Radnici komunalnog preduzeća Petnjica već nekoliko dana rade na sanaciji i uređenju puteva na područuju MZ Vrševo-Azane. Izvode se zemljani radovi, nasipanje oštećenih djelova puteva koji su pretrpjeli dodatna oštećenja od obilnih padavina prije 15 dana. Najviše je bio oštećen putni pravac Zabrnjica – Zverotići koji saniran. Izvršena je i popravka putnih pravaca prema katunima Ciglen i Vrševska brda. Pored zemljanih radova, radnici komunalnog su i vršili čišćenje-sječu izraslih grana duž lokalnih puteva kao i na putu Zabrnjica – Zverotići.
U toku je nabavka betonskih cijevi za propuste koji će biti ugrađeni na potrebnim mjestima što će doprinijetu očuvanju puteva jer će se atmosferske vode sprovesti i neće odnositi putnu površinu.
“Želimo da se zahvalimo lokalnoj samopuravi koja uvijek razumije naše opravdane zahtjeve i angađuje izvođača radova da se rješavaju problemi koji se jave na podrucju naše MZ i opštine uopšte. Takođe se zahvaljujemo radnicima komunalnog preduzeća na uloženom trudu u uslovima rada”, saopštili su za portal radija iz MZ “Vrsevo-Azane”.
Povodom otvaranja Festivala “Zavičajne staze “, u okviru bogatog programa Bihorskog kulturnog ljeta, nevladina organizacija Centar za seoski razvoj, uz projektnu podršku Opštine Petnjica, priredila je program VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, 12 jula 2019. godine u Petnjici.
Enver Rastoder
U programu su nastupili pjesnici, recitatori i muzičari,a što je najvažnije prijatelji Petnjice i Bihoraca. Orkestar TASLIDŽA iz Pljevalja u sastavu Emir Prekić, Tamir Talović, Zdravko Jestrović i Alen Džakić, za ovo veče pripremio je poseban program sevdaha koji su iz duše pjevali poznati solisti Anastasija Voinović, Esad Memić i Nedžib Delić.
Na samom početku programa, Mirza Luboder izgovorio je poetski kolaž ,,Srebrenička duša ” kao uvod za molitvu i minutu ćutanja za nevine žrtve genocida u Srebrenici, a Inera Latić recitovala je stihove posvećene čovjeku.
Ponukan sjećanjem, istaknuti pjesnik sa Cetinja, Sreten Vujović, svoje obraćanje započeo je pjesmom koju je devedesetih napisao kao vapaj protiv zločina, a potom i poeziju koja može biti inspiracija za sevdalinku. U istom tonu svoje stihove govorili su Braho Adrović , Amina Kuč i Božidar Proročić.
Na inicijativu Vujovića učesnici su, Memorijalnoj biblioteci ,,Kadrija Adrović” poklonili primjerke svojih knjiga kao i knjige cetinjske poetese Slavke Daković, sa željom da Petnjica uskoro dobije zgradu za Etno muzej i gradsku biblioteku.
Brojnu publiku i goste, u ime NVO Centar za seoski razvoj, Petnjica, pozdravio je Enver Rastoder, jedan od istaknutih aktivista koji je predvodio brojne akcije od zanačaja za otkrivanje prirodnih i drugih vrijednosti zavičaja i tradicije Bihora. On je inicijator i akter uređenja preko 60 kilometrara planinarskih staza, afirmacije domaće radinosti i mnogo toga što sada i drugi prepoznaju kao posebnu vrijednost u petnjičkom kraju. Rastoder se zahvalio svima što su prisustvom i učešćem potvrdili da sevdah okuplja i zbližava ljude.
Sevdah je ljubav, čežnja,pusta želja,a mi odavno čeznemo i među drugima tražimo svoje mjesto bez dovoljno saznanja o onome što imamo. I što iz svoje bašče, tradicije možemo da poklonimo prijateljima , kao znak, kao povod za dijalog , prepoznavanje i razumijevanje, kazao je Rastoder.
Naše nane, majke i setre tkale su ćilime, žnjele žitna polja i spremale pogaču sa začinima sevadha, strepnje ali ponosa.
Sevdah je naša prošlost i budućnost, orijentir za ostvarenje života u punom sjaju i o ono najbolje u njemu, ljubav. Sevdalinka nas uči da volimo druge ali i sebe i svoje. Zbog toga je ovo Veče sevdaha i poezije. Da u starijima probudimo emocije a mlade ohrabrimo da ostvaruju svoje snove. Da uče, uživaju i nesebično čuvaju svoju kulturu,jezik, običaje i tradiciju. A dio naše tradicije su i Bihorske lile. Plamen ljeta u punom sjaju, da na njiva rodi žito u baščama rastu plodovi povrća a mladost nađe sebe u igri i sevdisanju. Svako selo u Bihoru ima svoje brdo na kome su, od davnina lile obasjavanjem oznacavale neformalna takmičenja i radost druženja u prirodi. Čak i svoje majke i nane, od milja smo oslovljavali sa Lile! Lile moja, majčice draga. Bihorske lile su dio viševjekovne tradicije, kao što je recimo sabor na Lađevcu,Aliđun, gudžanje…
U to ime, VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, obasjano je iskrama lila, prirodnih baklji, jer “Bihorske lile”, su od davnina karakteristična igra na ovom području, kao simbol ljetnje svjetlosti , bogatstva , cvjetanja, plodnosti i zabave mladih – ljubavi. Svako selo u Bihoru ima svoje brdo na kojem su paljene lile i pravljena igra oko te vatre, po uzoru na svice ta draga svijetleća bića kojima se radujemo baš u julu. Moguće da lile vuku korijene iz paganstva ali su nesporno jedistveno naše i glupost je pripisivati ih drugima a veliki grijeh stavljati lile u kontekst zločina ako se zna da nema nijedne hićaje – priče da su se Bihorčad , zbog lila posvađala sa nekim ili međusobno. U novije vrijeme one su znak rasplamasavanja kulture i pozitivne energije a nikako negativizma kojim se neki služe.
Zahvaljujemo se Lokalnoj upravi koja je podržala ovaj projekat kao i ostale programe u okviru XII Zavičajnih staza i VI Bihorskog kulturnog ljeta.
Sedamdesetosmogodišnii Mehmed Babo Agović, iz Krušcice, danas je tragično izgubio żivot radeći sa traktorom na svojoj njivi u svom selu.
“Bila je velika rosa i klizavo, pa je traktor skliznuo i prevrnuo se. Nije još jasno da li je uzrok nesreće i srčani udar ili samo prevrtanje zbog klizavog terena”, rekao je radiju jedan od mještana sela Kruščica.
Predsjednik OO BS Petnjica Adnan Muhović, reagovao je na objavu i navode direktora Centra za kulturu Petnjica Sinana Tiganja. Reagovanje objavljujemo u cjelosti.
“Da nije tužno bilo bi smiješno. Zamislite, Sinan Tiganj reaguje! Očekivano je bilo da petnjički DPS reaguje na moja tekstove od prije nekoliko dana, ali da to urade preko portparola za crnogorsku kulturu i bezbjedonosne službe, nisam očekivao. Da je to uradio Samir Agović koji je 2014. znao da kupi bluzu Armije Bosne i Hercegovine na našem putu prema Tuzli, hajde da čovjek i pozdravi to, iako se i on javno dodvorava kome ne treba. Ispod nivoa mi je da polemišem javno sa nižim funkcionerima DPS-a, ali ću građana radi reći par činjenica, koje oni, doduse, i znaju. DPS Petnjica preko JU Centar za kulturu i njenog direktora Sinana Tiganja, već nekoliko godina sprovodi asimilaciju i to nasilnu nad Bihorom i njegovim stanovništvom. Ne možete meni da kažete da sam se odrekao Bihora zbog Podgorice, jer ja vama i u Podgorici smetam upravo zato što se nisam odrekao svog bošnjačkog naroda i Petnjice. A otišao sam zbog vas izdajnika kojima je preči bio Njegoš i njegov Gorski vijenac koji pljuje po svemu što je muslimansko, nego Bihor, Bošnjaci, vjera i druge naše kolektivne vrijednosti. Ali, i tad sam vas pobijedio i pokazao da mi je interes svoga naroda preči od predsjedničke fotelje! I da znate, nismo mi još završili! Moja borba protiv izdajnika i špijuna biće sve žešća i žešća. Nećete crnogorčit Bošnjake kunem vam se Bogom Uzvišenim i Velikim! Nećete bez žestokog otpora i u tome me neće spriječiti nikakva funkcija u Podgorici i bilo gdje. Govorite o Avdu Međedoviću, ali zašto ne dovedete naše guslare nego uvijek one iz Pipera i sa Cetinja?! U redu, treba i oni da dođu, ali ne uvijek samo oni i da svako bihorsko kulturno ljeto se mora otvorit sa crnogorskim orom! Kao da mi nemamo svoju veliku hiljadugodišnju kulturu! Petnjica je opština sa 99% Bošnjaka, muslimana i to prosto mora da se ima u vidu. Ne možete od nje praviti ono što nije, ali vi to uporno radite, i još mislite da će to proći brz otpora. E, pa neće. Dok je nas iz opštinskog odbora BS-a sigurno neće. Mi štitimo Bihor i naciju, vjeru i ostale vrijednosti od vas, jer moramo i jer nam je to obaveza. Znam da vas boli, ali znajte i da ćemo se borit još snažnije, jer sve puca kad je najtanje, a zulum kad je najdeblji! Protjerali ste trećinu građana Petnjice na samo sebi svojstven način i vi ste ti koje treba svi drugi da prozovu za bijelu kugu. Nijedno radno mjesto niste otvorili u realnom sektoru, opština je na aparatima i preživljava zahvaljujući sredstvima iz egalizacionog fonda. Doduše, otvorili ste fabriku šarenih peškira da svjedoci o najvećoj prevari DPS-a u zadnjih 20 godina, kao i fabriku peleta koja evo vrijedno “radi” i zapošljava ljude. Treba da ćutite i da se stidite šta ste uradili Bihoru i da se zatvorite u onaj vaš motel koji ste kupili novcem građana da biste organizovali pijanke. No, za vas je i to kultura…”
Uskoro bi iz štampe trebala da izađe knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA – Život i običaji Bošnjaka autora Latifa Adrovića.
Latif Adrović
“Zahvaljući dosadašnjim donacijama i kupovini monogarfije; “OD BEŠIKE DO KABURA – Život i Običaji Bošnjaka.” u pretplati, malo nedostaje da mogu da se krene sa štampanjem. Pošto pročitate i sadržaj, nadam se da će biti još voljnih da finansijski pomognu da knjiga bude što prije štampana”, rekao je autor na svom FB profilu.
On je dodao da će knjiga biti štampana u koloru, na 272 stranice u formatu 29 x 24 cm i tvrdo ukoričena. Većinu tematskih tekstova ilustrovao je sa 240 autorskih fotografija i dvadesetak crteža.
SADRŽAJ
Str. 5. – RIJEČ AUTORA
7. – BOŠNJACI (ime, vjera, jezik)
9. – ISLAM
9. -Šehadet
10. -Namaz
10. -Zekat
10. -Post
10. -Hadžiluk
11. -DŽAMIJA
13. -MUSLIMANSKI PRAZNICI
Hidžretska nova godina, Ramazan, Ramazanski Bajram, Kurban Bajram
14. -*HALAL I HARAM
15. -*IMARET
15. -*VAKUF
15. -*HAJRAT
16. -*SABUR I SELAMET
16. -*SEVAP
17. -*SADAKA
18. -BOSANSKI JEZIK
19. -BOŠNJAČKA KUĆA
Kučni starješina, Milć,
22. -BRVNARA
23. -ČATMARA
24. -KAMENA KULA
Čardak, Krov.Materijalza gradnju, Japija
27. -NASENJE
27. -*SELAMLUK I HAREMLUK
27. -*AVLIJA
28. -*KOMŠIJA
30. -ODRŽAVANJE HIGIJENE
30. -HIGIJENA KUĆE
30. -HIGIJENA HRANE
31. -HIGIJENA TIJELA
32. -*PARIJEVNICA
33. -POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO
34. -ORANJE I SJETVA
36. -MOBA
37. -*SALAŠ
37. -*KAČAMAK
38. -KOSIDBA
43. -ŽNJETVA
45. -VRŠIDBA
47. -VODENICA
50. -RABOŠ
50. -KORAB
51. -STOKA
. 51. – GOVEDA
52. -BORBA BIKOVA I HEGANJE
53. -KONJI
55. -MAGARAC
56. -OVCE
56. -KOZE
57. -PAS
58. -MAČKA
58. -ŽIVINA
59. -ISHRANA
60. -HLJEB I TIJESTA
62. -OGNJIŠTE
65. -Crepulja i sač
65. -Zidana furuna
66. -Šporet na drva
67. -SOFRA
69. -BIJELI SMOK
72. -*GRUŠAVNIK
72. -*CICVARA
72. -POVRĆE
74. -VOĆE
75. -*NEUMIVENI DORUČAK
76. -PUŠNICA
39. -KISELA VODA
77. -TRAP
77. -MESO
78. -LOJ
78. -SECA
80. -MESO DIVLJAČI
80. -PČELINJI PROIZVODI
80. -ŠUMSKI PLODOVI
81. -NARODNA RADINOST
81. -PREĐA
81. -Vuna
82. -Bojenje pređe
83. -Konoplja
84. -SNOVANJE I TKANJE
84. -MALI RAZBOJ
88. -ZIDNI RAZBOJ
91. -ĆILIM
92. -PLETENJE
92. -VEZENJE
92. -VEZILJE
95. – HEKLANJE
96. -*PAPRENIK
96. -*JADAC
97. -STARI ZANATI
101. -SONE I RUŠNICE
101. -DRVENA KOLA
104. -POTKIVANJE KONJA I VOLOVA
104. -SAMAR I SEDLO
105. -USMENO NARODNO STVARALAŠTVO
105. -NARODNE PJESME
107. -SEVDALINKA
108. -KRAJIŠNICE
109. -GUSLE
110. -ILAHIJE I KASIDE
111. -NARODNE UMOTVORINE
111. -Poslovice i izreke
111. -Zagonetke
111. -Brzalice
112. -Pitalice
112. -Razbrajalice
112. -Mitovi i legende
112. -IDRIZ I HADRO
115. -Bajke i basne
115. -Hićaje
115. -KLETVE
116. -ZAKLETVE
117. -*OBRAZ
117. -BLAGOSLOVI
118. -NARODNA KOLA
121. -NARODNA NOŠNJA
124. -*DUŠA
126. -*GORDOST (PONOS)
127. -*HUJA
127. -*RIJEČ
128. -*AMANET
129. -SABORI
132. -*OMAHA
132. -*LILE
133. -SVADBENI OBIČAJI KOD BOŠNJAKA
133. -BEGENISANJE
136. -PROSIDBA
138. -OGLED
138. -KOMORA
140. -SVADBA
141. -ISPRAĆAJ SVATOVA
145. -DOČEK SVATOVA
147. -POVRATAK SVATOVA
148. -VJENČANJE
149. -ŠERIJATSKI BRAK
149. -Konkubinat
150. -Levirat
150. -Sororat
150. -Domazet
152. -ĐERDEK
155. -RODBINA I DOMOVINA
156. -ZIJARET I ZIJAFET
156. -PRVIČANI
157. -*PIŠMAN
157. -JONUZ I AFIJA
159. -ELMAZ I HADŽIRA
161. -PORODICA
162. -TRUDNOĆA I DJECA
162. -NEPLODNOST
163. -Hadum
163. -POROĐAJ
164. -DOJENJE
164. -MAJČINO MLIJEKO
165. -ZAŠTITA OD UROKA
165. -NADIJEVANJE IMENA
166. -POVIJANJE
166. -Kolijevka
167. -Bešik
168. -Dubak
168. -PONUDE I BABINE
169. -ODRASTANJE
170. -SUNET
171. -VASPITAVANJE
172. -SELAM
173. -*TABIJAT
174. -ŠKOLOVANJE
178. -SLUŽENJE VOJSKE
180. -RODBINA I SVOJTA
181. -RODBINA
181. -Preci
181. -Potomci
182. -Savremenici
183. -SVOJTA
185. -SRODSTVO PO DRUGIM OSNOVAMA
185. -KUMSTVO IZ NUŽDE
188. -BRATSTVO I PLEME
189. -ŽIVOT I DRUŠTVENE IGRE
190. -POSEDAK
190. -IGRA POTKAPA
192. -IGRA MICE
193. -*KAHVA
193. -Dočekuša, razgovoruša i sikteruša
194. -Kafa ili kahva?
194. -Gledanje u šolju
195. -ČOBANSKE I DJEČIJE IGRE
195. -ČOBANI
197. -IGRA KLISA I MAŠKE
200. -IGRA ŽMURKE
201. -IGRA GEDŽE
202. -IGRA GROŠAČA
205. -IGRA ŠODALJKE
206. -IGRA GUDŽE
207. -IGRA PETE
208. -IGRA CAREVE ZEMLJEw 208. -IGRA KUĆOKLISA
209. -IGRA ŠKOLICE
210. -IGRE S LOPTOM
210. -FUDBAL
210. -ODBOJKA
211. -BORBA IZMEĐU DVIJE VATRE
212. -IGRA MAČKE I MIŠA
212. -TUTUMIŠ
213. -IGRE VJEŠTINE I SNAGE
Hakanje, Bacanje ćuskije, Orvanje, Prevlačenje rukama, Igra „kuke“, Prevlačenje mačuge, Obaranje ruku
215. -DRUGE VJEŠTINE
Plivanje, Bacanje džide, Gađanje kamenom u dalj i u metu, Pravljenje pucaljki, Pravljenje štrcaljki, Pravljenje topčadi, Pravljenje praćke, Pravljenje luka i strijele, Pravljenje ručnih bacača, Pravljenje turutane, Pravljenje grohotaljke, Pravljenje radiša, Pravljenje stambura, Sviranje u frulu, Zviždanje, Imitiranje huka sove, Hodanje na gigaljama, Skakanje u dalj, Igra „žabica.“
219. -IGRE KOCKANJA
Takanje, Ćakanje, Cikanje, Flizanje, Dićanje
220. -ZIMSKI SPORTOVI
221. -SKIJANJE
221. -FUJANJE
223. -NARODNO VJEROVANJE
223. -NARODNE POUKE
235. -*KUĆNI PRAG
235. -*KUĆNA ZMIJA
236. -*MUSAFIR
236. -*NAFAKA
237. -*BRŠLJAN
237. -*TISA
237. -*SREĆNA ZVIJEZDA
238. -*KRILATO DIJETE
238. -*GRAD
239. -*VJEROVANJE U DUGU
239. -*VJEROVANJE U VILE
239. -VJEROVANJE U PRIVIDE
240. -ISMETOVO SVJEDOČENJE O PRIVIĐANJU
240. -DŽELILOVO SVEDOČENJE O PRIVIĐANJU
241. -HAJRIZINA PRIČA
241. -MINKINO SVJEDOČENJE
242. -POSJEDNUTOST
242. -*MUŠTULUK
243. -NARODNA MEDICINA
243. -LJEKOVITO BILJE
244. -ALTERNATIVNO LIJEČENJE
244. -UROKLJIVE OČI
246. -SLIJEVANJE STRAVE
247. -KUPLJENJE ŽELUCA
248. -GAŠENJE UGLJEVLJA
248. -PROVLAČENJE KROZ PROCIJEP
249. -BELJEŽENJE TRAVA
249. -SIJERMA
249. -SUGREB
249. -OGRAMA I UČIN
250. -*MOJE ISKUSTVO SA OGRAMOM
252. -STARKINO ISKUSTVO SA OGRAMOM
252. -POTURANJE SIHIRA
254. -UČIN PORODICI MUJANOVIĆ
254. -KRVAVO MLIJEKO I SIR
255. -RAZBAJIVANJE I USTUKNJIVANJE BOLESTI
256. -*BONIK
256. -*VEREM
257. -DŽENAZA
258. -HATAR
259. -KABUR
259. -DŽENAZA NAMAZ
263. -HATME DOVA
263. -JASIN
263. -MEZARJE
265. -BAŠLUCI
265. -TURBE
266. -EL FATIHA
267. -BIOGRAFIJA AUTORA
Predsjedništvo DPS -a između ostalog, podržalo je predlog i dalo saglasnost da Mehmed Adrović bude i dalje na čelu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Petnjica.
Predsjedništvo je podržalo predlog podgoričkog odbora stranke da Časlav Vešović, zamjenik gradonačelnika Podgorice, bude predsjednik partije Glavnog grada umjesto dosadašnjeg šefa podgoričkog DPS -a Vladana Vučelića. Predloženo je da se 30. novembra održi Kongres ove partije.
Predsjedništvo Demokratske partije socijalista na sinoćnjoj sjednici, ,kojom je predsjedavao predsjednik DPS Milo Đukanović, analiziralo je aktivnosti opštinskih odbora i izrazilo zadovoljstvo tokom i rezultatima izbornih konferencija i novim sastavima opštinskih partijskih organizacija.
Pored saglasnosti da Časlav Vešović bude predsjednik partije Glavnog grada, predsjedništvo je saglasno da predsjednik OO DPS Mojkovac bude Dragomir Mrdak, OO DPS Šavnik Vlatko Vuković i OO DPS Tuzi Mirza Pepić.
Predsjedništvo je dalo saglasnost da Bogdan Fatić i dalje bude na čelu OO DPS Berane, Admir Mustajbašić da bude na čelu OO DPS Bijelo Polje, Predrag Jelušić da predvodi OO DPS Budva, a Slobodan Radović Krušo da bude na čelu OO DPS Herceg Novi.
Saglasnost za predsjednika OO DPS Nikšić dobio je Ivan Mitrović, Eldana Canović za OO DPS Plav, Vlade Milinković OO DPS Pljevlja, kao i Dragoslav Tomanović za OO DPS Bar.
Prihvaćen je i prijedlog da Milorad Zarubica bude na čelu OO DPS Žabljak, a Marta Šćepanović OO DPS Kolašina. Predsjedništvo je saglasno da Tanja Stanovčić bude predsjednik kotorskog odbora DPS-a, a Danica Vuković-Krivokapić da bude na čelu OO DPS Plužine.
Predsjedništvo je Glavnom odboru DPS predložilo da datum održavanja Kongresa DPS bude 30. novembar 2019. Odluku o tome, kao i o broju delegata na Kongresu, Glavni odbor će donijeti na narednoj sjednici koja će biti održana do kraja jula. Sve partijske aktivnosti i pripreme u susret Kongresu u svim partijskim organima biće održane od 5. septembra do 25. oktobra 2019, kada će biti usvojena kongresna dokumenta: Statut partije, izvještaj o radu i program partije za naredne četiri godine. Istovremeno, Glavni odbor će tada predložiti kandidate za novi sastav Glavnog odbora, predsjednika i zamjenika predsjednika DPS saopšteno je nakon sjednice Predsjedništva DPSa.
Direktor Centra za kulturu Pernjica Sinan Tiganj je reagovao na navode predsjednika OO BS Petnjica Adnana Muhovića koji je rekao da guslarima i guslama nije mjesto na Internacionalnom festivalu izvornog stvaralaštva održanom u Petnjici.
,,Ništa nas ne čudi od onoga što saopštava Adnan Muhović, jer on inače može da kaže šta god hoće, a da se ne zapita da li ima utemeljenje za ono što saopštava. Možda su mu ovi topli podgorički dani dosadili pa čezne za zavičajem i sebi dozvoljava kao i mnogi koji odu iz Bihora da može da upravlja sudbinama ovdašnjih ljudi, svim institucijama i ustanovama.
Mi koji smo ostali ovdje se trudimo da Bihor i Petnjicu predstavimo na najbolji način, a u tom predstavljanju sebi i drugima uvijek smo isticali ono što je naše, ono što je autentično, a kada to činimo za sebe onda činimo da nikog ne uvrijedimo i nikog ne ponizimo. Uporedo sa tim mi smo raspoloženi da se upoznamo sa drugim kulturama, drugim običajima i to ćemo činiti jer će JU Centar za kulturu i lokalna uprava uvijek biti posvećeni toj misiji.
Avdo Međedović
Koliko god vi imate negativne konotacije na ono što radi Centar za kulturu mi konstantno dobijamo pohvale od mnogih koji gostuju kod nas a gostovale su mnoge znamenite ličnosti koje pripadaju različitim kulturama, što najbolje potvrđuje podrška zapisana u “Knjizi utisaka”. A što se gusala tiče, koje vi pominjete podsjećamo vas da je najveći EP u istoriji ljudske civilizacije „Ženidba Smailagić Meha” upravo uz gusle ispjevao naš znameniti Avdo Međedović.
Na otvaranju VI Bihorskog kulturnog ljeta pjesma uz gusle je bila ljubavne tematike i nikoga nije vrijeđala i dok god je tako u Petnjici će se moći čuti i harmonika , frula, saz, ljerica, gajde, tapan, tarabuka, klavir, violina, Turska igra „Zejbek“ i pjesma uz okretanje tepsije a svakako i gusle. A da je to tako najbolja je potvrda VI Internacionalni festival izvornog stvaralaštva . Na otvaranju prepuna sala i aplauz upućen svim učesnicima je mnogo važnija poruka nego vaša pisanija”, kazao je Tiganj.
Iz Centra za kulturu su se osvrnuli i na riječi Mehovića da je paljenje “Lila” običaj srpske pravoslavne crkve, a ne Bošnjaka.
,,Gospodine Muhoviću, nemojte se brinuti za kulturu i kulturna dešavanja u Bihoru, jer ima ko da brine, a što se “Lila” tiče Centar za kulturu nema nikakvu organizacionu ulogu pa samim time nemate pravo da nam spočitavate udio u tome” stoji u odgovoru Sinana Tiganja.
Možda zato što ga niko nije želio, niti je iko ikada planirao ili određivao i birao kuma, šišano kumstvo je kumstvo iz nužde. Dosta je rijetko, a okumljivanje se događalo pošto se porodici nijesu „držala“ muška djeca – umirala bi odmah nakon rođenja ili veoma mala.
Kada bi ponovo rodila sina, majka bi sa djetetom u povitku izašla na put ili raskrsnicu i čekala da naiđe neki putnik namjernik, da njenom djetetu odsiječe pramem kose i tim činom, ne samo da postane kum tom djetetu, njegovoj porodici, bratstvu i plemenu, već ima posebno poštovanje porodice malog kumčeta, jer im je čin šišanja djeteta davao nadu da će im se potomstvo održati.
Rahmetli Ćerimu i Rabi Tarhaniš muška djeca su umirala mala. Kada je opet rodila sina, Raba je sa kolijevkom i tek rođenim Izetom u povitku izašla na put pred prvog putnika namjernika. Naišao je Mahmut Cikotić a ona ga je zamolila da se okume – da Izetu odsiječe pramen kose. Znao je Mahmut da se takva molba ne odbija – odsjekao je kosu i darivao kumče.
Bio sam mali, ali se dobro sjećam kada su moje dajidže, bratstvo Tarhaniša iz Vrbice, dočekivali brojnu posjetu kumova Šćepovića, Crnogoraca iz Zagrađa. Nekom prilikom, pošto mali Sadrijin sin Sadik Salja nije bio dobrog zdravlja i slabo je napredovao, majka Nana, kako smo je svi zvali, iznijela ga je na put pred čovjeka koji je tuda prolazio, a taj čovjek, iako pravoslavac znao je za običaj i nije odbio molbu da se okume, odsjekao je Salji pramen kose i darivao ga…
Tekst da je u Petnjci prisutna “bijela kuga”, odnosno informacija da više ljudi umre nego što se rodi, izazvala je oštru polemiku na portalu Radija Petnjica, a posebno na društvenim mrežama.
Nije, međutim tako dramatična i porazna informacija za Petnjicu izazvala neku posebnu rekaciju već prisvojni pridjev u naslovu teksta. “Petnjica je jedna od 18 CRNOGORSKIH” opština….” Tako ispada da je prisvojni pridjev opasniji od “bijele kuge”.
S obzirom na to da je Facebook javna oglasna tabla i da je i zakonom dozvoljeno koristiti sve što se objavi na toj društvenoj mreži, prenosimo dio rasprave o ovom pitanju.
******
Adnan MuhovicNe “crnogorskih” nego gradova u Crnoj Gori. Ovaj prisvojni pridjev nije u redu i skupo nas je kostao u smislu slabljenja identiteta, a Boga mi i nekih drugih stvari…
Samir RastoderPrisvojni pridjevi su izvedeni od imenica sa nastavcima -ov, -ev, -ski, -ški, -čki…. S obzirom na činjenicu da je Petnjica još uvijek u Crnoj Gori to znači ili implicira da je ona crnogorski grad. Nije, naravno pogrešno reći ni – grad u Crnoj Gori. Ovo za one koji ne znaju jer vjerujem da ti to znaš.
Adnan MuhovicSamir Rastoder nije bas tako. Kad se kaze crnogorski misli se na pripadnost samo jednom narodu u Crnoj Gori, a obzirom da u Petnjici Crnogoraca skoro i da nema, nikako ne moze biti Petnjica “crnogorski” grad. Moglo bi se onda reci, mada nema potrebe, bosnjacka opstina u Crnoj Gori.
Samir RastoderAdnan Muhovic Ne Adnane. Nijesi u pravu. Ubijeđen sam da ti to znaš. Kad se kaže crnogorski misli se na državu kojoj pripada ta teritorija. Tako ja mislim da je Banja Luka bosanski grad, a ti misliš kao Dodik da je srpski grad u Bosni ili RS, kako god. Ili za tamo imaš druge aršine?
Adnan MuhovicSamir Rastoder pripadnost drzavi Crnoj Gori ja podrzavam i priznajem. Ali koristeci ovaj prisvojni pridjev ti pokazujes kao da ovdje zive samo Crnogorci. Pripadnost drzavi oznacava se sa lokativom za mjesto i predlogom “U”. Crnogorski fudbal, crnogorski golub, crnogorski grb… ne moze to. Grb Crne Gore se mora kazati, jer kad se kaze crnogorski to oznacava pripadnost samo jednom narodu, relativno vecinskom u Crnoj Gori. Zamisli da neko sad kaze “crnogorsko Rozaje”! Pa ismijali bi ga.
Samir RastoderAdnan Muhovic Ili srpska Banja Luka, ne daj boze. Nego nijesi odgovorio je li Banja Luka srpski ili bosanski grad. Sve sa lokativom i pridjevom
Samir RastoderAdnan Muhovic Dobro. Onda slijedimo analogiju – Cetinje je grad u Crnoj Gori sa većinskim crnogorskim stanovništvom, Plužine su grad u Crnoj Gori sa većinskim srpskim stanovništvom, Kotor je grad u Crnoj Gori sa većinskim hrvatskim stanovništvom, Tuzi su grad u Crnoj Gori sa većinskim albanskim stanovništvom…..Dakle, u Crnoj Gori nema crnogorskih gradova osim gradova u Crnoj Gori. A može i ovako: Cetinje je crnogorski grad, Plužine srpski, Kotor hrvatski i Tuzi albanski…. Jedinstveno.
Adnan MuhovicSamir Rastoder otprilike tako s tim sto ne insistiram na ovom bosnjacki jer se podrazumijeva. Ali uvijek U CG a ne crnogorski. Eto shvatio si ?
Samir RastoderAdnan Muhovic Ja vjerujem da su i ostali koji ovo čitaju shvatili. A ja znam da si ti odavno. Kuda vode prisvojni pridjevi i lokativi bjelodano smo se uvjerili u decenijama iza nas. Andrija Mandić i njegova srpska Andrijevica i Adnan Muhović i njegova bošnjačka Petnjica. No, dobro, razmijenjena argumentacija ne može da šteti
Adnan MuhovicSamir Rastoder ja ne kazem bosnjacka Petnjica, to se prosto podrazumijeva i nepotrebno je. Fokus price je na termin “crnogorska” . E, to ne moze. Nije korektno.
Kalina Adrović VulićAdnan Muhovic ne znam nikog da je napadao a jos manje da je branio..Od koga da je branis? Od mene koja sam rodjena u Petnjici, tu odrasla zavrsila skolu i nikada nikog nisam napadala ? Da ne komentarisem dalje jer ti si kasno dosao u Petnjicu ? O detaljima mozemo uz kafu…Tacno vidim da ces se ozenit sa nekom lijepom petnjicankom ?
Adnan MuhovicKalina Adrović Vulić auuuu, kad kazem Petnjica mislim na Bihor. A napadali su ga cetnici Kalina. Branila ga je muslimanska milicija. Ma, znas ti sve nego se cuvas. Moram ja da pricam za 90% vas.
Kalina Adrović VulićAdnan Muhovic Previse znam, ne moze se zaboraviti da mi je Tata Kadrija Adrovic bio profesor istorije i izveo na pravi put generacije i generacije….Poslije njegove smrti se pocela uciti neka nova istorija koju stvarno ja ne znam i onda ti dajem za pravo. da ti pricas o toj istoriji..????
Adnan MuhovicKalina Adrović Vulić mi smo ucili laznu istoriju. U osmom razredu smo ucili da su muslimanski fundamentalisti izazvali rat u Bosni … tako da…
Lion HodžićPripadnost kao pripadnost podrazumijeva samo jedno. Njene varijacije su sasvim prirodna pojava u našem bogatim jeziku. Kako god kazali, grad u Crnoj Gori ili crnogorski grad, oba primjera pokazuju pripadnost. Sa gramatičke strane, legitimna oba. Sa druge, malignije, jeste ugrožavanje slobode izbora nacionalne pripadnosti. Buđenje radikalizma koje je prisutno u ovoj crnogrskoj opštini je nešto što treba da nas zabrine. Dezinformacija da u Petnjici skoro pa da nema Crnogaraca je nešto što, ako se iole pronalazimo u akademskom dijelu građana ove crnogorske opštine, pokazuje svjesno ili nesvjesno karikiranje realnosti. Nemojmo to sebi da dozvolimo. Budimo u duhu vremena u kojem živimo!
Srećam Dan državnosti i svima koji slave srećan Petrovdan.
Kalina Adrović VulićAdnan Muhovic ne znam koju si ti istoriju ucio..Ja sam ucilu istoriju koju je cijela bivsa SFRJ ucila i iz te istorije ja i moji drugari iz nase skole “Mahmut Adrovic” i osvajali smo nagrade na saveznom nivou..Za sve to postoje i dan danas dokazi..?
