mnogobrojni autori koji su uvršteni u zborniku ,,Bihorski dunja” kroz svoje priče provlače svoje geografske, istorijske, kulturološke bliskosti.

Zavičaj ipak, u pričama autora pored istorijsko-geografskog određenja ima i vrlo jasnu emotivnu, ali i mitsku posebnost – on je mjesto na kojem smo postali to što jesmo, ali je i mjesto koje iznova stvaramo, kome se iznova vraćamo ali i iznova rađamo. Budući da svaki dan iznova autori iznova preispituju sebe, na isti način mitologizuju zavičaj, stoga on poprima prometejska obilježja, mijenja se u skladu s našom predstavom o nama samima. Pored toga, za ovu dinamiku priča tipičan je još jedan paradoks – što smo bliži kraju, (fizičkom) to smo bliži zavičaju.

Vraćanje u sopstveno djetinjstvo intenzivnije je kada pokušavamo da sumiramo ono što smo uradili, kada se osvrnemo na naš život. Jedna od vrlina gotovo svih priča uvrštenih jeste upravo to spajanje nespojivog, odnosno neka vrsta unutrašnje magije koja je spiritus movens proze. Ipak, glas autora u pričama odzvanja nostalgijom, koja opet nije samo žal za mladošću i prohujalim vremenima već i želja da se sačuva najdragocjeni dio ,,alter ega” autora. Priče autora su ne samo izražajno sredstvo i simbol pisane riječi već i supstitut i utočište pred neizvjesnošću u tuđini.

 

“Bihorski dunja” daje sažetu panoramu proznih zrelih ostvarenja u kojima dominiraju motivi ljubavi prema zavičaju, usamljenosti i izgubljenosti u tuđini, ali i prozno promišljanje samog stvaralačkog čina. Ako je udio psihološke dimenzije zaista bitan u priči, kako smatraju književni kritičari, onda je ova proza najbolja potvrda za takva gledišta. U tom smislu može se govoriti ne samo o socijalnim aspektima ovih priča već i o njenim psihološkim osnovama. ,,Bihorski dunja” je prije svega lijepa riznica poniklih u duhovnu i psihološku vezu, priče nastaju u vremenu i utemeljuju se u vremenu to jest u zavičaju.

Rodni kraj, ukućani, prijatelji, stare staze, postojbina – postaju sad draži i ljepši, dolaze u snove i ispunjavaju nadom u povratak starom ognjištu. Jer, daleko od svojih, autori su makar kroz imaginaciju priča spoznali i ledenu stranu života, i u pričama su često bolno prenijeli gdje su istinske vrijednosti i bogatstvo. Za jedan dio autora priča ,,Bihorski dunja” zavičaj je mjesto rođenja i odrastanja vezano za geografsko porijeklo. Za druge, zavičaj je mjesto sigurnosti koje ne treba napuštati, treći ipak smatraju da je najvrjijedniji emocionalni, unutrašnji zavičaj kojega gradimo tokom čitavog našeg života. Bez obzira na to kojoj god se tački gledišta priklonili, zajedničko im je obilježje da je zavičaj čvrsta tačka koja nam služi poput orijentira na životnim putovanjima. Zavičaj je ishodište i mjesto povratka; zavičaj koji nosimo u sebi daje smisao onome što činimo i upravo takve su i ove priče u zborniku.

Ove godine je jubilej vrijedan pažnje, Festival Zavičajne staze-Bihor slavi svoj XV jubilarni rođendan. Godine koje su za nama kao i one koje su pred nama na najljepši način nam svjedoče da Festival ,,Zavičajne staze-Bihor” živi kroz ogromnu energiju jednog najznačajnih utemeljivača ove kulturne manifestacije, neumornog poslenika kulture i medija Mirsada Rastodera.

Želeći da očuva duh, integritet, autentičnost svoga rodnog Bihora ali i da vrati makar privremeno svoje Bihorce iz daleke dijaspore razasute širom svijeta. On je 2007. Godine. pokrenuo festival ,,Zavičajne staze” čija je tematika zasnovana na pričama i posvećenosti Bihoru njegovim običajima ,,malim” i ,,velikim” ljudima zbog kojih je i pero slavnog Ćamila Sijarića bilo poznato na EX-YU prostorima. Festival je afirmisao i ugostio veliki broj stvaralaca ne samo sa EX-YU prostora već i onih koji žive širom svijeta. Festival je postao prepoznatljivo mjesto okuplljanja istaknutih stvaralaca i kulturnih pregaoca. Ona jaka autentična spona kosmopolitskog duha uvjek spremna da promoviše i afirmiše mlade umjetnike, pisce, pjesnike, glumce, slikare, i da ih podstakne i podrži na njihovom putu. Moja iskrena želja je da ,,Festival Zavičajne staze-Bihor” zaživi i kod institucija sistema prije svega kod Ministarstva kulture ali i kod šireg dijela dijaspore kao značajna manifestacija koja afirmiše ljepotu i književno nasljeđe Bošnjaka-muslimana ali i svih drugih koji žive na tim magičnim prostorima.

Bošnjačka kultura u Crnoj Gori, čini dragocjenu zlatnu filigransku nit koja je neraskidivo povezana sa njenim etničkim jedinstvom i teritorijalnim varijacijama, koje su nastajale na prostorima Sndžaka zbog različitih društveno – političkihih i istorijskih okolnosti u kojima se gradio jedan jedinstveni etnos. Afirmativni odnos prema sopstvenoj kulturi jeste uvažavanje sopstvenih kulturnih normi u svakodnevnom životu koju treba da grade ali i da čine društvene i intelektualne elite jednog naroda kakav je upravo Bošnjački. Kulturno nasljeđe Bošnjaka jesu sva ona kulturna dobra, materijalna inematerijalna koja Bošnjaci kao narod smatraju svojim, sa kojim se identifikuju, i koja su važna za njihov identitet.

Naravno to je prije svega bosanski jezik, književno nasljeđe, spomenici kulturne baštine, folklor, arhitektura, gastronomija. Uzmimo samo jedan egzaktan primjer iz ljepote bosanskog jezika i čini mi se poodavno zaboravljenu ljepotu arhaičnih izraza: Nije bilo kuće bez pogleda, bez vode, bez zelenila, bašće, avlije, česme, bez doksata, bez čardaka, sećije, senđera, mangala, ibrika, ćilima, jorgana, dušeka, dušekluka, serdžade, sofre, banjice… Sve to zajedno čini ljepotu bosanskog jezika ali i zavičaja kome se pripada. Islam je jedna od neodvojivih identiteskih obilježja Bošnjaka, ali je u svakodnevni život stanovništva utkano i puno običaja naslijeđenih iz predislamskog perioda, ali i običaja primljenih od drugih etničkih grupa sa kojima vjekovima dijele isti prostor.

Različitost i bogastvo kulture i multikulture Bošnjaka u Crnoj Gori, čini jednu hediju ili ti poklon koji afirmiše sve vrijednosti i ljepotu Bošnjaka pa samim tim i ljepotu Crne Gore. Ako kroz kulturnu prizmu upoznamo jedan narod i njegove kulturološke fenomene možemo samo da budemo bliži jedni drugima i da taj dio nasljeđa svi zajedno podržimo kako bi književni, likovni, jezički, umjetnički, dramski, arhitektonski, muzejski ali i svi drugi dragulji Bošnjaka zasijali punim sjajem. Bošnjaci u Crnoj Gori su poseban fenomen ali i u čitavoj Evropi, jer u toku svih vjekova postojanja su ostali dosljedni, Crnoj Gori vjerujući u demokratske procese, i na taj način su dali svoj puni doprinos u ostvarivanju ideje nezavisnosti Crne Gore. Crnogorsko istorijsko i kulturno nasljeđe, je neodvojivi dio i sinonim za prožimanje i povezivanje različitih civilizacija koje su kroz vrijeme ostavile mnoštvo tragova na ovim prostorima pa samim tim i Bošnjačke.

Na raskršću kultura i konfesija razvijale su se duhovne vrijednosti koje danas povezujemo kroz kulturnu galaksiju, interkulturalizam i multikulturu na tome moramo istrajati jer to je naše zajedničko bogastvo. Naravno ovaj moj osvrt kako sam započeo moram i završiti u duhu i poruci Festivala Zavičajne staze-Bihor ,,Bihorski dunja.”Zavičaj je iznad života natopljenog prošlošću i uzvišen prostor u kojem se susreću nasleđe i običaji. Meša Selimović ističe: Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet nasleđa, istorije i cjelokupnog životnog iskustva vezanog za svoj kraj. Generacije i pokoljenja traže i nalaze u zavičaju arhetipske slike svoje genealogije, starozavjetnih predanja, iako niko ne može vjerno zamisliti svoje pretke dalje od dvije loze. Jedan izraelski pjesnik je utvrdio: Čovjek je samo kopija svog zavičaja, a T. S. Eliot kaže: Zavičaj je tamo odakle izviremo. Veliki pjesnik Gete rekao je da čovjek sve duguje zavičaju. Bihorski dunja može biti zavičaj svih nas!

Božidar Proričić

ZK Bihor ne zaboravlja one koji su se srcem borili za njegovo stasavanje: MEMORIJALNI TURNIR U ZINGU „NEDŽIB NELJO CIKOTIĆ“

Radio Petnjica
-
0
ZK Bihor ne zaboravlja one koji su se srcem borili za njegovo stasavanje: MEMORIJALNI TURNIR U ZINGU „NEDŽIB NELJO CIKOTIĆ“

Po sedmi put, 26. juna ove godine, ZK Bihor iz Luksemburga organizovao je Memorijalni turnir u zingu „Nedžib Neljo Cikotić“ u znak sjećanja na strastvenog igrača ove kartaške igre i aktivnog člana ZK Bihor.

Učestvovalo je dvadeset ekipa dobro uvježbanih igračkih dvojaca koji godinama poniru u tajne ove drevne kartaške igre.

Takmičenje je otvorio predsjednik ZK Bihor Edin Medo Latić, poželio fer igru i sreću igračima, te napomenuo da ZK Bihor nikada neće zaboraviti one koji su se srcem borili za njegovu opstojnost i ugled koji uživa u cijelom svijetu.

Za dobru organizaciju turnira pobrinuo se Hamid Rastoder Savinoborski koji je itekako zaslužan za uspjeh ovog turnira, a čiji rezultat je na kraju glasio:
I. mjesto: Jasmin Miko Šabotić i Alen Mehović;
II. mjesto: Džemal Skenderović i Asad Agović i
III. mjesto: Alija Rastoder i Amer Gorčević Gorčilo

Nagrade najboljima uručili su sportski veterani Nuno Skenderović, Meho Murić Mance, Hamid Rastoder Savinoborski te jedan od najstarijih i najaktivnijih članova kluba Sabrija Ramdedović.

Takmičenje je završeno u fer i sportskom duhu, a na pobjednicima je da i u budućnosti opravdaju ovaj kartaško-sportski trijumf.

F. S.

(FOTO) KUD „ Bihor” još jednom zablistao na festivalu u Sarajevu

Radio Petnjica
-
0
(FOTO) KUD „ Bihor” još jednom zablistao na festivalu u Sarajevu

U petak 24. juna u Sarajevu u sportskom centru „Safet Zajko“ održano je prvo veče VI Internacionalnog festivala foklora koji se održava u sklopu 24. tradicionalne manifestacije „Novogradski dani 2022.“ Festival je inače takmičarskog karaktera, ali spletom okolnosti ove godine je preimenovan u revijalni, pa su se ansambli predstavili svojim koreografijama koje je publika nagradila aplauzima. Na prvoj večeri festivala, pored našeg KUD-a nastupili su još :

Radničko kulturno-umjetničko društvo „Proleter“ iz Sarajeva,

KUD „Jezerski“ iz Bosanske Krupe, KUD „Ivan Planina“ iz Tarčina ,

KUD „Dom kulture“ Prijepolje ,

KUD „Tekstilac“ Bijelo Polje,

Folklorni ansambal „Kitka“ Istibanja (Makedonija ) i KUD „Gajret“ Sarajevo.

KUD „Bihor“ se predstavio koreografijom „Ličinsko kolo“, a među publikom koja je bodrila članove bili su naši ljudi koji žive u Sarajevu I koji su članovi Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka: Esmir Cikotić, prvi sekretar ambasade Crne Gore u Bosni, Ismet Šanjo Ramčilović, prof. dr Fehim Korać, Emil Kalić, dr Šemsudin Hadrović , Jonuz Kočan, Dželil Muratović, Husein Ajdarpašić, Ferid Taraniš, Hazbo Ličina, Rifat Ličina i Muamer Kalić i drugi.

,,Naša djeca su i ovog puta, iako smo morali nastupiti u kombinovanom sastavu, zablistala i oduševila publiku i predstavila našu opštinu i državu u najboljem svijetlu, što je i portal opštine Novi grad propratio i na naslovnoj strani postavio sliku našeg anasambla. Ovom prilikom bih se zahvalio organizatoru na pozivu za učešće na ovom prestižnom festival

na kom smo 2018. godine osvojili II mjesto, kao i na smještaju u hotelu ,,Valter“.

Ostaje žal što zbog bolesti nije mogao prisustvovati i direktor festival g-din Sahudin Kačar kojem ovom prilikom želimo brz oporavak. Zahvaljujem se svim našim Petnjičanima koji su bili u publici i podržali našu djecu, prvom sekretaru ambasade Esmiru Cikotiću koji je obezbijedio ulaznice za posjetu Vrelu Bosne, Jonuzu Kočanu koji je donirao 200 KM za putovanje i još 100 KM za ručak djeci u povratku. Tokom boravka u Sarajevu posjetili smo Vrelo Bosne i Baščaršiju, a tokom putovanja Višegrad i čuvenu ćupriju i Goražde, tako da se nadam da će djeci ovo putovanje ostati u lijepom sjećanju i biti podstrek za buduća putovanja i druženja, kao i uspjehe jer nas čeka veoma radno i nastupima bogato ljeto”  istakao je predsjednik Sinan Tiganj.

Prevoz članova KUD-a vršio je D.O.O ,,Semus prevoz” Bijelo Polje.

ERIS BABAČIĆ

BIHORSKI PARADOKS – LJUDI SVE MANJE, SMEĆA SVE VIŠE: RADIO PETNJICA MAPIRALA, ZA SADA, OSAM DIVLJIH DEPONIJA U OPŠTINI

Radio Petnjica
-
0
BIHORSKI PARADOKS – LJUDI SVE MANJE, SMEĆA SVE VIŠE: RADIO PETNJICA MAPIRALA, ZA SADA, OSAM DIVLJIH DEPONIJA U OPŠTINI

Da nam se svijest svela samo na pronalazak ,,zgodnog mjesta“ za odlaganje otpada, govore i brojne bihorske šume, pašnjaci, rijeke koje su zatrpane srećem i otpadom. Ne tako davno u prošlosti rijeka Popča i mnoge druge su bile bogate ribljim fondom, a sada što se može ,,uloviti“ u njima to su konzerve, kese, limenke, poneka dotrajala guma koja je tu našla svoje dugoročno utočište.

Ekipa Radija Petnjice mapirala je i obišla veći dio divljih deponija koja se nalaze u našoj opštini.

Opšta ocjena mještana, kao i odgovornih u lokalnoj upravi da se što prije mora pronaći odgovarajuća lokacija za stacioniranje privremene deponije čime bi se uvelo više reda u ovoj oblasti, s obzirom na to da se smeće iz Petnjice transportuje u Rožaje jednom sedmično.

Takođe je veliki problem i svijest građana, a u prilog tome govore divlje deponije koje se nalaze tik pored glavnih saobraćajnica što je možda i najveći problem naše opštine, a riješenja, barem, trenutnog nigdje na vidiku.

U toku godine naše prirodne ljepote izmame određeni broj turista kao i ljubitelja prirode i ljudi koji s namjerom dođu i posjete našu opštinu, a ono što svakom posjetiocu koji prvi put bude u prilici da posjeti našu opštinu umjesto lijepo i prijatnog dočeka, dočeka ih deponija svega i svačega, a takva jedna deponija se nalazi na vratima Petnjice u Gusarama. Dokaz da takav odnos prema prirodi se ne moze pronaći nigdje.

Deponija u Gusarama za par godina se pretvorila u mjesto gdje se može naći sve i svašta od šuta i građevinskog materijala pa sve do raznog kućnog otpada. Ne predstavlja građanima problem iako se tu nalazi sportski objekt da odlažu otpad, čak šta više neki to rade namjerno iz određenih hirova.

Takođe, još par primjera primitivnog ponašanja prema prirodi i mjestima gdje živimo dolaze nam iz: Gornje Vrbice, Trpezi, Turjaka, Tucanja, Kalice, Popče, Gusarama, Grebena… u svakom od ovih mjesta se nalazi barem po jedna divlja deponija svega i svačega.

Da li ćemo napredovati i ponašati se kao civilizovanog društvo, ili ćemo se uporno vraćati unazad i kasniti za ostatkom civilizacije po svim segmentima. Da li ćemo kao društvo čuvati svoja sela, svoje puteve, svoje pašnjake, vode, šume, kao i to da li uopšte razmišljamo o generacijama koje dolaze? Hocemo li im ostaviti čistu Petnjicu? Ostaje nam da vidimo za par godina…

ERIS BABAČIĆ

 

 

 

 

 

 

Sjećanje na vekog čovjeka i uspješnog sportistu: Selmo Muhović – DJELA KOJA GOVORE SVE

Radio Petnjica
-
0
Sjećanje na vekog čovjeka i uspješnog sportistu: Selmo Muhović – DJELA KOJA GOVORE SVE

Ekipa Radio Petnjica odazvala se na poziv Selmovog sina Irijana Muhovića koji je izrazio želju da nešto više kaže o svom ocu koji već devet  godina nije među nama, a ostavio je iza sebe porodicu, i velike postignute uspijehe kako kaže naš sagovornik.

Muhović Selmo, rodjen je 3. aprila 1956. godine u Trpezima od oca Rasima i majke Bise rođ. Muratović.

Osnovnu školu završio je u Trpezima, srednju u Peci, a Pedagogiju smjer srpsko-hrvatski jezik i književnost diplomira 1980.god. u Prizrenu.

Bio je veliki humanista , njegov rad ostace zapamćen u društvenoj zajednici kojoj je svojim radom i te kako doprinio. Zaista je bio čovjek velikog srca, humanista, vrsni pedagog. Ostao je u sjećanju mnogih generacija po dobru i svojoj profesionalnosti o kojoj i danas ljudi govore. Čitav radni vijek bavio se pedagoškim radom. Radni odnos zasnovao  je 1980. god. u Trpezima,  već od 2000. god imenovan je za direktora OŠ Trpezi gdje ostaje sve do svoje smrti 2013 god.  Za vrijeme obavljanja radnih zadataka  kao direktor škole ostavio je neizbrisiv trag  kako  u poboljšanju tehničkih uslova rada škole , tako i na unapređenju cjelokupnog vaspitno-obrazovnog procesa već pomenute  ustanove. Bio je odbornik u skupštini opstini Berane (2004-2011). Kao svjedok jednog vremena i nemjerljive dragocjenosti bavio se i pisanjem istoriografije, proze i poezije“ , kaže naš sagovornik.

Pored svoje profesije koju je obavljao u prosvjeti, Selmo je sebe pronašao i u fudbalu, gdje je svoje prve golove postigao na “Petnjičkom turniru” sa samo 12. godina.

„Umijeće igranja fudbala pokazuje u V razredu osnovne škole kada je sa svojih 12 godina zaigrao na prvim turnirima u Petnjici.  Za vrijeme školovanja igrao je za ekipe osnovne, srednje škole pa čak i na fakultetu. U sastavu FK Petnjica je od osnivanja (1977-1983). Kao istaknutom fudbaleru FK Petnjica Opštinski savez Ivangrada mu dodjeljuje diplomu za zasluge, doprinos razvijanja i unapređenja sporta.

Ostao je upamćen kada je za vrijeme utakmice  FK Petnjica protiv  FK Komovi u Andrijevici 1980. god u svom maniru uzeo loptu i napravio slalom po desnoj strani. Protivnički igrači su ostajali iza njega jedan za drugim a kada ih je sve nanizao, ponovo se povratio i nastavio fudbalski vez koji je završio golom za pobjedu Petnjice.

Kao odbornik zalagao se za vraćanje statusa opstine Petnjica ali ga je smrt spriječila da svojim radnim angažmanom doprinese našoj Opštini, jer je iznenada u 56. godini života umro od posljedica srčanog udara.

Takođe u narodu i dan danas je ostala upamćena njegova dženaza koja je okupila veliki broj ljudi.

Sa suprugom Milkom rođ. Rastoder ostavio je dva sina i dvije kćerke koji su danas akademski obrazovani ljudi  koji žive u Crnoj Gori i Luksemburgu“, zaključio je Irijan Muhović.

ALMINA LIČINA

BIZNIS AGRO KLUB: AVDULAH MURATOVIĆ – ZADOVOLJAN SAM ZASADIMA, OPŠTINA I DRŽAVA VIŠE DA POMOGNU POLJOPRIVREDNICIMA

Radio Petnjica
-
0
BIZNIS AGRO KLUB: AVDULAH MURATOVIĆ – ZADOVOLJAN SAM ZASADIMA, OPŠTINA I DRŽAVA VIŠE DA POMOGNU POLJOPRIVREDNICIMA

Na oko hektar i po zasada kupusa u Podvadama, Avdulah Muratović kaže za portal Radija Petnjica da je zadovoljan trenutnim stanjem zasada i očekuje veliki rod.

Danas je i prvu glavicu kupusa ubra a zasdio ih je oko 60.000 struka.

U aprilu mu je snijeg uništio blizu 2.000 sadnica, dok je u nekoliko navrata slana uništila njih oko 30.000 struka o čemu je portal Radio Petnjica već pisao.

“S obzirom na to da smo ga mašinski sadili, morali smo sve ručno da zamijenimo i zasadimo novih 20.000 sadnica. Ranog imam oko 9.600 struka, predranog oko 4.600 struka dok crvenog i bijelog kasnog kupusa imamo oko 35.000 struka.

Rani kupus već uveliko zavija dok kasni je izbacio listove. Do sada nam je vrijeme išlo na ruku, najavili su u narednim danima velike toplote. Predveče svaki drugi dana plavim zasade, kako bi se kupus napajao, jer već su velike vrućine a to je biljka koja zatjeva dosta vode. Očekujem oko 70 tona ukupno kupusa ove godine.

Pored kupusa, zasijao sam pasulj preko deset hiljada biljaka, pritkaš i čučavac. Pasulj je veoma dobro krenuo i tu očekujem dobar rod. Na mjestu gdje je zasađen pasulj pritkaš, zasadio sam oko 250 tikvi, koje osavljam za sebe i po nekome ću dati da skuha za narednu zimu“, kazao je Avdulah Muratović.

On je rekao da su to sve bili veliki izdaci i da bi država i opština trebali da budu više orjentisani direktno na poljoprivrednike.

“Dajemo maksimum i borimo se da u svom zavičaju radimo i živimo od toga rada. Važno je i zbog reputacije lokalne uprave da daju svoj maksimum i pokažu partiotizam kroz snažnu podršku poljoprivredi. Još jednom pozivam Ministasrtvo poljoprivrede i opštinu Petnjica da osnaže poljoprivredne proizvođače i motivišu nas da za narednu godinu još više kupusa zasadimo“, zaključio je Muratović.

ENKO KORAĆ

 

 

 

1...200201202...948Stranica 201 of 948