USKORO RESTAURACIJA KRŠIĆA KULE

0

Juče je u zgradi lokalne uprave održan inicijalni sastanak povodom restauracije Kršića kule.

Na sastanku su prisustvovali predsjednik Opštine Samir Agović, potpredsjenik Muslija Kalić, direkotr Centra za kulturu Sinan Tiganj, direktor TO Petnjica Rešad Muratović, samostalni savjetik II Demir Agović, kao i ispred porodice Kršića Šabo i Safet Kršić

Nekoliko godina unazad, postojala je inicijativa da Kršića kula bude predmet pažnje lokalne uprave i da se u perspektivi razvije turističko mjesto, kao i sadržaji koji bi na najbolji način oslikavali prošlo vrijeme.

Na ovaj način, lokalna uprava želi da sačuvamo arhitekturu iz tog doba i da se pošalje poruka da kulturno nasljeđe itekako je značajno za opštinu Petnjica i za razvojne politike u oblasti kulture i kulturnog nasljeđa.

„Svjesni smo prema onome što je porodica Kršić značila u prošlosti i što smo takođe opredjeljenja da trebamo sačuvati sve ono što je vrijedno, ne samo kroz arhitekturu nego i kroz kulturu življenja, ophođenja i rada iz tog perioda.

Naš prvi zvanični sastanak treba da nam bude  obaveza da u periodu koji je pred nama realizuijemo ovu inicjativu.
Želim da se zahvalim Šabu, Safetu i Fikretu Kršiću koji su se odlučili na gest kakav naš kraj do sada nije imao, zbog njihove svijesti i odlučnosti za kulturnim nasljeđem, oni su odlučili da ustupe na korišćenje imovine Kuršićke kule i dio zemljišta oko nje za turističke svrhe lokalne uprave“, kazao je predjsenik opštine Petnjica Samir Agović.

Predsjednik je dodao da se nada se da će držav, Ministarstvo kulture i Zavod za zaštitu spomenika biti partner u ovom projektu i da ćemo za par godina imati ono što želimo, a to je Kršića kula u punom ambijetu otvorena za sve koji žele da se prisjete i da vide kako se nekada živjelo.

U narednom peridou, lokalna uprava će uraditi idejno rješenje i projekat restauracije objekta Kršića kule.
Predsjednik je uvjeren da će sardžaji koju su bili prisutni u tom periodu, ponovo se vratiti onako kako su bili u tom periodu, sve sa ciljem oživljavanja kulturnog blaga i turističke ponude.

Na kraju predsjednik je istakao važnost da lokalna uprava, porodica Kršić, Centar za kulturu, Turistička organizacije vode zajedničku institucionalnu brigu o nasljeđu kao i unapređenje sadžaja, kao što je etno muzej i sve ono što je oslikavalo životne prilike iz tog periodu pa sve do danas.

INICIJATIVE RIFATA RASTODERA: FORMIRANJE ETNO MUZEJA KULA KRŠIĆA, ALIĐUNSKOG TEFERIČA I FONDACIJE ZA PUT BIOČA- PETNJICA -BOR-SAVINBOR-SRBIJA

Šabo Kršić je kazao da je u razgovoru sa predsjednikom Agovićem još 2008. godine u Luksemburgu bilo govora o predaju Kršićke kule lokalnoj upravi, kako bi povratila stari sjaj.

„Došlo je vrijeme da se razgovor ostvari. Kula nije naša, ali u našem širem porodičnom razgovoru, dogovorili smo se i danas ćemo napraviti veliki pomak za Kršiće i cio Bihor, a to je adaptiranje Kršićke kule.
Nastojaćemo zajednički da povratimo stari sjaj kule, onako kako je izgledala u potpunosti“, ističe Šabo Kršić.

Šabo je emotivno govorio o sadržajima koje je nekada Kršića kula imala. Posjedovala je tri vecea, tri hamama, magaze, pekara, posebna prostorija za ručavanje, hladnici koji su korišteni kao frižideri, voda ima u kuću. Ima dosta starih stvari koje su pokrađene, jer je kula nekoliko put razbijana i ostavljena je bila na milost i nemilost.

Safet Kršić, koji je građevinski inžinjer, kazao je da stoji na raspolaganju lokalnoj upravi, kako bi pomogao u povraćaju starog sjaja pratećih i postojećih objekata pored kule, kao i potrebne dokumentacije istorijskih podataka koja će biti potrebna Turističkoj organizaciji u Petnjici.

ENKO KORAĆ

 

 

 

 

(VIDEO) AKCIJA MJEŠTANA MZ JAVOROVA/MUROVAC/POROČE: KRENULI SAMI DA POPRAVE PUT, OČEKUJU POMOĆ DRŽAVE I OPŠTINE

0

Samoinicijativnom akcijom mještani MZ Javorova/Murovac/Poroče, ovih dana privode kraju radove na nasipanju putnog pravca koji povezuje Murovac sa susjednom opštinom Rožaje.

Prema riječima Zehba Škrijelja, davne 1988.godine su mještani u svojoj režiji, sakupili potrebna sredstva i probili put od Trpezi do Javorove.

“Projekat je platila tada zemljoradnička zadruga Murovac a mi smo sopstvenim sredstvima realizovali taj projekat. Opština i država nijesu ništa učestvovale.  Kako je vrijeme prolazilo, opština Berane je tada nasipala taj putni pravac i popravljali a na našoj teritorijji MZ, ni dan danas nemamo metar asfalta. Danas smo se opet organizovali i nasipamo put prema Rožajama. Taj put je postojao od ranije ali su samo mogli da idu traktori, terenska vozila.

Od osnivanja opštine Petnjica, prvi radovi u MZ Javorova, bili su radovi na probijanju puta Murovac – Padalita – Gusnice. Opština je u dva navrata učestvovala u popravku kritičnih mjesta. Naše stanovništvo uglavnom radi u Rožajama i ovaj put, koji smo opet samoinicijativno pokrenuli mi građani sa našom dijasporom, da naspemo put u dužini od 5.5.km do Gusnica. Opština je bila izašla i obišla taj put i izašla u susret samo da naspemo kritična mjesta. Radi se o 20 kamionskih tura koje su nam otišle u jedan kilometar. Sa rođakom, Feridom Škrijeljom, koji živi u Holandiji, ispričao sam mu problem i da bi bilo dobro da nam on sa dijasporom pomogne kako bi sastavili taj put.

Ovaj put koji smo započeli, do prvog asfalta u Gusnicama je dužine 5.5 km a do krajnje tačke do Rožaja je dug 15km. Preko Trpezi, put od Rožaja do naše MZ iznosi oko 35km. Zato smo odlučili da ovaj put osposobimo. Nadam se da će država i opština da se uključe i da nam pomognu da se putevi upristoje i da krenu sa asfaltom. Takođe se nadamo da će uskoro krenuti da se rešava pitanje vodosnabdijevanja jer je pokrenut projekat.  Iskoritio bih priliku da se zahvalim Feridu Škrijelju, pokretaču akcije kao i građanima koji su donirali sredstva i pozivam građane jer nam fali sredstava za kanale kako bi ovaj put doveli u red. Nadam se da će i dalje građani iz dijaspore izlaziti u susret nama sa ovakvim projektima koje smo započeli. hvala i izvođaču radva, Mirasdu Miru Hodžiću, koji nam izlazi u susret, od sebe dobija svaki dan po dva kamiona besplatno, čak i cijevi koje ukopavamo, ne naplaćuje”, istakao je Zehbo Škrijelj iz Murovca.
DENIS BOŽOVIĆ

(VIDEO)FERID ŠKRIJELJ: PUT OD MZ JAVOROVA DO ROŽAJA OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI

Ferid Škrijelj iz sela Javorove, koji živi i radi u Holandiji, prije pet mjeseci je najavio da će dati sve od sebe da pomogne rođake koji žive u MZ Javorova i Murovac.

“Vidjevši kako se rođaci muče i bore bez osnovnih uslova za život a to su put, voda i struja i kako iz godine u godinu odlaze i iseljavaju se iz potpuno opravdanih razloga, jer nemaju u sadašnje vrijeme ni osnovne uslove za život, odlučio sam da učinim makar nešto dobro za taj svoj kraj.

Pošto 75% rodjaka iz ta dva sela žive u Rožajama a stalno dolaze na svoja ognjišta kako bi održavali svoja imanja i svoje domove, uvidio sam da se muče i bore sa putem koji je dužine 6 km i koji je toliko loš da se jedino traktorom moglo doći”, ističe Ferid za portal radija o razlozima svoje pomoći mještanima ova dva petnjička sela.

Kao što je i najavio, Ferid je preduzeo sve kako bi put koji vodi do ova dva sela doveo u pristojno stanje i tako olakšao svojim mještanima i rođacima.

“Ovih dana radi se aktivno na dionici od Murovca do Gusnica i radovi polako se privode kraju što se tiče prve dionice od 4 km. Druga dionica od nekih 2-2.5 km, koja je mnogo teža jer je teren nepristupačan i koja ce koštati puno više, sačekaće da bi se prikupilo još novca kako bi i to mogli završit”, ističe Ferid i dodaje da je tražio pomoć i od predsjednika opštine, Samira Agovića.

“Trazio sam pomoć od presjednika opstine, Samira Agovica, da podrži i pomogne u ovom projektu. Stekao sam utisak da je predsjednik Agović vješto izbegao i nije izašao u susret mada je obećao da svaka akcija koja se izvodi za dobro mjesnih zajednica, opština bi trebala da učestvuje makar polovinu novca od ukupne investicije. Kada je u pitanju ovaj putni pravac, predsjednik Agović nije želio ni da čuje, rekavši da njega ta dionica ne zanima prema Rožajama. Po mom mišljenju, trebalo bi se pod hitno provjeriti rad gospodina Agovića jer za 7- godina od kako je presjednik opštine, ni jedan metar asvalta nije urađeno za ova tri sela – Poroče, Murovac i Javorova a od mjesne zajednice Javorova ogromnu količinu šume je tako reći oteo i iz Murovskih luka voda je oduzeta bez naše saglasnosti.

Napominjem da je bila opšta sječa u Golubovcima i Jesicima koji pripadaju mjesnoj zajednici Javorova a ni cenat nije uložen u istu mjesnu zajednicu. Postoje i dokazi da smo mi, mještani ova tri sela, diskriminisani od strane gospodina Agovića a samim tim i opštine Petnjica i to možemo i da dokažemo”, kaže Ferid Škrijelj, iznoseći niz optužbi na račun predsjednika opštine Petnjica.

“Pošto smo prepušteni sami sebi, apelujem na sve rođake prijatelje i dobre ljude da nas podrže u ovoj akciji da završimo ovaj dio puta što kvalitetnije i olakšamo život i uskratimo muke naših rođaka koji žive u ova mjesta i samim tim ne samo da spriječimo odlazak i iseljavanje, nego vratimo što više ljudi na ove prostore jer su bogom dati za turizam stočarstvo i poljoprivredu. Ja lično bio bi prvi koji bi sav svoj kapital uložio u svoje rodno mjesto, Javorova i tako ostvario svoj dugogodišnji san otvorivši etno selo u koje bi dolazili ljudi iz svih krajeva Evrope”, istakao je Ferid i dodao da im je, u izostanku podrške lokalne uprave, jedina nada bila ministar poljoprivrede, Milutin Simović, kao najbolji ministar i u kojeg imaju veliko povjerenje, da će im on pomoć.

Ferid Škrijelj navodi da problem nije tako veliki jer se radi o svega 16 km puta koji bi spojio sa tri opštine. Prvi i glavni put je 10 km i spojio bi Javorovu, Murovac i Poroče preko Trpezi sa opštinom Petnjica i Berane kao i dio zbog kojeg je bio prinuđen da se obrati portal radija, dužine 6 km koji bi spojio ova dva tri sela sa opštinom Rožaje i Berane.

“Čak bi sa ovim riješili i problem mještana ova tri sela, jer su jedno vrijeme prodavali mlijeko mljekari u Beranama ali zbog lošeg puta, mljekara je odustala sa otkupom mlijeka, što je i ujedno dokaz da je nemoguć život u ova tri sela”, zaključuje Škrijelj.

U cilju rješavanja ovog problema, Ferid je pozvao sve ljude dobre volje da se priključe akciji sakupljanja novčanih sredstava a uplate se mogu vršiti na sledeće žiro račune.

Iz Crne Gore:

Lovćen banka

5651000100001571 – 25

Iz dijaspore;

Škrijelj Nihad, Rifata Burdževića bb

84310 Rožaje

ME25565103050000148825

SWIT: LOVBMEPG

Unaprijet zahvaljujem ja i rodjaci {krijelji.

Telefon(viber) 0031613538714

DENIS BOŽOVIĆ

PETNJICA: RASPISAN KONKURS ZA FINANSIRANJE NVO

0

Sekretarijat za lokalnu upravu, donio je odluku o ponovnom raspisivanju Konkursa za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2020.godinu, a sredstva za realizaciju projekta su obezbijeđena iz budžeta opštine Petnjica u iznosu od 4.000,00 eura.

Kako stoji u obrazloženju sekretarijata, predviđeno je da se konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija raspisuje do 28.februara tekuće godine. Ukoliko sredstva za finansiranje projekata NVO predviđena Budžetom opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena po konkursu, isti se ponovo raspisuje. Sredstva za realizaciju projekata bila su obezbijeđena iz Budžeta opštine u iznosu od 7.000,00 eura. Međutim, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku situaciju izazvanu pandemijom COVID-19, koja se značajno odrazila na ekonomske aktivnosti, a time i na cjelokupne javne finansije, kao i smjernice Ministarstva finansija, opština Petnjica je bila u obavezi da izvrši racionalizaciju svih tekućih izdataka sa posebnim akcentom na transfere intitucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Imajući u vidu izvjesno smanjenje sopstvenih prihoda, kao i ustupljenih prihoda, sredstva opredijeljena nevladinim organizacijama u iznosu od 7.000,00 eura, po Konkursu br.04-312 objavljenom 26.02.2020.godine, smanjuju se i sada iznose 4.000,00 eura.

Zahtjev za finansiranje projekata po raspisanom konkursu nevladine organizacije dostavljaju u roku od 30 dana od dana objavljivanja. Ukoliko sredstva za finansiranje projekata nevladinih organizacija predviđena budžetom opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena po ovom konkursu, isti se ponovo raspisuje u roku od 30 dana od dana okončanja postupka po prethodnom konkursu.

Uz zahtev za finansiranje projekata po raspisanom konkursu, nevladina organizacija u zapečaćenoj koverti dostavlja:

–          Rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija,

–          Izvod iz Statuta osnivačkog akta,

–          Kopiju potvrde o podnesenoj poreskoj prijavi za poslednju fiskalnu godinu, odnosno potvrdu da nije poreski obveznik po osnovu državnih i lokalnih javnih prihoda,

–          Projekat sačinjen u skladu sa članom 7.ove odluke,

–          Podatke o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji na sličnim poslovima (reference),

–          Izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa,

–          Ovjerenu izjavu lica ovlašćenog za zastupanje nevladine organizacije da nevladina organizacija nije dobila sredstva ili dio sredstava za finansiranje kandidovanog projekta ili kandidovanih segmenata projekta iz drugih izvora.

Prijave na Konkurs sa projektom i pratećom dokumentacijom, podnose se u zatvorenoj koverti neposredno na pisarnici ili putem pošte, na adresu: opština Petnjica, Sekretarijat za lokalnu upravu, na koverti se stavlja naznaka: “zahtjev za finansiranje projekata nevladine organizacije po konkursu – ne otvaraj” i adresira se na Komisiju za dodjelu sredstava NVO sektora. Na poleđini koverte navodi se naziv i sjedište (adresa) nevladine organizacije.

Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata nevladinim organizacijama donosi zaključak o utvrđivanju rang liste projekata prema njihovoj konačnoj ocjeni. Komisija je dužna da donese odluku o finansiranju projekata nevladinih organizacija u roku od osam (8), dana od dana utvrđivanja rang liste. Konačna odluka objavljuje se na web sajtu opštine i na lokalnoj radio stanici.

SPORT U DIJASPORI: MITIN UNION 05 REMIZIRAO U BERTRANŽU

Divan ljetnji dan u Luksemburgu; sunčan ali i ne toliko topao da se ne može sjediti na otvorenom i pratiti fudbalska utakmica. Još kada je čine brojne akcije, vješti driblinzi, šutevi i majstorske odbrane onda čovjek nikako ne može zažaliti što je stotinak minuta proveo na klupama fudbalskog stadiona.
FC Unin-05 kojega godinama, vrlo uspješno, predvodi istinski fudbalski stručnjak Mita Ličina porijeklom iz bihorskog sela Radmanci u opštini Petnjica danas je, gostujući ekipi Bertrange, u istoimenom gradu izvojevao je jedan značajan bod. A bili su, itekako, bolja strana na zelenom tepihu u Bertranžu – igrali organizovanije, poletnije, i sa jasno izraženom željom za pobjedom i nova tri boda. Češće su napadali, imali jaku i dobro organizovanu odbranu, ali je prvo poluvrijeme završeno neriješenim rezultatom 0:0.

Achard Noredin, strijelac za Union 05

Neriješen rezultat bio je i kada je sudija na utakmici odsvirao kraj samo sada sa po jednom loptom u obje mreže.
A evo kako se sve zbilo:
U šezdeset i petom minutu ide brza napad Uniona preko lijeve strane. Ramdedović dodaje loptu Achardu Noredinu i, kada su svi očekivali da će uslijediti dodavanje on se odlučuje na majstorski potez: Sa tridesetak metara iskosa gađa gol protivničkog tima i pogađa donji lijevi ugao, 0:1!
Salva oduševljenja među navijačima Union 05, onim najvjernijim koji ne propuštaju ni jednu utakmicu.
Izabranici Mite Ličine ne posustaju i jurišaju za drugim golom, da bi tek u produžetku sudijskog vremena Bertranže iskoristilo malu nepažnju odbrane Uniona i postiglo izjednačavajući pogodak.
Za nadati se, na osnovu danas viđenog, da će ekipa Uniona nastaviti sa ovako dobro organizovanim igrama, pa, nadamo se, ni rezultati neće izostati.

Denis Ličina, napadač Uniona:
Bili smo dobri, mnogo bolji od protvnika, imali smo igru i bezbroj šansi što se dalo vidjeti, ali, umjesto da povećamo rezultat stiglo nas je izjednačenje i ostali smo bez još dva značajna boda. Domaćin je neriješen rezultat slavio kao pobjedu što jasno govori koliko su nas respektovali kao protivničku ekipu. Analizirat ćemo cijelu utakmicu, markirat pogreške i raditi na njihovom anuliranju u sljedećim mečevima.

I, važno je napomenuti, utakmica je protekla bez većih faula i povreda, a publika je napustila stadion zadovoljna prikazanom igrom.

Faiz Softić

AVIO LINIJA SA LUKSEMBURGOM OD 18. DECEMBRA, POVRATNA KARTA 149 EURA

Avio linija na relaciji Luksemburg – Crna Gora – Luksemburg biće otvorena u periodu od 18. decembra 2020. do 29. marta 2021. godine.

Avioni luksemburške nacionalne avio-kompanije Lukser letjeće svakog ponedjeljka i petka na relaciji Luksemburg – Podgorica – Luksemburg.

Putnike će prevoziti avion Q400 koji raspolaže sa 76 mjesta. Cijena povratne karte biće 149 eura, sa svim uračunatim taksama. Karte će biti u prodaji od ponedjeljka 14. septembra.

“Među brojnim turističkim destinacijama, koje pokriva ova kompanija, Crna Gora je prepoznata kao jedna od značajnih destinacija, u kojoj je turizam jedna od glavnih privrednih djelatnosti. Budući da su izabrali zimski period za pokretanje prve avio linije i prvog direktnog vazdušnog povezivanja Luksemburga sa Crnom Gorom, jasno je da crnogorske planine i njihova neizmjerna prirodna ljepota nude najbolje uslove za zimski turizam”, saopšteno je iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.

Dodaju da kompanija Lukser planira da organizuje posebne sezonske letove u ljetnjem periodu, kada će biti organizovani letovi na relaciji Luksemburg – Tivat – Luksemburg.

“Ovo finaliziranje projekta otvaranja avio linije Luksemburg – Crna Gora – Luksemburg je dokaz da je Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luskemburgu ozbiljno i posvećeno pristupio ovoj inicijativi i u cilju bolje povezanosti sa maticom i omogućavanja bržeg dolaska našeg iseljenika u Crnu Goru, uložio velike napore i bez ikakavih rezervi i interesa završio svoj zadatak kako mu dolikuje. Ova linije je naišla na brojne negativne komentare i njeno otvaranje su pojedini zloupotrijebili okarakterisavši je kao političku i predizbornu ideju. Uprkos brojnim napadima i negodovanjima, želimo da ukažemo da je otvaranje linije krajnje patriotski čin, čije odlaganje je nastupilo usljed pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta zaraženih Covid-om 19 u Crnoj Gori”, poručuju u ovom centru.

EMIRA I MUSTAFA: SLOGA I RAZUMIJEVANJE TAJNA ZA USPJEŠAN BRAK

0

Emira i Mustafa Cikotić iz petnjičkog sela Trpezi, uskoro slave 63 godine braka. Na put su izveli i obrazovali sedmoro djece. Sloga i razumijevanje su, kažu, tajna za uspješan brak.

 

IZVOR: RTCG

(VIDEO) U MZ VRŠEVO/AZANE SVEČANO: PUTEVI KOJI ŽIVOT ZNAČE – LAKŠE DO MIRAJ BRDA, DŽAMIJE I CRKVE…

Povodom asfaltiranja puta, juče je u Azanama priređena prigodna svečanost gdje su prisustvovali i predstavnici lokalne uprave. Podsjećamo da je u MZ Vrševo-Azane ugrađeno viši od 2,5km asfalta, i to u Vrševu, na potezu od džamije do Mahale i u pravcu prema Zverotićima u ukupnoj dužuni od 1,25 km. Takođe, u nastavku ovog puta određene dužine u dva kraka od oko 250 m su finansirali i građani.

U Azanama, od raskrsnice prema Ivezićima pa do na Miraj brda dužine 1.1km. Urađena je i raskrsnica prema Ivezićima. Urađen je i potez od Zabrnjice prema Zverotićima do škole u dužini od 260 m. Takođe su urađeni i prilazni putevi prema vjerskim objektima, džamiji i crkvi.

Izjave mještana kao i predsjednika opštine, Samira Agovića, možete poslušati na linku.

 

POČELO POJEDINAČNO PRVENSTVO CG U ŠAHU: BOJE PETNJICE BRANI DENIS ŠABOTIĆ

0

Juče je u Podgorici počelo 72. Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u šahu za muškarce. Već drugu godinu za redom, čast i boje Petnjice, brani član ŠK Bihor, Denis Šabotić koji je učešće zaslužio igrama i rezultatima ostvarenim na kvalifikacionim turnirima.

Ako uzmemo u obzir da je Šabotić trenutno kotiran na 34 poziciji, svaka pozicija do 33 mjesta može se smatrati uspjehom. Turnir traje do 17.septembra a titulu brani velemajstor i višestruki prvak Nikola Đukić koje će glavna konkurencija biti, osim favorite iz sjenke, u velemajstoru Dragiši Blagojeviću, internacionalnom majstoru Blažu Kaleziću kao i mladom asu Luki Draškoviću.

(VIDEO) MUZIČAR ZORAN DRAGOVIĆ U PETNJICI: ZA RADIO PETNJICA O SVOM ŽIVOTNOM PUTU

0

Zoran Dragović, poznati crnogorski pjevač, koji je svoju slavu stekao hitovima kao štu su – Doći ću i Odlazim, bio je gost Radija Petnjica. Pošto je rođen u Beranama a zahvaljujući fotografskom pamćenju, otkrio nam je kako je kao dječak dolazio u Petnjicu i da se dobro sjeća Rama kako ga vodi za ruku i šetaju.

Odluka da se bavi muzikom i ko ga je lansirao kao u puno drugih detalja, možete poslušati na YouTube linku radija.