OO DEMOKRATE CG PETNJICA: PETNJICA NA ZAČELJU, ZAPOSLENI NA KOPAONIKU

0

Opštinski odbor Demokrata Petnjica podsjetio je građane Petnjice da je Ministarstvo ekonomije svojom novom listom razvijenosti Opština u Crnoj Gori, mjerenom indeksom razvijenosti, svrstalo našu opšinu na začelje i time, kako kažu Demokrate, “raskrinkalo “rad” aktuelne vlasti u Petnjici”.

“Umjesto da kao odgovorno ljudi, za svoj nerad i neznanje podnesu ostavke, zaposleni se ” zasluženo” odmaraju na Kopaoniku. Njihovo odsustvo se najvjerovatnije neće odraziti na stanje u opštini obzirom kakav im je učinak.

Uz izrazito negativan prirodni priraštaj, poražavajući podatak je da je tokom 2019.godine rođeno samo 15 beba. Male su šanse da će neko od ovih najmlađih stanovnika ostati u Bihoru. Prema zvaničnoj statistici, za prvih 9 mjeseci 2019.godine odselilo je 95 građana, nezvanično još više.

Situacija je tačno onakva, kakva nam je vlast. Apsolutna vlast i apsolutno ništa”, stoji u saopštenju OO Demokrata Petnjica.

Pročitajte još:

OO BS PETNJICA: DPS ĆE SVOJIM NERADOM PETNJICI VRATITI STATUS MJESNE ZAJEDNICE

MEHMED AJDARPAŠIĆ: DOK SE DRUGI SLIKAJU SA DŽIPOVIMA I STAVLJAJU NA FB, JA ĆU OKAČITI OVU SA JAGNJETOM

0

Da se i u Bihoru od poljoprivrede može lijepo živjeti, pokazuje primjer Mehmeda Mela Ajdarpašića iz sela Vrševo. Ovaj 44-godišnji Bihorac se bavi stočarstvom čiji buljuk ovaca broji nešto preko 140, kao i 20 grla krupne stoke, od čega 15 krava muzara.

Samo što je stigla ekpa portala radija na imanje bihorskog domaćina, ovca je ojagnjila dva jagnjeta.

SVE ŠTO VIDIŠ ZARADIO SAM U ZAVIČAJU

Prema riječima domaćina, to znači berićet i nafaku.

“Dok se drugi slikaju pored džipova i pored kuće i postavljaju na FB, ja ću da izbacim sliku sa jagnjetom”; sa ponosom ističe Mehmed.

Za oko nam je zapao parkiran džip marke Tojota ispred porodične kuće i nijesmo mogli da odolimo a da ne saznamo da li udio u kupovini luksuznog automobile ima zarada stečena van granica svoje domovine.

Uz ironični i ponosni osmijeh, Mele kaže da je sve što vidimo stečeno zahvaljujući ovcama i kravama, radeći na svom porodičnom imanju.

DA RADE OVDJE KAO ŠTO RADE NA ZAPADU DRUGAČIJE BI BILO

“Kada sam ga kupio, jedan naš čovjek iz inostranstva mi je rekao da sam mogao da kupim umjesto njega 70-80 ovaca. Što bi se reklo, ovo auto je za u svatove. Ima tu još auta za svakodnevnu upotrebu, nije samo džip. Išao sam i ja u inostranstvo i vidio sam kakav je taj leb. Mogu da ustvrdim da većina nas koji tamo rade da ovdje ulože 70% rada koji tamo ulažu, imali bi koliko to tamo imaju. Više jedan tamo naš čovjek odradi na godišnjem nivou nego ova moja čitava mahala koja broji dvadesetak članova. Tamo, kiša pada, cerada gore – cerada dolje, nema kao kod nas, a kiša, bjež u kuću. Motornu, sjeku se i slažu drva“, ističe Mehmed Mele Ajdarpašić za portal radija.

Oko posla sa stokom mu pomaže familija koja broji sedam članova. Mele sa svojom suprugom, četvoro djece i majkom, uspijeva da na vrijeme obavi sve poslove a da ostane dovoljno slobodnog vremena koje koristi za lov i rekreaciju.

„Ovdje sam stvorio i podesio uslove tako da djeca obavljaju posao oko stoke bez velikog fizičkog opterećenja. Tu su pojilice, bale sa sijenom na dohvat ruke tako da je sve u dva koraka. Što se muže tiče, uglavnom muze supruga i pored toga što imamo muzilicu. Mada, nama nije prioritet mlijeko. Ja telad prodam dobro tako da supruga nema tu puno posla. Volim da se našalim pa kažem da ženu treba sačuvat dok je mlada“, kroz šalu dodaje Mele. Akcenat je stavio na prodaju teladi čija cijena se kreće od 500 pa do rekordnih 800 eura.

SVE ŠTO PROIZVEDEM PRODAM

„Ljeti izlazim sa stokom na planinu, na Pločnik. Mjesto bogom dato za stočarstvo i za sve. Lijepo mjesto za sve živo. Gore sam stvorio odlične uslove, napravio sam kuću od tvdog materijala, doveo struju, sredio kuhinju, kupatilo”, kaže Mele.

Problema oko plasmana svojih proizvoda ovaj uzorni domaćin takođe nema.

“Sve može da se proda i to po pristojnoj cijeni samo treba čovjek da se malo potrudi i da nađe mušteriju. Na količinu se dobije tu lijepa suma novca”, ističe Mehmed i dodaje da ima odličnu saradnju sa lokalnom upravom kao i sa ministarstvom poljoprivrede gdje ostvaruje određenu pomoć preko IFAD projekata.

Trenutno je u fazi realizacije izgradnje štale dimenzija 20 x 10. Zahvaljujući ministarstvu poljoprivrede, napravio je i stavio u funkciju bazen od oko 50 kubika za tečni materijal iz štala koji kasnije koristi za đurenje livada.

IZUZETNA SARADNJA SA MINISTARSTVOM I OPŠTINOM

„Saradnja sa ministarstvom i sa našom lokalnom upravom sam prezadovoljan. Uvijek su tu da pomognu ako zatreba. Kod nas se ova mladež mnogo zavarava, misli da je sve olako. Oni uzmu dvije-tri junice i misle da ih prodaju i uzmu novac. I opet dogodine a niko nije krenuo. Ja sa porodicom radim. Znam, neko će reći da je meni lako, imam toliko krava i ovaca. Ali, nije meni bilo lako doć do ovoga. Radio sam teške radove, sa volovima u šumu vuku drva, ali sve pošteno. Malo po malo, sve uvećavao svoje stado i sada je druga priča. Sada imam profit jer sam išao na količinu. To se isplati. Nudio mi je brat iz inostranstva da sređujemo papire da idem tamo. Zahvalio sam se jer ovu slobodu ne može niko nigdje da ima. Obišao sam zapad. Svuda sam bio. Ljudi mogu da imaju pare, ali ne mogu da imaju slobodu i zdravu porodicu. Ovdje je sve zdrava hrana, a tamo ljudi nijesu svjesni nekih stvari“, ističe Mele.

Što se tiče kosibe i hrane za stoku, Mehmed kaže da je to danas sve puno lakše uz mehanizaciju.

„Sve imam od mehanizacije za te potrebe. Od kosačice do balirke. Ranije sam dobavljao čobana ali više to ne radim. Kod nas u Bihor više rijetko ko kosi svoje livade tak da ih ja uzimam kao ispašu i za sijeno. Toliko ima prostora gore u planinu da ovce ostavimo gore i pođem sa ženom do Berana u trgovinu, vratimo se a one niđe neće da odu, nađemo ih na isto mjesto“, kaže Mehmed Mele Ajdarpašić i dodaje da djecu vaspitava da ne idu trbuhom za kruhom.

KUĆA OVO NE MOŽE DA KUPI, A OVO MOŽE KUĆU BRZO DA NAPRAVI

„Ko hoće da radi ima i ovdje posla i može da se zaradi i može lijepo da se živi. Djeci se čini da je tamo bolje. Sin je malo bio pa mi se čini da nije baš zadovoljan“, kaže Mehmed dodajući da ljudi koji žive u inostranstvu, ulažu u kuće.

„Kuća ovo ne može da kupi a ovo može kuću brzo da napravi“, parola je ovog Bihorskog stočara.

„Kupujem ovce, kupujem zemlju, kupujem šumu. Familija ni u čemu ne oskudijeva. Moja djeca – ne može da se desi eskurzija a da ne pođu. Nijedna šetnja nije bila, a da moja djeca nijesu otišla. Ljudi uhadaljiše djecu. Ne treba djeca da se bave nečim teškim ali, protivnik sam ovog što sada rade od djece. Moja djeca sve rade sa voljom, razdragana i vesela. Ova djeca otuda se izgubiše. Nemaju čvrstine kao mi što smo nekada imali, nema poštovanja, nemaju ništa. Ištetiše telefoni narod, ovo je katastrofa. Preko svega i posla što imam oko stoke, ja stignem i na rekreaciju. Bavim se lovom i sada sam bio i u Hrvatsku. Imam vremena da izađem sa društvom“, ističe Mele Ajdarpašić koji šalje poruku za sve mlade Bihorce.

„Na zapadu je seljak gospodin čovjek a kod nas je ovu omladinu sramota. Seljak je samo u pamet. Na zapadu je privilegija bavit se poljoprivredom i stočarstvom. Ne smije čovjek da se stidi posla samo ako je od poštena rada. Treba da budu pošteni i da rade i da se ne stide posla. Nema u inostranstvu sreće i slobode. Ove mlade djevojke bi se radije prihvatile ropstva no sela. Udaju se i odmah odu u grad, na ploču. Treba da žive od svoga rada. Nijesu pare u inostranstvu obješene pa samo da se pokupe a i ovdje može da se živi od rada ko hoće da radi“, zaključio je sa porukom mladim Bihorcima, Mehmed Mele Ajdarpašić iz Vrševa.

DENIS BOŽOVIĆ

Pročitajte i ovo:

SAMIR RAMDEDOVIĆ: VRATIO SAM SE SA ZAPADA, JER SAM SE TAMO OSJEĆAO KAO STARI PANJ

PETNJICA: KRIVINE KAO NA STAZI ZA FORMULU 1

0

Bihorci su uvijek bili ljudi sa neobičnim smislom za humor.

To pokazuje i primjer iz sela Godočelje. Naime, u tom mjestu postoji krivina, koja ne samo da je rizična i opasna u zimskim, već i u ljetnjim mjesecima.

Nju karakteriše veliki nagib, uzak kolovoz i dupla tzv s-krivina na malom prostoru. Upravo je taj izgled inspirisao jednu grupu mladih Bihoraca da je nazovu Spa-Francorchamps.

Podsjećanja radi, ovaj naziv nosi staza formule 1 u Belgiji. Bilo kako bilo, rječnikom F-1, petnjička opština je puna šikana.

OO BS PETNJICA: DPS ĆE SVOJIM NERADOM PETNJICI VRATITI STATUS MJESNE ZAJEDNICE

0

Opštinski odbor Bošnjačke stranke Petnjica saopštio je da posljednje saopštenje i analitički prikaz ministarstva ekonomije o Petnjici kao najnerazvijenijoj opštini u Crnoj Gori samo potvrđuje tvrdnje Bošnjačke stranke da je DPS upropastio opštinu Petnjica, a njeno stanovništvo, kako kažu, sveo na jedva 2500 stanovnika.

“Crveni alarm za Bihor neprestano gori i skoro pa da više i nema vremena da se nešto uradi, ali bi trenutna apsolutistička vlast morala da podnese račun građanima i Vladi Crne Gore, a DPS kao partija čiji opštinski odbor samostalno vrši vlast u Petnjici da hitno smijeni lokalno rukovodstvo i da ih postavi na mjesta koja im po svim prirodnim i intelektualnim parametrima pripadaju, a s obzirom da su partija koja se zalaže za razvoj poljoprivrede, očekujemo da brzo počnu sa rješavanjem ovog problema u tom smjeru.

Ovo iz razloga što ako DPS nastavi da vodi politiku opštine na dosadašnji način ovo će brzo postati pusta zemlja. Petnjica je jedina opština koja ne isplaćuje apanaže odbornicima  jer je predsjednik opštine umislio da mu je to lični budžet, što je presedan.

Naravno, novca ima za raznorazne nepotrebne stvari i u okviru samog lokalnog DPS-a postoje neslaganja oko partijskog budžeta i sličnih stvari. Nezamislivo je da opština preživljava samo od sredstava iz egalizacionog fonda, a da nema radnih mjesta u realnom sektoru i da se priča o njima svodi na predizborne trikove i obmane DPS-a.

Ako se ovako nastavi, a sigurni smo da hoće, petnjički DPS će brzo svojim nečinjenjem i neradom oduzeti status opštine Petnjici i vratiti je na status mjesne zajednice. Poštovani Bihorci, ne dozvolimo im to i na jesenjim izborima pošaljimo ih tamo gdje im je mjesto”, saopšteno je iz OO BS Petnjica.

Pročitajte još:

OO BS PETNJICA: DPS ĆE SVOJIM NERADOM PETNJICI VRATITI STATUS MJESNE ZAJEDNICE

KLUB ODBORNIKA SD PETNJICA TRAŽI OSTAVKE ČELNIH LJUDI OPŠTINE

0
Lista nivoa razvijenosti Opština u Crnoj Gori, mjerena indeksom nivoa razvijenosti, koju je uradilo Ministarstvo ekonomije, koristeći statističke podatke za period 2016-2018, na osnovu koje će se dijeliti sredstva Egalizicionog fonda, pokazuje da je Petnjica najnerazvijena opština u Crnoj Gori. Tu vijest komentarisali su iz odborničkog kluba Socijaldemokrata u Petnjici.
“Ova činjenica, potvrđuje naše tvrdnje da jednopartijska lokalna vlast DPS-a, nema viziju da vodi Opštinu ka stabilnom i održivom ekonomskom razvoju i opravdava naše javno reagovanje da Petnjica više “tone” nego što “plovi”, na čelu sa predsjednikom Opštine gospodinom Agovićem i predsjednikom Skupštine Opštine gospodinom Adrovićem.
Kupovina “Motela” po duplo  većoj cijeni od tržišne vrijednosti tog objekta, asfaltiranje i modernizacija lokalnih putnih pravaca na bazi ličnih interesa lokalnih opštinskih funkcionera i funkcionera lokalnog DPS-a. Kontinuirano prenošenje finansijskih sredstava iz prethodne u tekuću budžetsku godinu, asfaltiranje staza u kućnim dvorištima funkcionera Opštine, a na uštrb saniranja udarnih rupa na lokalnim putnim pravcima, koje su pripremljene a još uvijek nijesu sanirane;izmjena trasa lokalnih kategorisanih putnih pravaca za potrebe pojedinaca, koji godišnje u Petnjici provodi ne više od 5 dana, a na štetu građana koji su ostali da žive i stvaraju u Petnjici; zapostavljanje razvoja realnog sektora; osporavanje od strane gospode Adrovića i Agovića da Petnjica dobije i prve nazive ulica  i urbanu sredinu; partijsko zapošljavanje; neorganizovanje gradskog prevoza od strane Lokalne samouprave čija je to nadležnost. Prikazivanje pozitivnog finansijskog stanja u budžetu Opštine, menadžment Opštine baca “prah” u oči javnosti a prije svega građana Petnjice, pokušavajući da na ovaj način prikrije katastrofalno stanje u Opštini; prodavanje predizborne “magle” koju stvara “fabrika industrijskog ćumura” i predizborne “magije” o fabrici “magičnih” peškira su samo neke od karakteristika politike koju vodi jednopartijska lokalna vlast DPS-a, koja je dovela do toga da  Petnjica bude ubjedljivo najnerazvijena Opština u Crnoj Gori.
Politika neznanja ili nehtenja koju vode predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine, predstavlja politiku pogubljenog, haotičnog vođenja Opštine, politiku bez cilja, bez vizije, bez programa. Centralizovana, bezobzirna i politika bahaćenja prva dva čovjeka Opštine, krade budućnost Petnjici da bude Opština sa održivim ekonomskim razvojem, krade nadu mladim ljudima  da  svoju budućnost mogu graditi u Petnjici, a tjera ih da svoju egzistenciju i egzistenciju svoje porodice traže u zemljama zapadne Evrope.
 Ovaj alarm ekonomskog sunovrata Opštine, koji su upalili prva dva čovjeka u Opštini, poziva sve učesnike društveno političkog života u Petnjici na reakciju, a predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine Opštine na odgovornost i da što prije podnesu ostavke na svoje pozicije”, stoji u saopštenju Kluba odbornika SD-a u Petnjici.

BUDVA NAJRAZVIJENIJA OPŠTINA, PETNJICA NA ZAČELJU

0

Najrazvijenije opštine u Crnoj Gori su Budva, Tivat i Podgorica, dok su najmanje razvijene Gusinje, Andrijevica i Petnjica, pokazuje Pravilnik o utvrđivanju liste stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave koji je objavilo Ministarstvo ekonomije u Službenom listu od 31. decembra.

Na osnovu indeksa razvijenosti, koji se računa za svaku opštinu na osnovi više statističkih podataka, određuje se koliko ta opština može da dobije novca iz Egalizacionog fonda i od preusmjeravanja prihoda od naplate poreza na dohodak. Ovi prihodi mnogim opštinama, naročito nerazvijenim, čine značajan dio njihovih budžeta.

Izračunavanje indeksa razvijenosti radi se jednom u trogodišnjem periodu. Ovaj indeks odnosi se na statističke podatke za period 2016/2018, a primjenjuje se tri godine od dana objavljivanja – 2020, 2021. i 2022.

Srednji indeks je 100 i on predstavlja prosjek razvijenosti crnogorskih opština, pa opštine koje imaju indeks iznad stotinu spadaju u natprosječno razvijene. Indeks razvijenostu Budve je 156,71, što znači da je ona za 56,71 odsto razvijenija od prosjeka.

Ispod prosjeka 17 opština

Svega šest opština ima indeks iznad 100, dok je preostalih 17 razvijeno manje od prosjeka.

Osim Budve među razvijenim opština su Tivat sa indeksom od 133,59, Podgorica sa 122,11, Kotor sa 118,73, Herceg Novi sa 115,17 i Bar koji je za dlaku iznad ove granice, sa indeksom od 100,36.

Opštine koje imaju indeks razvijenosti iznad 100 nemaju pravo na rapospodjelu novca iz Egalizacionog fonda, dok se ostalima on dijeli prema formuli koja zavisi i od broja stanovnika i prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica po stanovniku.

Iz Egalizacionog fonda 2018. godine podijeljeno je 35 miliona eura manje razvijenim opštinama, od čega je skoro 26 miliona otišlo opštinama na sjeveru, Nikšić, Danilovgrad i Cetinje dobile su 8,7 miliona, a sa primorja novac je dobio samo Ulcinj i to oko 700 hiljada. Cetinje više nema pravo na novac iz Egalizacionog fonda, jer prema novom Zakonu o prijestonici dobija direktno jedan odsto projektovanog državnog tekućeg budžeta.

Promjene

U odnosu na prethodni indeks iz perioda 2013/15 bilo je promjena u vrhu liste razvijenih opština. Podgorica je sa četvrtog mjesta izbila na treće, dok je Kotor pao na četvrto. Takođe, prije četiri godine Plužine su bile među razvijenima sa indeksom od 105,24 i na sedmom mjestu, dok su sada pale na 12 mjesto sa indeksom od 82,27.

Na sedmom mjestu sada se nalazi Danilovgrad sa indeksom od 94,82 a zatim slijede Nikšić sa 93,4, Cetinje sa 91,09, Žabljak sa 89,89 i Ulcinj sa 83,31, koji je jedini primorski grad koji nije među razvijenim opštinama.

Na 13. mjestu se nalaze Pljevlja sa indeksom od 78,47, a zatim slijede Kolašin sa 74,03, Mojkovac sa 73,41, Šavnik sa 66,45, Bijelo Polje sa 64,68, Berane sa 58,32 i Rožaje sa 52,6.

U odnosu na prethodni period, Kolašin je napredovao sa 17. na 14. mjesto, Šavnik se 20. popeo na 16. mjesto, a Bijelo Polje sa 19. na 17. mjesto. Lošiji rezultat imaju Berane koje su sa 14. pale na 18. mjesto kao i Plav koji je sa 16 pao na 20 mjesto.

Među veoma nerazvijenim opština, sa indeksom ispod 50, nalazi se Plav sa 47,14, Gusinje sa 43,82, Andrijevica sa 41,56 i Petnjica sa 27,98 odsto. U ovoj grupi ranije je bio Šavnik, a sada ga je zamijenio Plav. Andrijevica je sa 21. pala na 22. mjesto, dok je Gusinje sa 22. mjesta napredovalo za jednu poziciju.

Petnjica je na dnu kao i u ranijem izvještaju, s tim što je pogoršala indeks koji je ranije iznosio 30,31 a sada je 27,98. Na osnovu ovolike nerazvijenosti, Petnjica je lani iz Egalizacionog fonda dobila milion eura, dok je svojih prihoda imala oko 650 hiljada.

Na listi nema Opštine Tuzi

Na novoj listi razvijenosti nema Opštine Tuzi koja je postala samostalna 1. septembra 2018. godine. Za nju je u protekle dvije godine važio indeks razvijenosti kao za Podgorica koji je bio iznad 100, pa nije dobijala novac iz Egalizacionog fonda.

Poslanik DPS-a iz Tuzi Halil Duković je u decembru 2018. godine na sjednici Odbora za ekonomiju tražio da se uradi indeks razvijenosti za novu opštinu jer je ona nerazvijenija od Podgorice i imala bi pravo na novac iz Egalizacionog fonda. To je sada izostalo i pored najave da će biti urađeno. U ovoj godini Tuzi će iz državne kasi dobiti 1,5 miliona na osnovu preusmjeravanja prihoda.

PETNJICA: OTEŽAN SAOBRAĆAJ PREKO TURIJAKA

0
Putni pravac Trpezi-Kalače je i dalje u veoma lošem stanju. Snijeg i poledica prave veliki problem vozačima koji saobraćaju tom dionicom.
Na tom putnom pravcu nije posuta rizla, niti bilo koje drugo sredstvo, koje bi omogućilo normalan protok saobraćaja.
ENKO KORAĆ

LOVAČKO DRUŠTVO PETNJICA: ČIPOVANI I VAKCINISANI LOVAČKI PSI

0

U organizaciji Lovačkog društva iz Petnjice, danas je ispred Lovačkog doma sprovedena akcija čipovanja i vakcinisanja lovačkih pasa.

Akcija je sprovedena u saradnji sa Veterinarskom ambulantom Berane.

Kako su saopštili za portal radija iz petnjičkog lovačkog udruženja, nakon obavljenje procedure čipovanja i vakcinisanja, svi lovački kerovi dobijaju i pasoš.

“Kao ozbiljno udruženje, želja nam je bila da dignemo naš nivo organizacije i bavljenja lovom na znatno viši nivo. Stoga smo danas sproveli ovu akciju, a naša sreća što imamo odličnu saradnju sa veterinarskom ambulantom iz Berana. Rado su nam izašli u susret jer su u nama prepoznali dobrog partnera i saradnika. Petnjički lovci u ovaj hobi ulažu puno sredstava. Lovački psi su izuzetno skupi, a česta je pojava da se oni izgube kada izađemo na teren. Sa čipovanjem smo riješili i taj problem. Želimo da se zahvalimo ljudima iz veterinarske ambulante što su došli i uzeli učešća u ovoj za nas itekako bitnoj akciji”; istakli su iz petnjičke lovačke organizacije za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

Pročitajte i ovo:

KAKO DO PETNJICE: NEMA ZNAKA NA SKRETANJU PREMA BIHORSKOM CENTRU

KAKO DO PETNJICE: NEMA ZNAKA NA SKRETANJU PREMA BIHORSKOM CENTRU

0

Putnik namjernik koji bi kojim slučajem da dođe do Petnjice iz Berana ne bi znao gdje da skrene i kojim putem da ide, jer na raskrsnici u mjestu Rudeš u Beranama ne postoji znak sa imenom Petnjice.

Rudeš

Takav znak, kako saznaje portal Radija Petnjica je postavljen prije pet godina ali ga već odavno nema.

Vozači koji saobraćaju putnim pravcem Rožaje-Berane, koji prvi put dolaze do Petnjice, vrlo često staju na obližnjoj benzinskoj pumpi i raspituju se kako do dođu do bihorskog centra.

Eto zadatka za loklanu upravu.

ENKO KORAĆ

Pročitajte i ovo:

SAMIR RAMDEDOVIĆ: VRATIO SAM SE SA ZAPADA, JER SAM SE TAMO OSJEĆAO KAO STARI PANJ

PETNJICA: KOMUNALNO DANAS PREMA PLANINA I ORAHOVU

0

Radnici Komunalnog prduzeća su svakodnevo na terenu i posipaju rizlu na kritičnim mjestima zbog poledice, stvorene usled niskih temperatura.

Iz Komunalnog apeluju na učesnike u saobraćaju da voze oprezno i da koriste zimsku opremu.

Ekipa Komunalnog preduzeća danas će obići i posuti rizlu prema planinskom području opštine Petnjica i prema Orahovu.

ENKO KORAĆ