Najveći proizvođač alternativnih žitarica i organske hrane u Crnoj Gori, Avdul Adrović iz sela Vrbica u petnjičkoj opštini, ni juče, na praznik rada, nije odmarao kao i većina poljoprivrednika na sjeveru države, koji brinu zbog kašnjenja sezone.
On je Portalu RTCG kazao da će prinosi na jesen sasvim izvjesno biti manji u odnosu na prethodnu godinu.
„Ja sam tek sada počeo sa zasadom organskog krompira. Nije problem u površinama, Zasadiću kao i prošle godine, ali zemlja je još mnogo vlažna i hladna. Jednostavno, kasno proljeće poljoprivrednim proizvođačima na sjeveru donijelo je probleme“ – rekao je Adrović.
Zbog vremenskih prilika koje mu nisu išle na ruku, Avdul tek ovih dana radi punim kapacitetom na sjetvi, u saradnji sa svojih deset kooperanata.
„Ja njima dajem organska sjemena, oni meni ustupaju mašine. Uspjećemo da završimo sve površine koje obično zasađujemo, ali prinosi bi mogli biti manji i do trideset odsto u odnosu na prošlu sezonu“ – kaže Adrović.
Ovaj poljoprivredni proizvođač ističe da se još osjećaju posljedice pandemije kada je zbog karantina i zabrane kretanja zabilježena najmanja proizvodnja, a ove godine je takozvano kasno proljeće donijelo nove probleme.
„Ali mi radimo punom parom. Za nas nema praznika. Važno je da očuvamo proizvodnju u dovoljnoj mjeri da imamo sjemena za narednu godinu“ – rekao je Adrović.
Ovaj skromni čovjek koji je na čelu Zemljoradničke zadruge, odnosno Agro-kooperative „Vrbica“, nema zato velika očekivanja.
„Ko od poljoprivrednih proizvođača na sjeveru ostvari rentabilnost, biće zadovoljan“ – kaže Adrović.
Pored toga što treba sačuvati sjemena, kako kaže, potrebno je napraviti zalihe robe koje bi bilo do sredine sljedeće sezone.
„To je potpuno prirodna i organiski čista hrana, bez genetski modifikovanih dodataka. To treba sačuvati“ – apeluje ovaj čovjek. Adrović je odavno primijenio sve standarde koji se zahtijevaju od poljoprivrednika. Godinama je u okviru Zemljoradničke zadruge „Vrbica“, ostvarivao rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama.
„Ono što je najvažnije reći je to da su to prvenstveno autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici“ – kaže Avdul.
On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom „kolomboć“ ili „jarik“.
„Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje“ – priča Avdul.
Adrović je, ipak, ponajviše poznat po proizvodnji heljde, čije sjeme je nabavio iz Slovenije i koje je takođe u potpunosti organsko. Ovaj poljoprivredni proizvođač kaže da nema problema sa plasmanom i objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima.
„Ranije sam izgradio novi magacinski prostor gdje mogu da čuvam zalihe. Imam i silose za žito kapaciteta oko 150 tona” – kaže Adrović.
Svi Adrovićevi zasadi nalaze se na području Bihora, na izuzetno čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850, do hiljadu i šesto metara. Zemljoradnička zadruga Vrbica je 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori.
Avdul je u ZZ „Vrbica“ počeo da radi još daleke 1984. godine, ali je sa ozbiljnijom poljoprivrednom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije petnaest godina, zahvaljujući čemu je postao najpoznatiji u Crnoj Gori. ZZ „Vrbica“ ima veliki broj kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.
„To je veliko područje. Jedina dobra stvar u ovoj krizi koju prolazimo je to da počne više da se cijeni domaća proizvodnja“ – kaže Avdul. On namjerava da, kada budu bolja vremena, izgradi veći mlin, pa i pogon za proizvodnju bio-čipsa. Za mlin i eko restoran kaže da ima urađen i projekat, ali da ne može da pronađe sredstva da to realizuje, te da je potrebna veća podrška države proizvođačima organske hrane.
„Gledam mlade ljude. Nije im žao kada treba za moderne patike dati stotinu ili dvjesta eura, a ne znaju šta jedu i šta unose u organizam sa sendvičima i brzom hranom“ – upozorava Adrović.On smatra da država mora više da pomogne i otvaranje pogona za proizvodnju hrane na sjeveru.„Stvari su tu jednostavne. Treba više da se radi u proizvodnji. Potrebno je smanjiti administraciju i socijalu. Ko hoće da radi, kod mene uvijek ima posla. Lako je danas lenčariti na praznik rada“ – kaže Avdul.
Njega, kako kaže, ipak najviše brine odlazak naroda sa sela, posebno u njegovom rodnom Bihoru. „Zatvaraju se mnogi domovi. Baš kao što bi Lalić rekao, ostaje pusta zemlja“ – konstatuje Adrović.
Poznati poljoprivredni preduzetnik iz Bihora Avdul Adrović je za svoj rad u oblasti poljoprivrede dobio veliki broj priznanja i nagrada. Prije dvije godine dobio je prestižno regionalno priznanje koje se dodjeljuje preduzećima sa naboljom bonitetnom ocjenom, ili kako se to stučno kaže, bio je „u vrhu bonitetne izvrsnosti“.
PREUZETO: PORTAL RTCG
