ZAVRŠEN 12. FESTIVAL „DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU“

Radio Petnjica
-
0
ZAVRŠEN 12. FESTIVAL „DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU“

U kasnim popodnevnim satima 10. decembra, završen je 12. po reedu festival „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ koji tradicionalno organizuje ZK Bihor, udruženje koje samo u naslovu ima lokalnu odrednicu, dok lepeza aktivnosti na kulturnom i humanitarnom planu svjedoče da se radi o udruženju koje svojim djelovanjem prelazi granice i Crne Gore i Luksemburga.

Piše: Faiz Softić, glavni i odgovorni urednik revije Bihor

Festival je započeo uoči spomenutog datuma, u prestižnom restoranu „L'Inconnu“ u luksemburškom gradiću Šengenu, gdje su se okupili učesnici koji su doputovali iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine te aktivisti i članovi UO ZK „Biohor“.
Bila je to prilika da se poslije radne večere pristupi promociji nedavno štampanog 40. broja revije Bihor, koju izdaje istoimeno udruženje u Luksemburgu.
Na promociji su govorili: prof. dr Draško Došljak i Mirsad Rastoder, te Remzija Hajdarpašić i glavni i odgovorni urednik Faiz Softić.

Prof. Došljak istakao da je revija BIhor glasilo koje se rado čita u dijaspori i u domovini, te da je već odavno prepoznatljiva po svom kvalitetu, pri čemu je naglasio:

– Da je u reviji samo „Riječ urednika“ bilo bi dovoljno za jedno izdanje ovoga glasila – misleći na tekst o ponašanju crnogorski navijača na utakmici Crna Gora – Bosna i Hercegovina.

I ostali promotori su vrlo afirmativno  govorili o reviji Bihor, izrazivši nadu da će ona još dugi niz godina radovati svoje čitaoce, kako u domovini, tako i širom Evrope i svijeta, znajući da vrlo često jedan dio tiraža odlazi i u daleke zemlje svijeta.

Festival je zvanično otvoren sutradan, 10. decembra, kultnom bošnjačkom sevdalinkom „Sejdefu majka buđaše“, a onda je moderator programa, sekretar ZK „Bihor“ Hamdija Rastoder, pozvao predsjednika Upravnog odbora ovog udruženja Edina Meda Latića da i zvanično otvori festival.
Latić je u svom pozdravnom govoru poželio dobrodošlicu gostima i kazao da su „kultura i tradicija osnovna obilježja svakog čovjeka, pa se i mi, već dugi niz godina, trudimo da pokažemo one vrijednosti koje nas čine prepoznatljivim u svakom pogledu“.

– Mi Bošnjaci Crne Gore imamo šta pokazati drugima i na to smo ponosni – kazao je Latić.

Ovaj festival bio je u znaku nedavno objavljene antologije „Prozno stvaralaštvo žena Bošnjakinja Crne Gore“, koju je priredila prof. dr Sofija Kalezić.

Učesnici ovogodišnjeg, 12. festivala „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ bili su:
prof. dr Sofija Kalezić, mr Misera Suljić-Sijarić, Selva Ramčilović-Šabotić, prof. Hanifa Halilović-Krasnić, Resmija Šutković-Ajdarpašić, prof. dr Draško Došljak, Faiz Softić, Remzija Hajdarpašić, Braho Adrović, Božidar Proročić, Mirsad Rastoder, Dijana Tiganj, Petar Đuričković, Amila Pačariz, Sead Sejo Muslić (gitara), Dino Burdžović, te poznati izvođač sevdalinki Elmir Ramović.
U više navrata dva KUD-a: KUD „Evropa“ i KUD ZK „Bihor“, izveli su nekoliko koreografija.

Po ocjeni gostiju i mnogih prisutnih, bio je ovo jedan od najbolje do sada organizovanih festivala.
Idemo dalje – moto je ZK „Bihor“!

NEISPUNJENA OBEĆANJA: Graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni nema ni u najavama

Radio Petnjica
-
0
NEISPUNJENA OBEĆANJA: Graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni nema ni u najavama

I pored brojnih zahtjeva stanovnika Bihora njihova inicijativa o otvaranju graničnog prelaza između Crne Gore i Srbije na Pešterskoj visoravni još uvijek nije dobila zeleno svijetlo. To se nije desilo iako je aktuelni predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović još prije godinu i po dana izjavio da će se iskreno založiti da se pomenuta inicijativa ubrzo pretočiti u djelo. Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović juče je u izjavi za “Dan” kazao da je lokalna uprava po ovom pitanju odradila svoj dio posla, ali da od nadležnih organa koji treba da daju konačnu riječ još uvijek nemaju povratnu informaciju.

– Otvaranjem graničnog prelaza i izgradnjom puta ka Tutinu, dio opštine Petnjica, koji gravitira prema Srbiji, potpuno bi se otvorio i bila bi to izvrsna prilika da se valorizuju svi potencijali koji postoje u ovom kraju. Sve to smo predočili nadležnim državnim institucijama očekujući da će se za početak barem u ljetnjim mjesecima na ovom potezu uspostaviti odgovarajući režim koji bi omogućavao mještanima da lako prelaze granicu. Međutim, mi još nemamo povratnu informaciju dokle se stiglo po pitanju ove inicijative, čija realizacija zavisi od stava dvije države – kaže Agović.

“Haništa”, mjesto budućeg graničnog prelaza

Zamjenik predsjednika Stranke pravde i pomirenja i odbornik u Skupštini opštine Petnjica Almir Muratović, navodi da je on dobio utisak da je Vlada Crne Gore odradila svoj dio posla i da je na potezu Vlada Srbije.

– Prije više od godinu dana dobili smo određene odgovore iz Vlade Crne Gore u kojima se navodi da su nadležni preduzeli potrebne aktivnosti da se ispravi nepravda koja je učinjena prema sjeveru Crne Gore, kao kraju iz kojeg je najviše stanovništva migriralo ka inostranstvu, zbog loših životnih uslova. Naime, iz tog odgovora shvatili smo da je potrebno da se zaključi novi međunarodni bilateralni sporazum o graničnom prelazu za međunarodni drumski i putnički saobraćaj sa Republikom Srbijom, koji bi bio rezultat zajedničke spremnosti da se otvori službeni granični prelaz na Pešterskoj visoravni. Zato još jednom apelujemo da i Vlada Srbije da doprinos da se ovo pitanje riješi na opšte zadovoljstvo naroda Sandžaka koji živi sa dvije strane državne granice – podvlači Muratović.

U odgovoru na poslaničko pitanje o inicijativi o otvaranju graničnog prelaza na Pešteru bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je naglasio da je problem što se ne primjenjuje dogovoreni režim pograničnog saobraćaja, jer Crna Gora i Srbija nijesu još otpočele da izdaju pogranične propusnice.

– Prilog Sporazuma o regulisanju režima pograničnog saobraćaja obuhvata i režim saobraćaja na 21 mjestu za prelaženje državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza, koja su u potpunosti usaglašena od strane graničnih policija Crne Gore i Republike Srbije, uvažvajući dosadašnja iskustva i potrebe lokalnog stanovništva u pograničnim opštinama Crne Gore: Pljevlja, Bijelo Polje, Petnjica i Rožaje i pograničnim opštinama Republike Srbije: Priboj, Pljevlja, Sjenica, Tutin i Novi Pazar. Međutim, dogovoreni režim pograničnog saobraćaja se ne primjenjuje jer Crna Gora i Srbija nijesu još otpočele da izdaju pogranične propusnice. Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, u februaru 2020. godine, dostavilo je, diplomatskim putem, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srbije deset primjeraka pograničnih propusnica sa molbom da i Republika Srbija dostavi svoje, kako bi mogli utvrditi termin početka primjene Sporazuma. Republika Srbija još nije odgovorila na ovaj akt, te se dogovoreni režim ne može primjenjivati – istakao je tada Sekulović.

Ličina: Što prije iznaći valjano rješenje

Odbornik SNP-a u petnjičkom parlamentu Zaim Ličina smatra da bi za lokalno stanovništvo bilo izuzetno korisno da se iznad njegovog sela Kruščice otvori granični prelaz prema Srbiji.

– Mi smo prirodno upućeni na saradnju sa ljudima koji žive u dijelu Pešterske visoravni. Nas samo razdvaja administrativna granica i ništa drugo. Uspostavljanjem državne granice lokalno stanovništvo se suočilo sa određenim problemima, jer im je u ovom dijelu onemogućen slobodan prolaz ka teritoriji Srbije. Zato očekujemo da se što prije iznađe neko valjano rješenje koje bi stanovništvu iz pograničnog pojasa omogućilo da zarad ekonomičnosti nesmetano prelazi granicu – smatra Ličina.

PREUZETO:DAN

 

 

MURATOVIĆ: PETNJICA SE NE MOŽE RAZVIJATI SA OVAKO MALO SREDSTAVA ZA KAPITALNE PROJEKTE

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: PETNJICA SE NE MOŽE RAZVIJATI SA OVAKO MALO SREDSTAVA ZA KAPITALNE PROJEKTE
Odbornik SPP-a Petnjica Aldin Muratović je na svom FB profilu rekao da će predlogom državnog budžeta za 2023.godinu za kapitalne projekte u opštini Petnjica biti izdvojeno 560000€.
“Ovo je jako malo, ako imamo u vidu činjenicu, da je opština Petnjica najnerazvijenija opština u Crnoj Gori! Ne mogu se stvarati bolji razvojni uslovi sa ovako malo sredstava! Petnjica zaslužuje bolji i odgovorniji odnos i državne i lokalne vlasti”, rekao je Muratović.
Može biti slika sljedećeg: tekst

U VRBIČKOJ ŠKOLI OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

Radio Petnjica
-
0
U VRBIČKOJ ŠKOLI OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

U osnovnoj školi „ 25. maj“ Vrbica juče je radionicom na temu „10. decembar”, obilježen Međunarodni dan ljudskih prava.

Radionicu na ovu temu pripremile su profesorice ove škole, Selma Adrović i Elma Ćeman Zejnilović. Radionicom je koordnirao direktor škole Šabo Ćeman.

U sklopu ove radionice učenici su se upoznali kakva su bila ljudska prava nekada, a kakva su danas.

“Ljudi se rađaju kao slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva” kazao je za naš portal direktor škole, Šabo Ćeman.

Svi smo rođeni slobodni i jednaki. Svi imamo pravo na život, slobodu i sigurnost te na zadovoljene osnovnih potreba kao što su voda, hrana i sklonište bez obzira na to u kojoj zemlji živimo, ko su naši roditelji, bez obzira na rasu, boju kože, pol, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, obrazovanje ili drugi status.L judska se prava temelje na vrijednostima: dostojanstvo, jednakost, sloboda, poštovanje, nediskriminacija, tolerancija, pravda, odgovornost, saradnja i prihvatanje. Zalaganjem za ove vrijednosti, poštujemo druge i sebe. Kada su ove vrijednosti razumljive, opšteprihvaćene i poštuju se, nema nejednakog postupanja, odnosno nema diskriminacije.

U radu radionice, u dijelu razmjene mišljenja na ovu temu učestvovali su i učenici sa svojim pitanjima i sa svojim odgovorima na ovu temu .

,,Učenici su učešćem u ovoj radionici stekli znanje o ljudskim pravima nekada još od robovlasničkog društva kada su mnogi ljudi bili robovi i nijesu imali ista prava kao što imaju ta prava ljudi danas,, dodao je direktor Ćeman.

AMRA ĆEMAN

PETNJICA: PROMOVISANA KNJIGA IVANA MITROVIĆA “OTVORENA VRATA”

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: PROMOVISANA KNJIGA IVANA MITROVIĆA “OTVORENA VRATA”

U punoj sali Centra za kulturu Petnjica održana je promocija knjige Ivana Mitrovića “Otvorena vrata”.

Promociju je Ivanovom pjesmom otvorio učenik I razreda gimnazije, Elvan Hodžić, a programom je moderirala Deila Šabotić, takođe učenica I razreda gimnazije.
Direktor škole, Maruf Batilović izrazio je zadovoljstvo što ze započeta saradnja škole i  Srednje mješovite škole “Bećo Bašić” iz Plava

,,Zadovoljstvo mi pričinjava što je danas započeta saradnja između dvije škole i što su učenici, tačnije članovi Učeničkog parlamenta upravo inicijatori te saradnje. Kao što znamo, škola nije samo obrazovna, već i vaspitna ustanova i naši učenici, pored sticanja osnovnih znanja, usvajaju i sistem moralnih vrijednosti i uče kako da budu dobri ljudi. Kroz rad Učeničkog parlamenta i ostalih sekcija razvijaju se empatija, solidarnost, tolerancija, altruizma, prihvatanje i razumijevanje. Oni su prepoznali vrijednost umjetnosti lijepe pisane riječi i odlučili da podrže svog vršnjaka u stvaranju i da budu njegova podrška na putu sticanja književne slave.
Ponosan sam što su oni odlučili da sami, uz pomoć koordinatorke profesorice Dijane Tiganj, spoje rad svih sekcija i da organizuju ovu književnu promociju. Siguran sam da je ovo početak lijepe saradnje između naše dvije škole, novih prijateljstva između naših učenika, ali prije svega početak sličnih organizacija našeg Parlamenta“ kazao je Batilović.

Učenice Dalida Agović, Džejla Mehović, Adelina Muratović, Dalila Agović, Aila Adrović i Azemina Skenderović govorile su stihove iz Ivanove zbirke.
O zbirci su govorile profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti Senada Đešević iz Plava i Dijana Tiganj, profesorica SMŠ Petnjica.
,,Neizmjerno zadovoljstvo mi je biti ovdje sa vama i u ulozi promotera i u ulozi domaćina.  Saradnja sa Senadom traje već duži period. To se manifestovalo Senadinim pozivom da učestvujemo na literarnom konkursu ,,Čovjek živi dok ga po dobru pominjeno“ i tada smo, pored trećeg mjesta koje je osvojila naša tadašnja učenica Elvisa Latić, posebno  pohvaljeni, jer smo poslali najveći broj radova.

Od Senade sam nedavno dobila poziv da prisustvujem promociji knjige njenog učenika, Ivana Mitrovića, u Plavu i rado sam se odazvala. Tada sam osjetila sjajnu energiju, toliko požrtvovanje svih i raskoš Ivanovog talenta. I kao što je Deila rekla, sljedećeg dana došla sam u školu prepuna lijepih utisaka koje sam prenijela na učenike koji su odmah izrazili želju da organizujemo promociju i kod nas u školi. Naravno, kako bi sve to dobilo veću dimenziju, kako bi bilo na očekivanom nivou, kakav zaslužuje i Ivan i naši učenici, Centar za kulturu nam je izašao u susret, te postao naš saradnik u organizaciji, i ja im se u to ime zahvaljujem. Ponosna sam na moje učenike koji su se potrudili i dali svoj doprinos da svom drugu iz druge škole pruže podršku. Ponosna sam što su spremni da rade i da nešto promijene“, saopštila je profesorica knjizevnosti Dijana Tiganj.

Na kraju se obratio i sam autor i zahvalio se na gostoprimstvu I organizaciji. U ovoj zbirci Ivan je našao mjesta i da napiše lijepe stihove i o svojoj domovini Crnoj Gori, svojoj opštini, svojim roditeljima odu zahvalnosti, kao i svojoj dragoj profesorici i mentorki Senadi Đešević.
Ali posebna pjesma Ivanove zbirke je pjesma o smrti jednog dobrog čovjeka koji je surovo stradao. Ivan je, čuvši za stradanje Meha Agovića, odlučio napisati pjesmu.
Predsjednica Učeničkog parlamenta Arijana Adrović uručila je Ivanu poklon u ime te organizacije.

ERIS BABAČIĆ

BD Fond donirao 500 eura OŠ,,Milomir Đalović” Sušica

Radio Petnjica
-
0
BD Fond donirao 500 eura OŠ,,Milomir Đalović” Sušica

Osnovnoj školi ,,Milomir Đalović”, koja se nalazi u Sušici MZ Korita, juče je u posjeti bila delegacija Centra za kulturu Petnjica, direktor te ustanove Sinan Tiganj i koordinator Bošnjačkog donatorskog Fonda Enver Rastoder.

Bošnjačko donatorski Fond iz Luksemburga, koji je sada već nadaleko poznat po brojnim humanitarnim akcijama došao do saznanja da je školi u MZ Koritas potrebna podrška i došli su na ideju da pomognu u određenom novčanom iznosu shodno njihovim mogućnostima ovu školu. Preko koordinatora Envera Rastodera akcija je sprovedena u djelo i OŠ ,,Milomir Đalović” u Sušici uručena je danas donacija u iznosu od 500eura, koja je predata direktoru te ustanove Miomiru Đaloviću.

Enver Rastoder koordinator BD Fonda je za naš portal kazao da je ova vrijedna donacija ovoj školi u iznosu od 500eura pristigla od prijatelja i humanitaraca BD Fonda.

,,Nakon saznanja da je OŠ u Sušici potrebna podrška. Prijatelji i humanitarci BD Fonda, koji su i za ovo opredijelili sredstva u iznosu od 500eura, kao podrška školi, za neke školeske namjene i svoje potrebe koje su joj neophodne za njen rad i funkcionisanje. Želim da se zahvalim direktoru JU OŠ ,,Milomir Đalović” Miomiru Đaloviću na najsrdačnijem dočeku.” kazao je Rastoder.

Takođe Rastoder je kazao da je ovo samo još jedna u nizu akcija koje sprovodi BD Fond u ovim krajevima i kazao da se nastavilo i ove godine stipendiranje učenika sa lošim materijalnim statusom. Dobitnici ovogodišnje stipendije koju finansira u potpunosti Bošnjačko donatroski Fond su:

1. Majstorović Haris
2. Mujević Dzenisa
3. Arslanović Nejra
4. Hodzić Aldijana
5. Kalač Semia
6. Ljaić Almira
7. Rastoder Melisa
8. Šabotić Erol
9. Ličina Arnela
10. Šabotić Adis

Jetimi:
11. Binasa Ličina Adrović
12. Ličina Vasvija(Amil)

,,Ovo je samo nastavak akcije koju BD Fond sporovdi na ovim prostorima. Početkom proteklog mjeseca počela je isplata studentskih stipendija za ovu godinu. Ono što 15 godina radimo, stipendiranje studenata sa lošim materijalnim primanjima i za ovu godinu smo krenuli sa finansiranjem 10 studenata i dva jetima, sa dopunom u narednim danima sa još dva nova jetima” saopštio je koordinator BD Fonda Enver Rastoder.

Direktor JU Centar za kulturu Petnjica Sinan Tiganj je izarazio zahvalnost direktoru OŠ u Sušici na gostoprimstvu i kao poklon za školsku biblioteku uručio , šest izadnja Glasnika Bihora i knjigu Branke Bogavac u nadi da će svaka od poklonjenih knjiga pronaći svog čitaoca.

Direktor JUOŠ ,,Milomir Đalović” Miomir Đalović se zhavalio Bošnjačkom donatorkom Fondu i koordinatoru Enveru Rastoderu na skromnoj donaciji i istako sledeće:

,,Želim ovom prilikom da se zahvalim BD Fondu na podršci našoj školi u iznosu od 500eura koja će dobro doći i iskoristiće je na najbolji mogući način. U ime škole, kolektiva, u ime djece i roditelja želim da se zahvalim na podršci. Takođe želim da istaknem zahvalnost i koordinatoru Enveru Rastoderu i direktoru Centra za kulturu Petnjica, koji je inače moj velikim prijatelj Sinan Tiganj koji je obogatio našu biblioteku sa deset novih knjiga” zaključio je direktor škole Miomir Đalović.

ERIS BABČIĆ

DIJALOG – RASTODER: NAJLJEPŠA JE LIVADA NA KOJOJ CVJETA CVIJEĆE RAZLIČITIH BOJA, JAKUPI: AKO PAR IMA LIJEP BRAK NEĆE GA RAZBIT’ AKO SU DRUGAČIJE NACIJE

Radio Petnjica
-
0
DIJALOG – RASTODER: NAJLJEPŠA JE LIVADA NA KOJOJ CVJETA CVIJEĆE RAZLIČITIH BOJA, JAKUPI: AKO PAR IMA LIJEP BRAK NEĆE GA RAZBIT’ AKO SU DRUGAČIJE NACIJE

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Hamdija Rastoder, ZK Bihor, živi i radi u Luksemburgu i Arben Jakupi, pomoćnik direktora Uprave za dijasporu.

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, narod, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate­­­?

HAMDIJA RASTODER: Cijenim da su, kultura, običaji i tradicija jako bitan segment razvoja, bitisanja i opstanka zajednice, naroda, nacije. Mislim da nije jednostavno sve to njegovati u vremenu ovakve medijske i tehnološke razvijenosti a da nijesmo skloni modernizaciji ili trebamo imati sposobnosti ići u korak sa razvijenim demokratskim svijetom. Često se sjetim predsjednika Vlade Engleske tokom drugog svjetskog rata W. Čerčila kada je ministru kulture koji je ponudio da se  budžet ministarstva kulture prebaci na ratni budžet, odgovorio, pa šta onda da branimo. Željim reći da narodi koji ne paze i ne njeguju svoju kulturu, skloni su nestajanju.

S obzirom na to da sam trideset godina privremeno odsutan iz svog zavičaja, itekako kroz udruženje ZK BIHOR iz Luksemburga, zajedno sa ostalim zavičajcima, kroz razne aktivnosti kluba brinemo, gajimo i promovišemo našu kulturu.

Veliki je broj aktivnosti kroz koje to ostvarujemo,a za ovu priliku ću pomenuti samo dvije, i to:Revija BIHOR i već tradicionalni festival Dani bošnjačke kulture.

Nije nam teško u ovoj zemlji, srcu Evrope, njegovati svoje, a itekako poštovati ovdašnje. Napomene radi, u Luksemburgu, prostorno manjem od CG sa nešto većim brojem stanovnika, živi preko 170 različitih nacija a svaka je ponaosob prepoznata po različitostima te toleranciji a posebno po kulturi i običajima koje nikome ne smetaju niti koga opterećuju. Najljepša je ona livada u kojoj raste cvijeće raznih boja.

ARBEN JAKUPI: Kao što ste i u samom pitanju konstatovali, ovi elementi su jako važni kako za pojedinca tako i za čitave narode. Kroz kulturu i tradiciju svaki narod baštini određene obrasce života u kojima se osjećaju ispunjeno i komforno. Tradicija se gradi stotinama i stotinama godina te ta činjenica kao takva dovoljno govori o važnosti koju ima za određeni narod. S tim u vezi cijenim kulturu, običaje i tradiciju svakog naroda na svijetu a najviše od svih kultura cijenim svoju. Ovim i poručujem kako ja najviše volim svoje to smatram kao prirodno stanje svakog čovjeka, te svi izlivi prilitivizma koji rezultiraju napadom prema drugoj kulturi, običaju ili tradiciji su apsolutno neprihvatljivi i oni dovode do raznih društvenih nesporazuma pa čak i većih sukoba.

Kakav je vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena.

HAMDIJA RASTODER: Lično mislim da kroz komentarisanje ili dublju analizu ovog pitanja možemo nekome  povrijediti lične osjećaje ili sopstvenu odluku, s  toga smatram da je ovo pitanje slobodan izbor osobe koja se odluči biti pokrivena a  na nama ostalima da je poštujemo.

ARBEN JAKUPI: Svaki princip islama propisan je kao dobrobit za svakog čovjeka bez obzira bio vjernik ili ne. Onaj koji nas je kreirao znao je šta je najbolje za nas te nam je dao obrasce po kojima se trebamo ponašati kako bismo sa što manje problema prošli kroz ovaj kratak period koji se zove život na Zemlji. Pokrivanje žena jedan je od propisanih principa i sve je više prihvaćen i zastupljen globalno i u našem društvu. Kod nas se osjeća širina da su takve žene potpuno prihvaćene, te da mogu obavljati najznačajnije društvene funkcije, mada postoji i ona licemjerna krajnost koja želi da pokrivene žene predstavi kao “nazadne” uz pokušaje da im uskrate ustavnu slobodu, a u isto vrijeme traže prava za druge i drugačije skupine. Da zaključim u mojoj porodici ima i pokrivenih žena i onih koje to nisu, a moj generalni savjet svakoj ženi je ako osjeća u srcu ljubav prema pokrivanju da se slobodno odluči na taj korak.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru ili naciju)

HAMDIJA RASTODER: Ako znamo onu narodnu da ,Ljubav nema granica, bojim se da bi osudjivanjem pokvarili ovaj svijet. Bogatstvo različitosti i bliskost kultura i običaja treba nam biti vrlina, a nikako mana, pa ne želimo se valjda učauriti u zaostalosti i neprosvijećenosti niti nagovarati nekog da ne voli već da mu to uskratimo te nametnemo nešto što ne želi. U sredini u kojoj živim to je jako rasprostranjeno te smatram da bi bilo necivilizovano kritikovati ili zabranjivati. Pa u mojoj užoj i široj porodici postoji nekoliko mješovitih brakova a moja ocjena je da smo time, kao porodica, mnogo bogatiji.

ARBEN JAKUPI: Na Balkanu su mješoviti brakovi česta pojava jer smo izmiješani na svim prostorima na kojima živimo. Lično se može reći da sam u mješovitom braku, oženjen sam Bošnjakom a nacionalno sam Albanac. Sestre su mi udate za Bošnjake iz Sandžaka, a jedna za Bosanca. Te u našoj porodici nikada nije bilo teme oko toga, ako par ima lijep brak neće ga razbiti to ako su drugačije nacije, a ako je brak nesklada neće opstati pa sve da su iz iste mahale.

Koliko je u vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

HAMDIJA RASTODER: Svakako sam zagovornik tolerancije prema drugome i drugačijem jer mislim da ćemo tako bolje razumeti jedni druge.Ovime želim naglasiti da prihvatam drugačijeg od mene i zašto bih to osudjivao.Možda se kod nas malo više u madijima to potencira pa do izražaja dolaze oni koji osudjuju ili zabranjuju.Navešću jedan primjer od prije dva mjeseca kada sam sa svojom suprugom pošao na koncert na kojem je pored ostalih pjevao i BOY Georg.

Na prepunom trgu u Ešu uopšte nijesam ni znao da je tog dana koncert zbog parade ponosa, jer smo otišli slušati muziku naše mladosti.B ez neke medijske pompe niti specijalnog obezbjedjenja na koncertu su igrali i veselili se svi prisutni zajedno.

ARBEN JAKUPI: U mojem okruženju ova tema se nikada ne spominje i možda je ovo prvo pitanje koje je skoro došlo na ovu temu. Vjerovatno ili ne postoje ovakve osobe u našem okruženju ili im prava nisu ugrožena da bi tema zaokupila pažnju.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema gradjanima i obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast i njene službe servis gradjana? (može da se navede i primjerpozitivan i negativan ili lično iskustvo).

HAMDIJA RASTODER: Na ovo pitanje nemam ništa posebno već samo da pohvalim odnos lokalne samouprave u sredini u kojoj živim jer smatram da su istinski servis gradjana.Zanimljivo je to da gradjani Eša i ne primijete da je na izborima bila promjena stranaka na vlasti zato što je zakonom,koji se svakako poštuje,riješeno da gradjani ne trpe jer institucije nastavljaju sa funkcionisanjem bez blokada.

Za našu administraciju u opštini Petnjica takodje nemam posebne zamjerke i želim naglasiti uzajamnu saradnju koja je na zavidnom nivou.

ARBEN JAKUPI: Nažalost vidici na vlasti nam nisu svima isti. Oni koji obnašaju vlast lokalnog administrativnog aparata vjerovatno misle, to su i javno izjavili, da od ovog stanja ne može mnogo bolje. Lično smatram da može hiljadu puta bolje i da ako ništa drugo samo treba slijediti praksu razvijenih zemalja i po tom modelu urediti život kod nas.

Pozitivan primjer da lokalna vlast zaista želi da čuje sve probleme građana, negativna strana što nemaju znanja da riješe 95% njihovih zahtjeva. Razlog je vjerovatno nestručan i nesposoban kadar na odgovornim funkcijama.

SAMIR RASTODER

 

VUKOVI NAPALI STADO OVACA MEHMEDA AJDARPAŠIĆA I ZAKLALI ŠESTORO JAGNJADI

Radio Petnjica
-
0
VUKOVI NAPALI STADO OVACA MEHMEDA AJDARPAŠIĆA I ZAKLALI ŠESTORO JAGNJADI

Rano jutros, u Vrševu, vukovi su napali stado ovaca Mehmeda Ajdarpašića i zaklali šestoro jagnjadi. Stado se nalazilo u ograđenoj livadi, na svega par metara od kuće.

U razgovoru sa Mehmedom Ajdarpašićem saznali smo da ovo nije prvi put da vukovi priđu toliko blizu kućama, već da su se slični napadi dešavali i ranije.

Ajdarpašić apeluje na Lovačkog društvo Petnjica da se organizuju i zajedničkim snagama se krene u hajku na vukove, da se broj vukova smanji ili da se na neki način udalje od kuća. Takođe je istakao da su vukovi samo ove godine zaklali oko 80 ovaca i jagnjadi.

,,Samo ove godine su zaklali oko 80 jagnjadi i ovaca to nije malo broj. Ako se nešto ne preduze po ovom pitanju dovodi se u pitanju bavljenje stočarstvom na ovim prostorima, jer stočni fond ugrožava divljač“  zaključio je Mehmed Ajdarpašić.

ERIS BABAČIĆ

PROMOCIJA KNJIGE “OTVORENA VRATA” U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
PROMOCIJA KNJIGE “OTVORENA VRATA” U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

Učenički parlament JU Srednje mješovite škole Petnjica i JU Centar za kulturu organizuju promociju knjige “Otvorena vrata” Ivana Mitrovića, učenika Srednje mješovite škole “Bećo Bašić” iz Plava.

Promocija je zakazana za četvrtak 12. decembra u 12:30 časova.

Na promociji će govoriti profesorice crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti Senada Đešević iz Plava i Dijana Tiganj iz Petnjice.

Programom će moderirati članovi Parlamenta Aila Adrović i Deila Šabotić, a stihove će govoriti članovi recitatorske sekcije Dalila Agović, Dalida Agović, Elvan Hodžić, Adelina Muratović, Azemina Skenderović i Džejla Mehović.

AMRA ĆEMAN

PROMOCIJA BIHORSKOG KULTURNOG STVARALAŠTVA U CIRIHU

Radio Petnjica
-
0
PROMOCIJA BIHORSKOG KULTURNOG STVARALAŠTVA U CIRIHU

Još jedna veoma uspješna promocija u organizaciji zavičajnih klubova “Bihor” i “Bratska ruka” se održala u subotu 26.11.2022.

Između ostalog promovisan je   romana ,,Oči u tami” i zbirka pjesama “ Žal” Bihorca Faruka Šabotića Fara. Kao gošća večeri, Radmila Perović je promovisala roman “Zemlja iza božjih leđa” holandskog romanopisca A. den Dolarda.

Ovo kulturno veče otvorio je predsjednik kluba Esmir Rastoder. On se zahvalio promoterima i prisutnima, a onda je prisutne upoznao o liku I djelu Radmile Perović. Perovićeva se zahvalila na organizaciji, naglasila da joj nije prvi put da gostuje kod ovih dragih ljudi, i da će se uvijek odazvati pozivu. Istakla je da je ovaj holandski putopisac opisao Crnu Goru tako lijepo kao što i jeste, s puno oduševljenja za naše “bisere” prirode, a i one ljudskom rukom sagrađene. Kratki dokumentarac je potvrdio izrečeno i pokazao koliko je zaista lijep i vrijedan most na Tari, koji je ujedno i tema romana. U ovoj priči se da primijetiti da nas stranci vide drugim očima i da se dive našim ljepotama, što je i podstaklo pisca da se lati pera i napiše ovaj roman.

Nakon toga uslijedilo je upoznavanje sa biografijom Faruka Šabotića Fara, koju je pročitao njegov dugogodišnji prijatelj Ramiz Zverotić. Uz predivnu uvertiru, Ernad Korać je čitao recenziju mr Biljane Vukmanović i osvrt publiciste, novinara i književnika Braha Adrovića.

Šabotić se zahvalio na prijemu, interesovanju i podršci, naglasio da je ponosan što je jedan od njih i obećao svima po jedan primjerak svoje zbirke, što je na kraju i ispunio. Osvrnuo se na svoj prvjenac, pročitao jedan odlomak i uputio čitaoce u temu svoje lektire. Da je poštena, nevina ali hrabra borba jedne bihorske porodice njegov “idol” u ovoj priči, nije mogao da sakrije. Po reakciji prisjutnih dalo se primijetiti da svaka izgovorena riječ dopire do njih i ostavlja jak dojam, što je očigledno i bio cilj ovog Bihorca.

Svoju prvu zbirku pjesama, Šabotić je ukratko prezentirao i napomenuo da ima još dosta toga u rukopisu. Pročitao je tri pjesme iz zbirke, na šta su prisjutni vrlo pozitivno reagovali.

Skupu su prisustvovali mnogi Bihorci, kao i brojni drugi narodi sa prostora Ex-Yu drzave, što predstavlja činjencicu da je kultura ponovo bila na tronu, tamo gdje joj je mjesto. Iako je ovo bio prvi susret, promoteri su govorili istim jezikom kulture.

ERIS BABAČIĆ

 

1...165166167...948Stranica 166 of 948