ORGANIZACIJA BKZ: ODRŽANI 14. PRVOMAJSKI SUSRETI U HANOVERU (FOTO I VIDEO)

Ove godine su održani 14-ti prvomajski susreti u Hanoveru u organizaciji Bošnjačke Kulturne Zajednice. 

Ovaj skup je okupio brojnu bihorsku dijsporu sa prostora Balkana i bio je centar dobrog druženja i zabave u Njemačkoj.

Pored tradicionalnih balkanskih jela, posjetioci su uživali u velikom broju kulturno-umjetničkih programa i sportskih nadmetanja, turnira u malom fudbalu, nastupu KUD ,,Sevdah“ iz Hanovera . Bilo je i nezaobilaznih viteški nadmetanja. Ove susrete je obilježila velika posjećenost. 

U kulturno zabavnom programu KUD ,,Sevdah“ je prikupio brojne simpatije pristunih svojim igrama.  

Na našem YT kanalu Radio Petnjica možete pogledati kako su izgledali 14-ti prvomajski susreti u Hanoveru.  

ERIS BABAČIĆ

Krivokapić: Rastoder je čuvao obraz Crne Gore (VIDEO I FOTO)

0

Bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder čuvao je obraz Crne Gore uvijek i “kroz crvene i crne mrlje” nalazio je izlaz na čisto, i na istinu, poručio je bivši predsjednik Skupštine i njegov partijski kolega Ranko Krivokapić.

Na komemoraciji u parlamentu, predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da je Rastoder vodio računa o ugledu institucije koju je predstavljao, te da je podsticao dijalog i toleranciju.

“U svom dugogodišnjem radu, kolega Rastoder težio je dijalogu, podsticanju tolerancije i poštovanja među poslanicima, a u svojim diskusijama odlikovao se smirenošću i potrebom da se sa svakim uspostavi minimum razumijevanja i zajednički jezik”, kazala je Đurović.

Istakla je da se naročito zalagao za ravnomjerni rauvoj svih djelova Crne Gore.

“Svoj posao je shvatao izuzetno ozbiljno i odgovorno, a naročito je vodio računa o ugledu institucije koju je predstavljao”, kazala je Đurović.

Bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da je Rastoder preminuo na isti dan kad i “onaj (Josip Broz Tito) koji je dao ime državi koju je Rastoder najviše volio, Jugoslaviji”.

“Bio je dovoljno mudar da u antiratnom pokretu nađe mjeru, da on ne preraste osveta u vremenu kada je on postao dio vlasti”, kazao je Krivokapić.

Za Krivokapića, Rastoder je bio dualitet crnogorskog liderstva.

“Borba neprestana, ali britko pero. Pisao je do zadnjeg trena svog života, pisao je da bi podučio, ne kažnjavao. Pisao je da bismo bili bolji, znajući koliko znamo da budemo loši.Pisao je i stvarao da bi ova Crna Gora, kojoj je posvetio život mogla jednog dana izbjeći barem stare greške”, kazao je on.

Istakao je da je Rastoder dao ogroman doprinos u pisanju Ustava posebno koji se tiče manjinskih prava.

“Sloboda koju je tražio za druge i davao drugima, dao je i svom narodu”, kazao je Krivokapić.

Naglasio je da je doprinos Rastodera, Željka Šturanovića i Dragana Kujovića bio veći od svih predsjednika Skupštine.

“Ako se ne vrati taj duh, tih sada, već pripadnika vječnosti, u ovaj dom, gubitnik će biti Crna Gora. Čuvao je obraz Crne Gore i kroz crvene i crne mrlje uvijek nalazeći izlaz na čisto, na istinu”, kazao je on.

Ćerka Rastodera Melita Rastoder Ljajić zahvalila se svima koji su došli i sa drugih krajeva svijeta da isprate njenog oca i koji su uputili iskrene poruke i podijelili bol sa porodicom.

 

“Stajati uspravno, biti čovjek u svakom svom obliku i prostoru, neprekidno ispirišćući se radom, istinski voljeti ljude, svoj Bihor i svoju Crnu Goru je bit života našeg oca, supruga, brata, djeda,prijatelja Rifata Rastodera”, kazala je ona.

Docent Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Adnan Prekić istakao je da se o Rifatu Rastoderu može govoriti kao o svestranoj ličnosti, kao o čovjeku koji je na svakom mjestu i u svakoj prilici na prvo mjesto stavljao odnos prema ljudima. On je kazao da je urođena skromnost, jednostavnost u komunikaciji Rifata Rastodera bila dio njegove ličnosti.

– Uvijek smiren, spreman da sasluša, spreman da pomogne i jedan od rijetkih koji je uvijek više davao nego što je tražio. Iza njega je ostalo veliko naslijeđe u novinarstvu, istraživačkom radu, ali prije svega u politici kojoj je dao svoje najbolje godine, istakao je Prekić.

Bivši potpredsjednik Socijademokratske partije (SDP) i novinar, Rifat Rastoder, preminuo je 4. maja danas u 74. godini, u Podgorici.

Rastoder je rođen u Bihoru, kod Berana, 11. jula 1950. godine.

Bio je jedan od osnivača SDP-a, potpredsjednik i dugogodišnji poslanik u crnogorskom parlamentu, potpredsjednik Skupštine u više saziva i predsjednik Odbora za politički sistem.

Osim političke karijere, bio je i istaknuti sportista – jedan od prvih crnogorskih majstora karatea, takmičar, trener i sudija u ovom sportu.

Sredinom 2016. prestao je da se aktivno bavi politikom.

IZVOR: RTCG

FOTO: Skupština

 

Đukanović: Rastoder predanim radom i životom, zadužio i zemlju, i svoj narod

0

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća povodom smrti Rifata Rastodera njegovoj porodici.

“Poštovana porodice Rastoder, sa iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti vašeg cijenjenog supruga, roditelja, djeda i brata Rifata Rastodera, dugogodišnjeg istaknutog člana najužeg državnog rukovodstva Crne Gore s kojim sam dugo i blisko sarađivao”, kazao je Đukanović.

Istakao je da ćemo Rastodera pamtiti i kao poznatog novinara, društveno-političkog radnika i sportistu koji je dao značajan doprinos obnovi državnosti Crne Gore i njenom savremenom razvoju.

“Svojim predanim radom i životom, zadužio je i svoju zemlju, i svoj narod. Molim vas da primite izraze mog najdubljeg saučešća”, zaključio je Đukanović.

IN MEMORIAM: RIFAT RASTODER-BORAC ZA GRAĐANSKU CRNU GORU

0

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

U plejadi onih koji su gradili jednu ljepšu, građansku, multivjersku slobodniju i demokratsku Crnu Goru zlatnim slovima je upisano ime Rifata Rastodera, insana-čovjeka koji je duboko vjerovao u društvo socijalne, etičke i etničke jednakosti i pravde prema svima. Njegov rodni Bihor i Radmanci dali su toliko istaknutih ličnosti kroz istoriju i kroz mnoga vremena koja su nažalost često bila teška i nezavidna za mnoge Bošnjake. Odrastajući u mnogobrojnoj porodici, u sebi je ponio onu najljepšu nit rodnog kraja ali i blagosti i mudrost koja ga je pratila tokom čitavog njegovog života. Ušavši veoma mlad početkom osamdesetih u svijet novinarstva, medija, publicistike i kulture trudio se da gradi ljepše i bolje svjetove za sve narode u Crnoj Gori. Veoma je dobro znao da svaka javna riječ nosi svoju težinu i obavezu pa se tako sa puno profesionalizma odnosio u svim medijima sa kojima je sarađivao.

No ratne devedeste na prostorima Zapadnog Balkana a posebno u Bosni donijeće rast nacional-šovinista i jedne progandističke politike proganjanja i nestanka dobrog dijela Bošnjaka. Nažalost i njegova voljena Crna Gora i dobar dio njenog političkog vrha ostao je nijem na te progone i nestajanja Bošnjaka, koji su platili skupu cijenu zbog svog imene i prezimena. Ne mogaši da se pomori sa tadašnjom uređivačkom politikom tadašnje ,,Pobjede” odlučuje se da svoj javni angažman ali i svoj javni revolt ispolji u drugim medijima koji se pojavljuju u tadašnjoj Crnoj Gori a koji su vodili antiratnu kampanju kao što su: ,,Liberal” i ,,Monitor” i drugi.

Početkom devedesetih objavljuje svoju prvu knjigu ali i aktivno se uključuje u poltiku. Svjestan da je neophodno jedinstvo Bošnjaka u očuvanju vlastitog identiteta, jezika, religije postaje jedan od osnivača Foruma Bošnjaka Crne Gore (1990). Njegov javni angažman i javni nastupi krasili su njegovu ličnost, skrenuvši na taj način pažnju na sebe kod svih građana Crne Gore. Borio se da se u Crnoj Gori nadvlada avet zvana nacionalizam i šovinizam i ratni pokliči brojnih propagatora velikosrpske politike.

Postaje 1990, godine jedan od osnivača SDP-Crne Gore, koji je u svojim redovima okupljao istaknute i najznačajnije intelektualce iz svih naroda koji čine Crnu Goru. Nesebično se tokom čitavog svog života borio za prava manjebrojnih naroda, što je rezultiralo brojnim zakonima njegovim izborom u brojnim radnim i zakonodavnim grupama i tijelima. Parlament Crne Gore u kome je on bio poslanik i potpresjednik davali su posebnu lijepu notu mudrosti, kulture, harizmatičnosti i brojnih diskusija u kojima je on bio nepokolebljivi polemičar koji nikada nije odustajao od svojih ciljeva.

A ti ciljevu su bili: odbrana pravde i pravičnosti, borba za pripadnike manjebrojnih naroda i odbrana najviših civilizacijskih tekovina i vrijednosti za socijalnu i pravednu državu Crnu Goru u kojoj je duboko vjerovao.
U svojoj autorskoj knjizi ,,Usud imena” objavljenoj 2003 je prezentovao i priredio rijetku zbirka autenticnih svjedocenja i svjedočanstava o najdrastičnijim i najdramatičnjim zločinima nad ljudima na prostoru Srbije i Crne Gore tokom prve polovine devedesetih minulog vijeka. Okosnicu knjige čini otmica najmanje 20 putnika iz voza Beograd – Bar, 27. februara 1993. godine, na Željeznickoj stanici ,,Štrpci” kod Priboja, ali su ilustrativno obrađene i otmice žitelja sela Severin ( Priboj ) i žitelja Bukovice kod Pljevalja, kao i deportacija Bošnjaka iz Crne Gore izbjeglica tokom 1992/1993. godine. U svojoj knjizi “Hronika zločina (1991-2001)“ objavljenoj 2015, godine je prezentovao kroz 13 poglavlja i hiljadu strana svjedočanstva o fenomenu zločina.

Rastoder je godinama bilježio neke od najbolnjih i najburnjih istorijskih događaja u savremenoj Crnoj Gori sa kojima se moramo suočiti. U knjizi su obrađeni slučajevi Morinj, ubistvo porodice Klapuh, deportacija izbjeglica, tortura nad stanovnicima Bukovice, terorizam u Pljevljima, napad na kombi sa radnicima, Štrpci, suđenje čelnicima i aktivistima SDA i Kaluđerski laz.

Pored toga i u drugim svojim autorskim knjigama pisao je o sudbini Bošnjaka kroz istorijsku i kulturološku prizmu i fenomene koji će se dugo izučavati i predstavljati vrijednu kulturnu baštinu u proučavanju istorijskih prilika kod Bošnjaka ali i svih drugih naroda u Crnoj Gori. Nije se mirio sa bilo kojim društvenim oblikom nepravde, progona, stigmatizacije Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih manjebrojnih naroda.

Dizao je svoj glas protiv i kada su mnogi drugi ćutali a to je uvijek imalo visoku cijenu za njegovu nepokolebljivu ličnost koja nije pristajala na kompromise kada su pitanju nacionalni identitet, jezik i religija. Poseban doprinos dao je u borbi za obnavljanje državnosti Crne Gore davši svoj doprinos svim našim majskim zorama koje su svanule 2006. godine a takve zore su svitale uz ovakve velikane i džentlmene koji su znali svoju mjeru i kada smo ustajali i kada smo padali.

Građanska Crna Gora će ga pamtiti i sa pijetetom se sjećati Rifata Rastodera jer vrijednosti za koje se on borio moramo nastaviti da njegujemo i čuvamo. Rifat Rastoder je temeljnije od drugih političara razumio i opisao u svojim knjigama, autorskim člancima i diskusijama dramu Bošnjačkog naroda, ali i svih naroda na uvijek nemirnom Zapadnom Balkanu.

Suštinu te drame vidio je u izboru između dvije mogućnosti građanske i multikulturalne Crne Gore ili put ka nacional-šovinizmu koji su vodili neki drugi mračni ,,lideri.“ Pobijedila je Rifataova ali i svih nas građanska Crna Gora, država koja je prošla kroz brojne bolne tranzicije na putu ka demokratiji. Kada iz trenutne perspektive analiziramo sve ono što je pratilo: jedinstven, skladan politički život, sve pobjede, poraze i ,,naše“ podjele. Autentičnom harizmom čuvao je stubove Bihora i Crne Gore dostojanstveno i hrabro onako kako su to radili njegovi Bihorci kroz vijekove. Crna Gora je izgubila iskrenog sljedbenika dijaloga i razumijevanja prema svima.

Rifat Rastoder je prije svega bio neustrašiv i neumoran borac za ljudska i građanska prava. Njegov građanski i politički aktivizam je bio posebno važan u vremenima najvećih iskušenja za mir, demokratiju i prava svih naroda. Bila su to nemirna vremena u kojima se tražila hrabrost koju je Rifat Rastoder imao. Sudbina ga ni ovog puta nije iznevjerila otišao je tiho i nečujno u majskoj zori siguran sam da je mogao da bira da bi nju izabrao neđe na obroncima voljenog Bihora kojemu je bio posvećen do zadnjeg časa života. U jednoj od posljednih izjava iz novembra 2022. godine između ostaloga je napisao: ,,Nikada ne zaboravite da će Crna Gora biti, zaista, VJEČNA samo u koliko je budemo gradili kao zajedničku kuću svih njenih žitelja, bez obzira kako se ko zove, politički misli ili vjeruje. “ Rifat Rastoder je kao malo ko drugi u našoj državi umio i imao snage i hrabrosti da smireno i razumno govori o svemu onom što je pogađalo Crnu Goru i svim vremenima nevremena. Metafora o insanu-čovjeku svetioniku ima njegovo ime.

Duboko i iskreno vjerujem da plodovi njegovog intelektualnog i emotivnog rada budiće u mnogima od nas – brojnim intelektualnim saborcima raznih generacija, najljepši hrid i svetionik kakvi treba da smo i čemu da težimo. Hvala mu za sve što je učinio za građansku i multikulturalnu Crnu Goru ali i za voljeni Bihor. Večeras će oblaci nad Bihorom dobiti zvijezdu više koja će sa dalekih obala da sija njegovim imenom i sjajem.

Iz bogate biografije Rifata Rastodera izdvojio sam: Inžinjer elektrotehnike. Rođen u Bihoru, kod Berana 11. 07. 1950. godine. Živio je u Podgorici od 1969. godine. Jedan iz najužeg kruga poslenika savremene političke scene Crne Gore. Jedan iz najužeg kruga antiratnih aktivista iz perioda raspada bivše SFRJ, kao i kreatora i protagonist zaštite ljudskih i, posebno, manjinskih prava u Crnoj Gori. U dužem period jedan od najpoznatijih sportskih i kulturnih poslenika i nadasve, novinara i publicista. Profesionalno u novinarstvu od 1980. godine. U Radiju Crne Gore do 1986. godine: novinar, urednik emisije i urednik programskog bloka. Od kraja 1986. godine, u dnevnom listu “Pobjeda” – novinar, urednik unutrašnjo-političke rubrike, samostalni komentator. Proglašen za najboljeg novinara u 1990. godini. Od 1991. godine, nakon sukoba sa ondašnjom uređivačkom politikom u “Pobjedi”, saradnik u časopisima “Krug” i “Liberal”, novinar i urednik u nedjeljniku “Monitor”, jedan od inicijatora osnivanja Radija “Antena-M”…

Član Nezavisnog udruženja novinara Crne Gore. Koautor knjige “Crvena mrlja”(1990), autor knjiga: “Usud imena” , “Pravo na ime” “Hronika zločina (1991-2001)“ i ,,Dan sjećanja”, kao i više feljtona i studija o slobodi medija, ljudskim i manjinskim pravima, itd. Dobitnik je više raznih priznanja za doprinos razvoju pozorišnog izraza i ukupno kulture. U politici, jedan od osnivača i potpredsjednika Građanskog pokreta “Javnost protiv Fašizma”(1990); član predsjedništva Građanskog foruma Crne Gore (1990); jedan od utemeljivača Reformskog pokreta za Crnu Goru (1990); osnivač Foruma Bošnjaka Crne Gore; jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore i njen potpredsjednik, počev od 1995. godine. Za poslanika biran u šest, a za potpredsjednika Skupštine Republike Crne Gore u pet saziva.Tom prilikom, u više mandata vršio i dužnost šefa Poslaničkog kluba SDP-a, predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, kao i koordinatora radnih grpa za izradu zakonske regulative o ljudskim i manjinskim pravima, izbornog zakonodavstva, Poslovnika Skupštine i brojnih drugih zakona i dokumenata.

SAHRANJEN RIFAT RASTODER (FOTO I VIDEO)

0

Danas je u Petnjici, na groblju “Hendek” u Radmancima sahranjen Rifat Rastoder, bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore, osnivač i potpredsjednik SDP-a i jedan od najvećih boraca za Bihor, Petnjicu i Crnu Goru.

Hataru (saučešću) na groblju na Cijevni u Podgorici, i Petnjici i dženazi (sahrani) u Radmancima prisustvovalo je više hiljada ljudi.

Od velikog čovjeka oprostili su se ljudi iz svih krajeva Crne Gore, dijaspore i Bihora. Ne mali broj njih prevalio je hiljade kilometara da se pokloni čovjeku koji je sve dao za dobro Petnjice i Crne Gore.

ODLUKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE PETNJICA: ZBOG SMRTI RIFATA RASTODERA 5. MAJ DAN ŽALOSTI U PETNJICI

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je zbog smrti Rifata Rastodera, bivšeg potpredsjednika Skupštine Crne Gore i SDP-a, donio odluku o proglašenju 5. maja 2023. Danom žalosti u opštini.

“Dan 05.05.2023. godine proglašava se Danom žalosti na području Opštine Petnjica, povodom iznenadne smrti Rifata Rastodera, dugogodišnjeg poslanika i potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi opštine Petnjica, javnim preduzečima čiji je osnivač opština, objektima mjesnih zajednica i drugih ustanova na području opštine Petnjica. Elektronski i drugi mediji, organizatori javnih programa i sadržaja dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti. Za vrijeme dana žalosti zabranjeno je emitovanje muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima”, stoji u odluci predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića.

Preminuo Rifat Rastoder

0

Bivši potpredsjednik SDP-a, novinar i istaknuti sportista Rifat Rastoder preminuo je danas u 74. godini života u Podgorici.

Rastoder koji je rođen Bihoru, kod Berana 11. 07. 1950. godine, bio je jedan iz najužeg kruga poslenika savremene političke scene Crne Gore. Jedan iz najužeg kruga antiratnih aktivista iz perioda raspada bivše SFRJ, kao i kreatora i protagonist zaštite ljudskih i, posebno, manjinskih prava u Crnoj Gori.

Rifat Rastoder bio je i istaknuti sportista – jedan od prvih crnogorskih majstora karatea, takmičar, trener i sudija u ovom sportu.

Od 1980. godine se profesionalno bavio novinarstvom. Bio je jedan od najangažovanijih novinara, komentatora i urednika programskih blokova i rubrika RTV CG, a od 1986. godine dnevnog lista „Pobjeda“. Koautor je jedne od najzapaženijih feljtonskih storija i knjige o sudbinama i stradanjima ljudi u svojevremenom sukobu KPJ i Informbiro-a.

Od 1991. godine, nakon sukoba sa ondašnjom uređivačkom politikom u “Pobjedi”, Rastoder je bio saradnik u časopisima “Krug” i “Liberal”, novinar i urednik u nedjeljniku “Monitor”, jedan od inicijatora osnivanja Radija “Antena-M. kao i član Nezavisnog udruženja novinara Crne Gore.

Rastoder je koautor knjige “Crvena mrlja”(1990), autor knjiga: “Usud imena” , “Pravo na ime” i Dan sjećanja, kao i više feljtona i studija o slobodi medija, ljudskim i manjinskim pravima, itd.

Dobitnik je više raznih sportskih trofeja i priznanja za doprinos razvoju pozorišnog izraza i ukupno kulture.

U politici je Rastoder bio jedan od osnivača i potpredsjednika Građanskog pokreta “Javnost protiv Fašizma”(1990); član predsjedništva Građanskog foruma Crne Gore(1990); jedan od utemeljivača Reformskog pokreta za Crnou Goru(1990); osnivač Foruma Bošnjaka crne Gore; jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore i njen potpredsjednik.

Saučešće (hatar) se prima dana 4. maja od 19 do 22 časa u gasulhani- Cijevna, Podgorica, i sjutra, 5. maja, od 8 do 10.30 časova.

Hatar će se primati 5. maja od 13.30 do 17 časova u gasulhani Petnjica. Dženaza će se klanjati ispred gasulhane u Petnjici, a pokop obaviti na mezarju Hendek u Radmancima.

Komemoracija u Skupštini Crne Gore će se održati u ponedeljak, 8. maja u 10 časova.

REBRONJA ČESTITAO RADIJU PETNJICA DAN SLOBODE MEDIJA: VELIKI ZNAČAJ VAŠEG MEDIJA NA PROMOCIJI OPŠTINE I ČITAVOG KRAJA

0

Član Predsjedništva Socijaldemokratske partije Crne Gore dr Almir Rebronja čestitao je Radiju Petnjica Svjetski dan slobode medija.

“Tebi, kao glavnom i odgovornom uredniku Radija Petnjica i svim zaposlenima čestitam 3. maj, Svjetski dan slobode medija.
Zapaženo veliki značaj ste imali na promociji opštine i čitavog kraja. U to ime vam želim da i u budućnosti plasirate što više lijepih i afirmativnih informacija”, naveo je dr Almir Rebronja.

REVIJA BIHOR – SUSRETI DIJASPORE U LUKSEMBURGU: Festival za one kojima je imperativ druženje i koji žive u vijeku u kojem jesu

Ovo je bilo mjesto i festival gdje se ne gleda ko je ko: ni po naciji, ni po vjeri, ni stranačkoj pripadnosti; ovo je festival namijenjen za druženje uz dobru zakusku, piće i zabavu. Ovo je festival za one kojima je imperativ druženje i koji žive u vijeku u kojem jesu!

Piše: Faiz Softić

ZK „Bihor“ iz Luksemburga još jednom je pokazao moć i snagu u organizaciji i okupljanju rasutih sa Balkana.
Tako su i ove godine, kao i ranijih, organizovani tradicionalni, jedanaesti po redu „Susreti dijaspore u Luksemburgu“, koji su održani 30. aprila i 1. maja na fudbalskom stadionu „Viktor Maršal“ u gradu Tetanžu na jugu države. I ovaj put prostor predviđen za ovu manivestaciju bio je krcat doseljenicima sa Balkana, ali – nisu bili samo oni.

Na festivalu, kao i ranijih godina, bilo je i domicilnih građana Luksemburga, kao i gostiju iz drugih zemalja Evrope: Njemačke, Francuske, Belgije, Poljske, Češke, Holandije, Italije…

Po slobodnoj procjeni, ove godine Susreti su okupili preko tri hiljade posjetilaca, a sve je prošlo u najboljem redu – kako i dolikuje jednoj ozbiljnoj organizaciji kao što je ZK „Bihor“, koji godinama ne zna za promašene projekte, te u kontinuitetu niže uspjehe.

Preko šezdeset aktivista udruženja, četiri puna dana, računajući pripremu stadiona i pospremanje istog – od izlaska do zalaska sunca – dali su sve od sebe kako bi okupljenim gostima priredili što bolji doček i provod na festivalu. Njihova imena, bez ikakve sumnje, ostaće urezana zlatnim slovima u analima udruženja 

I ovaj put festivalu su prisustvovali zvaničnici opština Kayl/Tetange i Rumelange iz Luksemburga, te potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar za regionalni razvoj kapitalnih investicija mr. Ervin Ibrahimović, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Crne Gore Ismet Iko Latić, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, poslanik u Skupštini Crne Gore doc. dr Abaz Dizdarević, kao i predstavnici drugih udruženja građana porijeklom sa Balkana. Svi oni obratili su se prisutnima i izrazili zadovoljstvo načinom rada ZK „Bihor“ te poručili da je sveta stvar čuvati zajedništvo i građansku provenijenciju kao najviši stepen vrijednost svakoga društva.

Bila je to prilika da se, pored nekoliko poznatih imena muzičke estrade sa Balkana, predstave i kultirno-umjetnička društva iz Luksemburga: KUD „Evropa“ i KUD ZK „Bihor“.

Sport kao važan segment Susreta

Na festivalu nijesu izostala ni sportska nadmetanja: turnir u fudbalu, tradicionalni triatlon: skok udalj, bacanje kamena s ramena, nadvlačenje konopca.

Pored Bihorskog triatlona – gdje je zabilježen najduži skok udalj od 2,60 m – Džemal Pramenković, a u bacanju kamena s ramena i ove godine bio je nedostižan Tutinac Nedžad Husović, koji je kamen od 18 kg bacio 8.30 m – organizovan je i fudbalski turnir gdje je učestvovalo osam ekipa.
Pobjednik turnira u fudbalu bila je ekipa Bosna/Sandžak, koja je u finalu, poslije boljeg izvođena jedanaesteraca sa 3:2, pobijedila ekipu „Snak Palas“, a treće mjesto zauzela je ekipa ZK „Bihor“.

Na kraju turnira pehare nagrađenima uručili su predsjednik fudbalskog kluba „Union 05“ Kayl/Tetange Mersudin Mita Ličina i predjsednik ZK „Bihor“ Hamdija Rastoder. Organizaciju turnira vodili su Mustafa Muhović i Zeno Rastoder. Sudija na turniru bio je Tufo Čivović.

Lijepo vrijeme, ni hladno ni pretoplo, bio je dodatni razlog da svijet u tolikom broju pohrli na stadion „Viktor Maršal“ u Tetanžu. Talasi sitne kiše, koji su se u nekoliko navrata naminuli na stadion, bili su kao opomena da je toga dana moglo biti i drugačije

I što je posebno važno, ovo je bilo mjesto i festival gdje se ne gleda ko je ko: ni po naciji, ni po vjeri, ni stranačkoj pripadnosti; ovo je festival namijenjen za druženje uz dobru zakusku, piće i zabavu. Ovo je festival za one kojima je imperativ druženje i koji žive u vijeku u kojem jesu. Sve ostalo, bar kada je u pitanju ZK „Bihor“ iz Lukseburga, ostaje po strani i manje je važno.

Moderator programa na festivalu bila je apsolventica na ekonomskom fakultetu u Arlonu/Belgija, visprena Aida Latić iz Luksemburga, porijeklom iz bihorskog sela Lagatori.

Festival je, prigodnim riječima dobrodošlice, otvorio Hamdija M. Rastoder, i na kraju, zahvaljujući se gostima na posjeti još jednom poručio:

– Idemo dalje! Vidimo se na sljedećim 12-tim Susretima na istom mjestu!

Susreti dijaspore u Luksemburgu za pamćenje: Skupu prisustvovalo više od 3.000 ljudi (FOTO I VIDEO)

Gradić Tetanže u Luksemburgu 30. aprila i 1. maja je bio grad druženja i simbol zajedništva, sloge i igre, a Zavičajni klub Bihor se po ko zna koji put pokazao kao fenomenalni organizator i domaćin. Naši ljudi u dijaspori su najbolji mogući ambasadori svog kraja, kulture i tradicije, što su pokazali i ovi ,,11. Susreti dijaspore u Luksemburgu”

Da je organizacija bila na zavidnom nivou od prvog dana susreta pokazuje nam i činjenica da su se nakon završetka prvomajskih susreta, mogle čuti samo riječi hvale na račun Upravnog odbora ZK Bihor, članova, volontera i simpatizera ovog udruženja, a za samu organizaciju proteklih nekoliko dana radilo je punom parom šezdesetak članova i volontera Zavičajnog kluba Bihor. Ovim susretima prisustvovao je veliki broj ljudi, a ta brojka premašuje 3.000 ljudi, koji su mogli da uživaju uz bogat kulturno-umjetnički program i nadmetanje u raznim sportskim disciplinama kao što su turnir u fudbalu i triatlon.

Ono što smo zaključili jeste da je hrane, dobrog druženja i pića imalo u izobilju. Hrana je spremana na tradicionalni bihorski način l roštilji meso ispod sača, kolači, a na svakom koraku se osjećao miris zavičaja, što je na neki način umanjilo nostalgiju, za rodnim krajem. Ove godine je takođe oboren rekord u broju prijavljenih sponzora, čak njih 129 koji između ostalog nijesu samo sponzori, već prijatelji i velika podrška ovim susretima, kojih je iz godine u godinu sve više.

Za kulturno-umjetnički program zadužen je bio folklorni ansambal ZK ,,Bihor” i KUD ,,Evropa”  koji  u Luksemburgu traje već 25 godina, a sve prisutne je zadivio prelijepim igrama, izmamio aplauze i oduševio posjetioce.

Delegacija iz Crne Gore koja je posjetila ove susrete sačinjavali su: potpredsjednik Vlade Crne Gore i Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Ismet Iko Latić, poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević, takođe na ovim susretima bio je prisutan i Gradonačelnik Komune Rumelanže Henri Hajn, koji za naš portal nije krio oduševljenje samom organizacijom i istakao je da su se naši ljudi jako dobro integrisali, na svim poljima u Luksemburgu.

Prvog dana susreta dijaspore prisutan je bio i Ministar kapitalnih investicija i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović koji je kazao za portal Radio Petnjica da je oduševljen 11. susretima dijaspore u organizaciji ovako prestižnog udruženja kakvo je ZK Bihor i da je ovo potvrda njihovog predanog rada.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je kazao da je jako ponosan na dijasporu i na sve ono što radi ovdje u srcu Evrope.

,,Ono što je suštinski važno to je da naši ljudi čuvaju svoju tradiciju, svoj jezik, svoje običaje, a ovi susreti su prilika da se to i manifestuje i na ovaj način ukaže. Jedna sjajna generacija naših ljudi koja stoji iza ovoga, na čelu sa predsjednikom Upravnog odbora Zavičajnog kluba Bihor Hamdijom Rastoderom. Članovi i svi simpatizeri su za svaku pohvalu, ovo je jedan veliki entuzijazam, velika ljubav, velika energija, ovo odiše slogom i zajedništvom i ovo su najbolje osobine koje mi bihorci imamo, kad god želimo nešto da uradimo mi to možemo samo ako smo zajedno. Ponosan sam na to što smo u prilici bili da vidimo i rezultate folklornog društva KUD Evropa koje egzistira 25. godina, evo da ne znamo gdje se nalazimo pomislili bi da ova djevojka je iz Petnjice” kazao je Agović.

Ismet Iko Latić je iskazao zahvalnost i zadovoljstvo na pozivu da prisustvuje jednom ovako impozantnom skupu.

,,Ovo jeste jedan lijep povod da se sretnemo i da se srećemo, ali je rijetkost da na jednom mjestu imamo sve članove zavičajnih klubova i udruženja dijaspore. Rijetkost je da imamo izuzetnu energiju koja okuplja i našu mladost. Imali smo priliku da prisustvujemo prezentaciji KUD-ZK Bihor i KUD-a Evropa, dakle imamo sve segmente koje sačinjavaju jedno društvo i jedan narod” saopštio je Latić.

Predsjednik fudbalskog kluba Union 05 Kayl/Tetange Mita Ličina i kandidat za odbornika na predstojećim izborima u Luksemburgu je kazao da je čast i ponos biti danas na ovom stadionu i biti dio ovog, istakao je jaku dobru saradnju sa ZK Bihorom koja traje već 13 godina.

,,Želio bih da pozdravim sve naše bihorce u Petnjici i da istaknem da mi je velika čast i ponos biti član svega ovog. Veliki broj ljudi je danas prisutno ovdje što je za ponos. Ovim pokazujemo samo koliko smo jaki kada smo složni. Poručio bih našem narodu u Crnoj Gori da budemo složni, samo nas sloga može spasiti, podržimo jedni druge. Pogledajte danas koja je snaga ovdje 130 sponzora je podržalo ove susrete. Ovim putem zahvaljujem se i vama iz Radija Petnjice što ste danas ovdje sa nama” zaključio je Ličina.

Nadmetanje u raznim sportskim disciplinama, fudbal, skok u dalj, bacanje kamena, navlačenje konopca, bogat sportski program rezultirao je da nadmetanje u sportu bude ispraćeno jako dobro od strane posjetioca, a najboljima su uručene nagrade.

Mali fudbal:

  1. Bosna-Sandžak
  2. Palas
  3. ZK Bihor

Skok u dalj:

  1. Džemal Pramenković

Navlačenje konopca:

  1. Nedžad Husović

Bacanje kamena:

  1. Nedžad Husović

ERIS BABAČIĆ