FOTO: IX. DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU

Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu potvrđuju jednu od svojih osnovnih kulturoloških misija u dijaspori: poštovanje multikulturalnih vrijednosti u modernom evropskom ambijentu

IX. DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU

      IX. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, u organizaciji ZK Bihor, održani su ove godine 26, 27 i 28. oktobra u Centru za kulturu grada Rumelanža.

Festival, koji je, ove godine, bio u znaku novinara i publiciste Mirdsada Rastodera, čovjeka koji je do zadnje kapi krvi odan svome Bihoru, Petnjici i Crnoj Gori, zvanično je otvorio predsjednik ZK Bihor Remzija Hajdarpašić.
Prvi dan festivala bio je posvećen dr. Ameru Haliloviću, savjetniku u kabinetu predsjednika države, koji je govorio o položaju Bošnjaka u novoj demokratskoj Crnoj Gori.
Za ovu tribinu vladalo je veliko interesovanje, a Halilović je istakao da nikada u istoriji Crne Gore Bošnjaci nisu imali privilegovaniji položaj kao u vremenu od 2006., kada je proglašena nezevisnost države, pa do danas.
– Daleko od toga da je u Crnoj Gori sve idealno, i to ne važi samo za Bošnjake, već i za sve ostale koji žive na tom prostoru, ali Crna Gora ide uzlaznom putonjam i iz dana u dan to se primjećuje na svakom koraku – naglasio je između ostalog dr. Halilović.

27. X. 2018.

– Bošnjačka kulturna baština je važan civilizacijski segment naše države – rekao je drugoga dana festivala, u svom prigodnom obraćanju, ambasador Crne Gore u zemljama Benelux – a  Vladimir Radulović, odajući duboko poštovanje rukovodstvu i članovima ZK Bihor za dugogodišnju intezivnu saradnju ovoga udruženja sa ambasadom i drugim institucijama Crne Gore, kao i nesebičnou promociju vrijednosti kulture, a time i svoje domovine.

Znakovita  i uspješnija manifestacija kulture

Odluka da se deveta godišnjica osnivanja i rada Zavičajnog kluba “Bihor” obilježi i proslavi organizovanjem, sad već tradicionalne, manifestacije “Dani Bošnjačke kulture”, proteklog vikenda u Luksemburgu, teško da je mogla biti bolja, znakovitija i uspješnija, kazao je ambasador Vladimir Radulović.

I sam sam, inače, uvijek vjerovao, i bio skloniji, datumima koji slave kulturu, stvaralaštvo, vrhunce ljudskog duha i misli, nego datumima revolucija i prevrata. Da ne bude dvojbe: tačno je,  u mnogim   revolucijama  su iznjedrene velike ideje slobode i emancipacije. I lične i kolektivne. I nacionalne i državne. Ipak , neke od tih “revolucija koje teku” su, potom  i nažalost, te iste ideje utamničavale ili barem relativizovale. A sloboda, bez kulture  i moćnog stvaralačkog potencijala ljudskog duha, zna katkad završiti u anarhiji i vrijednosnom besporetku . To je, rekao bih, našim prijateljima iz Bihora odavano i bjelodano jasno. Još od onog dana ili, biće, i prije njega,  kada su se odlučili da kulturi svoje zajednice i zajednica bliskih po istoriji, prostoru i jeziku, daju centralno mjesto u svojim programskim aktivnostima. Jer ovi Dani povezuju i spajaju ljude, svjetove i epohe, ne razaraju, ne remete i ne otuđuju. Na toj mudrosti mnogi bi vam mogli pozavidjeti.  I zato nije čudno što  Bošnjačka i Bihorska zajednica u Luksemburgu, ali i drugdje, prije svega kroz kulturu nastoji, i uspijeva, očuvati svoj identitet, temeljeći ga na  baštini proteklih vremena i finim slojevima tradicije, ali, ne manje, i na razumijevanju i okrenutosti novom dobu slobode, pluralizma, modernosti, otvorenosti i multikulturalnosti. U svemu tome, kao najfinija crvena nit trajanja i pripadnosti, jasno se prepoznaje vasa dubinska i iskrena vezanost za zavičaj, Bihor i, naravno, Crnu Goru. Tamo gdje je, jednom, sve i počelo. I na  toj mudrosti opet bi vam mnogi mogli pozavidjeti. I ponešto naučiti. Stoga, na tom malom, ali raskošnom I raznobojnom platnu crnogorske povijesti i savremenosti, bošnjačkoj kulturi, od graditeljstrva do velikih djela literature, pripada jedna od najljepših boja. Da tamo vječno i ostane. Baš kao i Crna Gora.

Zbog svega toga,  nakon tri godine, usudiću se da kažem istinskog i dubokog prijateljstva, otvorenosti, međusobnog poštovanja  i besprekorne  saradnje sa Zavičajnim klubom Bihor  i drugim udruženjima iseljenika i dijaspore CG u Luksemburgu, meni ne ostaje ništa no da obećam da ćemo, i do kraja ovog mandata, a siguran sam i  dugo, dugo nakon toga, nastaviti da,  kolko god  možemo, a nažalost uvijek manje nego je potrebno, pomažemo i podržavamo sve ovakve programe i projekte. I Bihora i drugih udruženja. Konačno, sa naše strane ćemo pokušati da, uz pomoć MVP CG  i, posebno, Uprave za dijasporu učinimo i dodatni napor kako bismo i sljedeće, jubilarne, X Dane Bošnjačke kultrure, učinili, programski  i organizaciono, još boljim, bogatijim i uspješnijim. I zbog Bihora, i zbog Bošnjaka i zbog naše Crne Gore, saopštio je Radulović.

Brojni posjetioci toplo su pozdravili izvedbu radio-drame Dobra voda, autora Mirsada Rastodera, kao i nastup njegovih prijatelja koji su svojim nadahnutim govorima o djelu i liiku ovog neumornog poslenika kulture i entuzijaste, naglasili kako je Mirsad istinski ambasodor kulture svoga kraja i jedan od rijetkih koji izgara za svoj zavičaj.
Radio drama Dobra voda je na vrlo suptilan način posvjedočila neponovljivu magiju pisane riječi Ćamila Sijarića u čijim djelima vječito žubori Dobra voda.
Dobra voda je, zapravo, poetska slika širine duše bihorskog čovjeka kroz različita vremena i generacije.
Prikazujući inserte iz svojih monodrama, Mihailo Radojičić je svojim humoristično-satiričnim kazivanjima uspio da izmami česte aplauze publike koja se do suza smijala njegovim vrcavim dosjetkama i razmišljanjima u Centru za kulture u gradu Rumelonžu (Rumelange).
Ovom programu prisustvovali su još i počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu dipl. arhitekta Remzija Camić, ministar-savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji Predrag Stamatović, te prijatelji ZK -a Bihor iz Belgije, Francuske, Holandije i Njemačke.

  1. X. 2018.

Hadžem Hajdarević književnik iz Sarajeva imao je vrlo zapaženu tribinu o jeziku, jezičkoj istoriji i jezičkoj politici na prostoru Balkana.
Jezik je nažalost više u finkciji razilaženja, nesporazuma, ideoloških suprostavljanja, a ne u funkciji povezivanja i kulturnog prožimanja na prostoru Balkana, rekao je, između ostalog, književnik Hajdarević.
Jako je važno da korisnici maternjeg jezika u dijaspori imaju zdrav i neopterećen odnos prema vlastitom jezičkom nasljeđu, s obzirom da je primarno pitanje jezika pitanje elementarne čovjekove slobode.
U okviru festivala, vodeći računa i o autorima sa područja Bihora, organizovana je promocija knjige pjesama Mirsade Mire Herović – Lutam kroz snove, a promoteri su bili Safet Ćeman i Remzija Hajdarpašić.
  Iste večeri, na samom kraju festivala, uslijedio je poetski maraton na kojemu su sudjelovali pjesnici iz Crne Gore Slavka Klikovac i Mirsad Rastoder, iz BiH Hadžem Hajdarević, iz Luksemburga Natali Ronvo (Nathali Ronvaux), Iz Pariza Edo Mrđa porijeklom iz Zavidovića BiH, te Faiz Softić pjesnik sa tri domovine BiH, Crna Gora i Luksemburg.
Ovim festivalom obilježena je godišnjica devet godina od osnivanja kluba ZK „Bihor“, te su tom prilikom dodijeljene plakete zaslučnim preduzećima i pojedincima koji se nesebično zalažu u radu udruženja.         

Dobitnici ovogodišnjih priznanja su:
1. Šukrija Hodžić koji dolazi iz sela Godijevo u opštini Bijelo Polje, CG.
2. Rifat Skenderović koji dolazi iz sela Trpezi, opština Petnjica, CG.
3. Enver Rastoder, koordinator ZK Bihor za Petnjicu i Gornji Bihor – Petnjica, CG
4. Fatima Balić, aktivistkinja kluba dolazi iz Bijelog Polja, CG.
te preduzeća:
1. „ENSTAL“ vlasnik Sanel Škrijelj i
2. Nino Muhović, također vlasnik privatnog preduzeća i redovni sponzor raznih aktivnosti.
Važno je napomenuti da su i ove godine domaćice-članice ZK Bihor organizovale i sa velikim brojem specijaliteta ponudile bihorsku sofru.

 

 

 

PETNJICA: 52 HILJADE EURA ZA ASFALTIRANJE PUTA RADIŠ DO – KRLJE (TRPEZI)

3

Opština Petnjica, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Crnagoraput potpisali su ugovor za asfaltiranje jedan kilometar lokalnog puta na potezu Radiš Do – Krlje ( Trpezi ). Vrijednost radova je 52 hiljade eura, a sredstva su obezbijedili, preko IFAD-a projekta, opština i Ministarstvo poljoprivrede.

 

Samir Agović

“U suštini, ovo će značiti spajanje dvije najveće mjesne zajednice i od velikog značaja će biti za poljoprivredne proizvođače. Važno je naglasiti da ćemo imati mogućnost da i u narednoj godini kandidujemo određene putne pravce za modernizaciju i sredstva će biti veća. Kako smo u obavezi da 25% sredstva obezbjeđujemo iz lokalnog budžeta, za naredni budžet već planiramo da i sa naše strane budu veća sredstva. Realizacijom ovog projekta možemo konstatovati da opština veoma uspješno sarađuje sa međunarodnim fondovima i da povlačimo sredstva iz pristupnih fondova. Napomenuću da su već operativna sredstva iz fonda za prekograničnu saradnju koja shodno projektu realizujemo, a koja se tiču zapošljavanja mladih poljoprivrednika u sektoru uzgoja i preradi malina. Podsjetiću da će ova godina biti upamćena po tome što smo asfaltirali 6800 metara lokalnih puteva uz očekivanja da ćemo toj cifri uvećati sa još pomenutim i navedenim kilometrima koje treba da realizujemo u toku ovog mjeseca ukoliko budu vremenske prilike naklonjenje. Ako uzmemo podatak da kilometar aslfata košta od 50 do 55 hiljada eura, što zavisi od izvođača radova i njegove ponude do stanja puta, lako je zaključiti da je uloženo u modernizaciji puteva blizu 400 hiljada eura u ovoj godini. Ovo je zajednički rezultat nas iz loklane uprave, Direkcije javnih radova i naše cijenjene dijaspore”, istakao je Samir Agović, predsjednik opštine za portal radija.  Lokalna uprava za asfaltiranje ovog putnog pravca je obezbijedila 10 hiljada i 625 eura a učešće građana je 2 600 eura.

DENIS BOŽOVIĆ

ŠESTA POBJEDA U NIZU: PETNJIČANI SAVLADALI GOSTE IZ BIJELOG POLJA 3-0

0

Fudbaleri Petnjice su ostvarili šestu pobjedu u nizu, a osmu ukupno u utakmici devet kola Sjeverne regije. Oni su juče na svom terenu savladali ekipu Fair Play iz Bijelog Polja rezultatom 3 : 0.

 

Gosti iz Bijelog Polja su jasno stavili do znanja da su došli da sačuvaju svoju mrežu pa su utakmicu odigrali borbeno i oštro, a u pojedinim momentima i grubo što je rezultiralo da domaći igrač, Lazar Đeković, već u 20-tom minutu zbog povrede, napusti igru.

Domaći igrači su stvarali šanse pred golom gostiju, ali nijesu uspjeli da ih realizuju, pa se na odmor pošlo bez postignutih golova.

U drugom poluvremenu, u 60-tom minutu, nakon igranja rukom jednog gostujućeg igrača u svom kaznenom prostoru, sviran je jedanaesterac, a Dino Adrović je iz penala doveo svoj tim u vođstvo.

Desetak minuta kasnije, Nenad Šćekić je iz slobodnog udarca, sa nekih 30-tak metara povisio na 2:0, a pet minuta kasnije, nakon jedne dobro organizovane akcije domaćih igrača, Dino Adrović postiže svoj drugi gol na utakmici, a sedmi u sezoni i tako postavlja konačnih 3:0 za Petnjičane.

U nedjelju, 4. novembra, u 13 časova, Petnjičani će na svom terenu dočekati ekipu FK Gusinje u utakmici 10. kola Sjeverne regije i ovo će biti ujedno i poslednja utakmica u jesenjem dijelu takmičenja.

DENIS BOŽOVIĆ

UZGAJIVAČ KUNIĆA SAMIR RAMDEDOVIĆ NA “IZLOŽBI SITNIH ŽIVOTINJA” U PODGORICI

0

Samir Ramdedović, uzgajivač kunića iz Bihora, ove godine je prvi put učestvovao na “Drugoj revijalnoj izložbi sitnih životinja” u Podgorici u organizaciji digitalne zadruge seljak.me osnivača Marka Maraša i Udruženja uzgajivača kunića na čelu sa Bogoljubom Gogićem.

 

Ramdedović je za portal radija Petnjica kazao da je srećan što je učestvovao na ovoj izložbi, koju smatra veoma uspješnom i dobro organizovanom jer se na njoj prijavilo više od 30 izlagača, među kojima i šest uzgajivača zečeva.

“Ove godine sam prvi put učestvovao na ovoj izložbi. Zadovoljan sam cjelokupnom organizacijom, jer je ovo jedinstvena prilika da upoznamo sve uzgajivače sitnih životinja, prije svega zečeva, da razmijenimo iskustva i sklopimo dogovore o nekoj budućoj saradnji”, kazao je Ramdedović.

Na izložbi se predstavio sa tri zeca, a sada ih u kavezu ima oko 60. Istakao je da je zadovoljan ovim poslom, jer je ovog ljeta uspio da proda više od 100 malih i velikih zečeva. Na izložbi je dobio zahvalnice, diplomu i medalju za učešće.

Na izložbi je on bio jedini predstavnik opštine Petnjica, a nada se da će se i u Bihoru organizovati ovakva izložba, za šta postoje realni uslovi.

ALDIJANA NOVALIĆ

VEČERAS U PETNJICI PREDSTAVA “DOKLE POGLED SEŽE”, ULAZ BESPLATAN

0

U produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, danas, 28.oktobra,  u sali Centra za kulturu u Petnjici će biti izvedena predstava „Dokle pogled seže“ jednog od vodećih evropskih reditelja Arpada Šilinga.

 

Predstava „Dokle pogled seže“ je jedna od nagrađivanijih predstava koja se izvodila kako u Crnoj Gori tako i u Italiji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Mađarskoj. Radnja predstave je zapravo rezultat zajedničkog autorskog rada, reditelja, dramaturga i glumaca koji su iz konkretnih životnih situacija napravili priču.

Predstava je zakazana za 18 časova a ulaz je slobodan.

D.B.

ŠK BIHOR NA TAKMIČENJU U MOJKOVCU

0

Šahovski klub – Bihor iz Petnjice će i ove godine učestvovati na takmičenju Druge lige Crne Gore, koje se održava u Mojkovcu u organizaciji šahovskog Saveza Crne Gore.

Takmičenje se igra u dva termina i to od 2 do 4. novemra i od 16 do 18. novembra, a pored ŠK Bihor, na takmičenju će učestvovati ŠK “Brskovo” iz Mojkovca, ŠK “Plavsko jezero” – Plav, ŠK “Mornar” – Bar, ŠK “Ampasan” – Kolašin, ŠK “Komovi” – Andrijevica kao i ŠK “Herceg Novi”.

 

Predsjednik ŠK Bihor Denis Šabotić za portal Radija Petnjica rekao je da je zadovoljan što su uspjeli da se plasiraju za takmičenje u Drugj ligi i da su značajnu podršku imali od predsjednika Opštine Petnjica.

“Nas će predstavljati deset igrača i mi smo zadovoljni što ćemo i ove godine učestvovati na takmičenju u Drugoj ligi. Uspjeli smo da okupimo dobru ekipu i da uz pomoć  predsjednika Opštine Samira Agovića prevaziđemo poteškoće i obezbijedimo materijalna sredstva, jer se takmičenje održava u Mojkovcu. Nadam se da će se naši šahisti dobro pokazati na ovom takmičenju i da ćemo steći dodatno iskustvo koje nam kao mladom klubu nedostaje”, rekao je Šabotić.

Druga  liga se igra po Bergerovom sistemu u 7 kola. Osnovni sastav čini 10 igrača. Za Petnjičane će nastupiti ekipa u sastavu: Denis ŠaboticAlmir RamdedovićMirsad ŠabotićVojović SavoFerid PalamarErsin RastoderFerid KočanFerid PalamarAdrović EskoEsad Muratović i Halilović Mujafer.

U prvom kolu ŠK Bihor će se sastati sa ŠK “Komovi”, u drugom kolu sa ŠK “Herceg Novi”, u trećem sa ŠK “PLavsko jezero”, u četvrtom kolu igraju u duelu sa domaćinom druge lige ŠK “Brskovo”, u petom kolu su slobodni, u šetom kolu igraju sa ŠK “Mornar”, u sedmom kolu sa ŠK “Ampasan”.

ALDIJANA NOVALIĆ

SPP: CRNA GORA TREBA DA IMA NOVE DRŽAVNE SIMBOLE

1
Stranka pravde i pomirenja smatra da pitanje državnih simbola nije riješeno, čak nije ni u skladu sa Ustavom Crne Gore, niti u formalno pravnom smislu, niti i suštinskom, obzirom na građansku ustavno-pravnu definisanost Crne Gore.

Crna Gora kako kažu iz ove partije, danas predstavlja nešto drugo i bitno drugačije od Crne Gore Petrovića.

 

“Ovo je nova Crna Gora nastala 2006.godine kada je kao međunarodno priznata država u odnosu na Crnu Goru nakon Berlinskog kongresa, teritorijalno znatno proširena, i u smislu autohtonih naroda koji je danas grade, te zbog toga, njeni simboli moraju odražavati istovremeno njen građanski karakter, kako je i ustavno definisana, ali i strukturu naroda koji je čine”, navode iz Stranke pravde i pomirenja.

Iz navedenih razloga mišljenja su da Crna Gora treba potpuno nove državne simbole.

“Prijedlog apliciranja vjerskih simbola muslimana na aktuelne simbole, više pokušava dati akcenat na multireligijski karakter, čime se ide u pravcu zahtjeva crnogorskih nacionalnih elita da se kao Crnogorci priznaju i oni koji se vjerski izjašnjavaju kao muslimani, a pitanje naroda ovakvim prijedlogom ostaje i dalje nedotaknuto. Ovo je put asimilacije Bošnjaka, i njihovo prevođenje u nacionalno biće Crnogoraca muslimana”, zaključuje se u saopštenju Stranke pravde i pomirenja.

 

ANEL AGOVIĆ: OD KAD IMAM PČELE BATALIO SAM INTERNET

0

Pčelari Anel Agović i Eldetijan Škrijelj prije par mjeseci su dobili tri pčelinja roja uz podršku Ministarstva poljoprivrede i zadovoljni su novim zanimanjem.

Naglasili su da je Bihor dobro područje za bavljenje pčelarstvom pa su spremni da uvećaju broj košnica i prošire djelatnost.

 

Anel Agović iz Vrbice za portal radija Petnjica kazao je da je zadovoljan što je odabrao ovaj poziv proizvodnje u poljoprivredi jer je pčelarstvo nešto zbog čega čovjek zaboravi na probleme i nađe neku vrstu mira.

“Pčelarstvo je najljepša zanimacija, jer od kako sam počeo da se družim sa pčelama  zanemario sam mnoge druge stvari, batalio internet što smatram pozitivnim potezom. Što se tiče društava koje ja posjedujem od prinosa su donijele onoliko koliko je dovoljno da se prehrane zimi. Svi znamo da su zime kod nas duge i iscrpne, ali ako im se obezbijedi dobar smještaj i dovoljno hrane neće biti problema. A svakako da ću proširiti broj društava.”, kazao je Agović.

Škrijelj takođe kaže da je za opstanak pčela preko zime najvažnije obezbijediti dovoljno hrane, što su one uspjele same da sakupe preko ljeta, jer je ovo početna godina, te se od njih nije mogao očekivati prinos meda.

“Zima im neće smetati jer su one obezbijedile dovoljno hrane, ali svakako da ih mi moramo dodatno hraniti. Planiram i ja da nabavim još društava”, kazao je Škrijelj.

ALDIJANA NOVALIĆ

PETNJICA: NA MRTVICI PAO PRVI SNIJEG

0

Na 1500 metara nadmorske visine na planini Mrtvici, iznad Savin Bora pao je prvi snijeg.

Kako kažu mještani, snijeg u ovo vrijeme i nije čudna pojava s obzirom na nadmorsku visinu.

 

Ljudi koji su trenutno na katunima kažu da se neće još neko vrijeme vraćati selu, jer su se navikli na hladan vazduh i klimu.

“Ovo nije ništa strašno. Nećemo se vraćati još uvijek ka selu zbog stoke koju imamo, osim u slučaju da padne još snijega”, kazali su mještani.

ALDIJANA NOVALIĆ

PETNJICA: ODRŽANO PREDAVANJE O PERSPEKTIVI I ZNAČAJU GAJENJA MALINA

0

Juče je u administrativnoj zgradi Opštine Petnjica održano predavanje “Stanje i perspektive gajenja maline, proizvodnja u svijetu i privredni značaj”. Gost predavač je bio Nebojša Veličković.

U uvodnom obraćanju Ismet Latić, projekt menadžer partnerstva sa Albanijom kazao je da je ovo šansa mladima da se obuče za proizvodnju malina i da će u okviru obuke biti obezbijeđena podrška za stručno osposobljavanje.

 

Kroz saradnju SMŠ Petnjica i NGO Nacionalno udruženje malinara, opština Vau i Dejes iz regina Skadra i NGO COSPE, planirano je da kroz projekat bude uspostavljen 21 zasad u Albaniji i 21 u CG u opštini Petnjica.

Veličkovič je naglasio da je ovo dobra šansa za biznis jer su ova područja prikladna za uzgoj voćnih vrsta, a jedna od njih je i malina.

“Prednost uzgoja ove kulture je blizina plasmana  proizvoda, jer je Petnjica blizu mnogim saobraćajnicama. Takođe jedna od prednosti je to sto se može angažovati više radne snage u sezoni kada je berba, te nezagađeno i nehemizirano zemljište”, kazao je Veličković.

ALDIJANA NOVALIĆ