SINOĆ U PETNJICI ODRŽANA TRIBINA “KULTURNA TRADICIJA I SAVREMENO STVARALAŠTVO”

0

U okviru tribine Kulturna tradicija i savremeno stvaralaštvo, u Centru za kulturu u Petnjici, održana je promotivno-edukativna tribina: Pisanje i čitanje.

Uprkos pandemiji i povećanoj epidemiološkoj sitaciji, organizatori su uspjeli da održe tribinu i da jedan dio gostiju prisustvuje, dok gosti iz regiona, iz poznatih razloga nijesu doputovali u Petnjicu.

Zajednički pojekat zbirka priča Odlivanje Bihora, okupio je poznata imena iz svijeta kulture, koji su petnjičkoj publici predstavili svoje impresije o zbirci radova inspirisanih Bihorom.

Na promociji knjige priča Odlivanje Bihora govorili su: Dragana Erjavšek, urednik Mirsad Rastoder, recenzent prof. dr Draško Došljak i mr Aldemar Ibrahimović.

Moderator  programa bila je Rebeka Čilović, koja je svojim nastupima u razgovoru sa učesnicima iznosila svoja promišljanja i unijela dijapazon interaktivnosti pozitivne energije.

Zbirka priča inspirisane Bihorom pod nazivom Odlivanje Bihora čine tridesetdvije priče i dvije besjede sa susreta kod kuće Ćamila Sijarića, kao i osvrt Draška Došljaka na zbirku.

Dragana Erjavšek prvi put je u Petnjici i u svom obraćanju se osvnula na zbirku Odlivanje Bihora.

“Ljudi koji imaju zavičaj, to je srećna grupacija ljudi. Zavičaj u svakom smislu predstavlja početak ili što bi današnja generacija nazvala početnim podešavanjima.
U tom smislu, ljudi koji imaju svoj zavičaj koračaju naprijed, bez obzira koliko bio težak, trnovit i po nekad neprohodan, uvijek je put za nazad.

U metaforičkom smislu, to je otvorena karta za povratak sebi, tačka sa koje se može krenuti iznova, rasterećeno prije svega i uz podršku, koja je evidentna.

Zbirka Odlivanje Bihora mnogo je šira od svoje geografske odrednice, to je Bihor u odlomcima, Bihor u sjećanjima, Bihor u posrednim pričama, Bihor kao metafora za ljude koji žive ovdje ili koji su živjeli a najviše susret sa prošlošću i sa izazovima našeg sada.

Sudeći po tekstovima iz zbirke, savremeni pisci vode težnjama da ne veličaju svaki segment tradicije, da dopišu sitnim slovima između redova, da žene nijesu niža bića, čiji je zadatak da služe čovjeku i čovječanstvu, već su potpuno jednake sa muškarcima, a superiornije samom činjenicom da život u sebi odgajaju i donose na svijet. Zato mi je drago da je žena dobitnik nagrade za priču, koja je inspirisana Bihorom”, zaključila je Dragana Erjavšek.

Mirsad Rastoder, tvorac ideje i pokretač književnih susreta, nadasve ideolog i inspiracija mnogim ljudima porijeklom iz Bihora i drugih mjesta da izvezu priču koja im niče u srcu, obratio se petnjičkoj publici i govorio o motivima i inspiracijama zavičaja.

„Nit koja se provlači trinaest godina i koja će se provlačiti i dalje, jer je misija da se zavičaju vraćamo makar kroz stvaralaštvo i da na neki način sve zavičajne vrijednosti se podignu na viši nivo, oslajajući se na sve ono na šta su stvarali veliki majstori pisane riječi, poput Ćamila Sijarića.
U tom smislu, Festival ide korak dalje otvarajući teme koje mogu da inspirišu ne samo književnike, nego i ljude koji se bave drugim poslovima da u zavičaju i na drugim mjestima, kroz recimo arhitekturu ugrađuju nešto što ima šmek zavičaja, imaju znak zavičaja, nešto što je lijepo iz zavičaja a nađe se na potpuno novoj zgradi u obliku nekog prozora, šadrvana, hajata.

Mislim da je večerašnja tribina dala vrlo interesantan presjek i odnosa knjiga prema kulturnoj tradiciji i savremenom pismu, ali je dala i neke putokaze kako kulturnu tradiciju treba upotrebljavati i kako o njoj razmišljati, kako bi na tom tragu išlo se dalje i stvarala nova djela koja će imati referentnost za savremenu umjetnost i savremena djela i uvažena u savremenom svijetu.

Mi, odavde iz Bihora uporno podstičemo na vraćanje zavičaju, vraćanje makar u mislima i djelima, pa neka i ovo veče bude u tom smislu, neki mali doprinos“, zaključio je Mirsad Rastoder.

Prof dr Draško Došljak je posebno istakao da je osmi konkurs, koji se održava zahvaljujući Mirsadu Rastoderu, NVU Centru za kulturu, Festivalu priče Zavičajnih staza, pokazao različite poetike različitih generacija iz regiona i pokazao da svako ko je priložio priču u ovom konkurku, priložio je dio svog zavičaja.

Prilažući dio svog zavičaja, obogatio je ono što jeste Bihor kao zavičaj. Bihor kao književna meta, koju su nišanili autori priča, pokazao se kao raskošni gorostas i prijatelj dobrog pera i mastila. Ne čudi onda što su zastupljeni pisci tu metu pretvarali u pitke lirske izvore, sa koji se napaja književno nebo sa kojeg večeras kaplje bistra književna voda. Bihor je priča za sebe, priča koja se odliva i u ove priče, priča koja se zapisuje i čita”, zaključio je dr Draško Došljak.

 

Na tribini je govorio akademski slikar mr Aldemar Ibrahimović, koji je dao nemjerljiv doprinos svojim radom i činio u proteklom vremenu da Festival priče inspirisane Bihorom živi.

U vremenu kad se govori da se malo čita, a neko govori da se nikad više nije pisalo, mišljenja sam da se nikad vise nije čitalo nego danas, ali u drugoj formi, pomiću tehnologije. Ono što je problem, to je da knjige malo čitamo.

Mr Aldemar Ibrahimović se osvrnuo na zbirku i kazao da Odlivanje Bihora upozoravajući je nostalgičan naziv zbirke, priče vezane za ovaj bajkoviti prostor Bihora i raličitih sudbina ovdašnjih ljudi, isprepletani u glavama tridesetdva autora, koji svak svojim književnim izrazom čini ovu knjigu zanimljivom i neponovljivom”, zaključio je mr Aldemar Ibrahimović.

Festival priče inspirisan je Bihorom od samog početka koji pokušava da promoviše sve ono što su vrijednosti kulturne tradicije Bihora, kao i drugih krajeva svakog zavičaja i svakog čovjeka koji piše i kojeg inspiriše svoj zavičaj.

Festival u svom trajanju ima svoje pobornike i ljude koji se rado odazivaju, ne samo sa prostora Bihora i oni koji su porijeklom sa Bihora, nego i iz drugih krajeva, jer ih negdje zavičajna tema uvijek zanima.

Naravno, govorilo se o tome kako gajiti i pakovati proizvode, da se kroz svako novo savremeno razmišljanje koriste i one vrijednosti koje su nekada postojale ili postoje u našem biću.
Učesnici su istakli da vjeruju da se svaki ozbiljan umjetnik poziva na kulturnu  tradiciju i pokušava da stvori savremeno djelo, koje će imati univerzalnu vrijednost i koje će se razumjeti ne samo na našim prostorima, nego će razumjeti i uvažiti i u drugim državama, ali je potrebno biti majstor i težiti da se bude taj majstor koji će stići do velikih visina. Cilj Festivala priče je da podstiču mlade ljude, kao i ljude koji su zaboravili svoje talente da pišu, slikaju, da se bore za svoje ideje i ostvarenja svojih neostvarenih talenata.

Na kraju programa, podsjetimo, dodijeljene su nagrade. Prema ocjeni žirija Ferida Durakovića, dr Jasmine Ahmetagić i mr Vaska Raičevića prva nagrada pripala je autorici Tijani Rakočević iz Kolašina za priču “Jedna usta manje”.
Druga nagrada otišla je u ruke autora Safeta Sijarića iz Sarajeva za priču “Slučaj u potkrškoj krčmi“.
Treću nagrada osvojila je priča “Vrijeme pogani” autora Ulvije Mušovića iz Prijepolja.

Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja, prema ocjeni žirija, zaslužila je priča Vrataautora Fajka Kadrića (KalesijaBiH).

Autorka priče “Jedna usta manje” Tijana Rakočević, kojoj je pripala nagrada za prvo mjesto, prisustvovala je dodjeli nagrada i obratila se petnjičkoj publici, rekavši da je veliko zadovoljstvo što je u Petnjici po prvi put, ali se osjeća kao da je po stoti put.

„Večeras sam u Petnjici dočekana kao kod kuće. Nemam takav osjećaj kad neđe pođem kao što sam večeras osjetila. Meni ova nagrada puno znači, kao da je svjetska, naročito što dolazi od žirija Vaska Raičevića, Feride Durakovića i Jasmine Ahmetagić, jer su to ljudi koji su zaista prepozanti u ovom poslu, kao ljudi koji su od pera, koji znaju šta rade i koji znaju da prepoznaju pravi kvalitet“, kazala je Tijana Rakočević.

Autorki Tijani Rakočević, nagradu za prvo mjesto uručio je Enver Rastoder, predstavnik ZK Bihor iz Luksemburga, koji je donirao nagradu za prvo mjesto.
Enver Rastoder pročitao je pismo Zavičajnog kluba Bihor iz Luksmburga.

Nagradu za treće mjesto, koje je osvojio Ulvija Mušovića uručio je Mirza Luboder ispred Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koje je doniralo nagradu za treće mjesto.  Nagradu je preuzeo Ulvijin prijatelj Isko Mulabegović, koji je pročitao pismo koje je Ulvija poslao.

Kako je istako Mirsad Rastoder, jato golubova će odnijeti nagrade Safetu Sijariću do Sarajeva i Fajku Kadriću do Kalesije, koji nijesu bili prisutni na dodjeli nagrada.

 

Urednik zbirke priča „Odlivanje Bihora“  je Mirsad Rastoder, recezenti Azra Glavatović i Draško Došljak, lektori Selma Skederović i Nada Bukeljić, dizajn Petar Vujović, Alisa Rujović je crtežima obogatila knjiga, fotografije u knjizi autorizuju Latif Adrović  i Adem Ado Softić.

Organizator književne večeri je NVU “Centar za kulturu”, manifestaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

ENKO KORAĆ

 

 

BIHORSKI VIMBLDON U LAZAMA – JOŠ MALO DO OZBILJNOG TENISKOG TERENA

0

Prvi tekst koji je objavljen na portalu Radija Petnjica još u julu 2015. godine bio je posvećen Vimbldonu, ali ne onom u Britaniji i Londonu, već u Bihoru i Petnjici.

Danas, nakon pet godina, teren još postoji, loptica se čuje samo što je sve dobilo ozbiljniju dimenziju.

“Došli smo na ideju 2013. da napravimo teren na kojem bi igrali tenis. Ništa nismo imali od opreme. Koristi smo improvizovanu mrežu za fasade i obične rekete, kako bi igrali tenis”, kaže na početku razgovora Mensudin Adrović i dodaje da su ljubitelji “bijelog sporta” dobili na poklon profesionalnu mrežu, rekete i loptice.

“Naš rodjak, koji živi u Švajcarskoj, na fotografijama je vidio kako se snalazimo sa tenisom, pa nam je nakon toga kupio i poklonio originalnu mrežu, rekete i loptice”, kaže Mensud.

Bihorski Vimbldon

Žali se da podloga i nije nešto te da često moraju skloniti kamenčiće sa terena.

“Nadamo se da će neko prepoznati našu ideju i pomoći nam da napravimo ogradu i ostale stvari  kako bi dobili sportsko-rekreativni centar na kojem bi se u nekom narednom periodu ozbiljno bavili igranjem tenisa”, zaključio je Mensud Adrović.

ENKO KORAĆ

SUKO OPET PRODAJE KUPUS: KO JE UZEO PROŠLE, UZEĆE I OVE GODINE

0

Nakon vremenskih nepogoda koje su pogodile poljoprivredne usjeve krajem juna u petnjičkoj opštini, Suko Adrović je uspio da obnovi zasade i sada prodaje kups na svom uobičajenom mjestu na putu prema Vrbici.

Već treću godinu Suko Adrović zaredom uzgaja i prodaje kupus na svom štandu i ističe da ima svoje stalne mušterije.

“Ko je uzimao prethodnih godina uzeće i ove i niko ne prođe pored puta da ne kupi makar jednu glavicu uz kratki muhabet“, kaže Suko.

Dodaje da će kupusa i ove godine biti dosta.

“Bile su vremenske nepogode, izgubili smo dosta, ali smo naknadno zasadili, Allah je nadoknadio. Imaću 25 tona kupusa za prodaju. Cijena bijelog je 30 centi dok će cijena crvenog biti 50 centi. Imam i ajvarke paprike, već smo nešto prodali i svakako pored vremenske nepogode koju smo imali nadam se plodonosnoj prodaji za ovu godinu“, zaključuje Suko Adrović.

ENKO KORAĆ

POLOŽENO CVIJEĆE ISPRED BISTE MAHMUTA ADROVIĆA

0

Predsjednik i sekretar Udruženja boraca i antifašista Petnjice Faik Adrović i Safet Pljakić položili su vijenac ispred biste Mahmuta Adrovića.

Takođe direktor JU OŠ “Mahmut Adrović” Rifat Ramčilović sa školskim kolektivom, su položili vijenac, koja se nalazi u školskom dvorištu te škole.

 

BIHORAC ASAD ADROVIĆ: OSJEĆAM SE DOBRO, PLANIRAM OSVOJITI JOŠ DVIJE TITULE

Asad Adrović uspješni sportista u oblasti kik-boksa iz Sandžaka koji živi i radi u Luksemburgu. Rođen je 11. decembra 1983. godine. Uspješnu sportsku karijeru krunisao je brojnim uspjesima, a sada radi kao trener.

Kada ste počeli da se bavite kik-boksom?

-Počeo sam da se bavim sa 11 godina i to ne kik boksom već Tekvandoom i to sve do 17. godine. Imao sam 17 mečeva i 10 pobjeda. Onda sam prešao na kik boks. 

Koliko dugo se bavite kik boksom i koji su vaši najveći uspjesi?

-Punih 19 godina sam u kik boksu. Još prije 13 godina, tačnije 2007. godine sam se borio za evropsku titulu u kategoriji do 80 kg, a za jedan poen nisam uspio osvojiti tu titulu. Godine 2010. sam se, takođe, borio za nacionalnu titulu Luksemburga koju sam i osvojio. Već 2012. godine sam se borio u Turskoj u Antaliji, gdje sam osvojio drugo mjesto, a bio sam evropski WCO šampion i drugi put evropski WBCO šampion. Zadnji meč je bio u 2019. godini u Luksemburgu za svjetsku AFSO titulu, a i tu sam također osvojio prvom mjesto. 

U Luksemburgu vodite školu kik boksa. Koji je njen kapacitet i koje biste uspjehe izdvojili?

-Trenutno ima oko 55 učlanjenih omladinaca i omladinki koji aktivno treniraju. Imam vrlo kvalitetnih kadrova i uspješnih, obučavam sve one koji imaju kvaliteta i želje do profesionalizma. Naš klub ne da se samo bavi kik boksom, već pomaže na svim poljima i humanitarno, a najviše djeci kojoj je potrebna pomoć gdje god možemo. 

Šta planirate dalje? Hoćete li se pojaviti ponovo u ringu, ili ćete se pak sa ovim svim titulama povući i ostati trener u školi kik boksa?

-Osjećam se još uvijek vrlo dobro, a i sa velikom željom, tako da se neću još povući, planiram osvojiti još dvije titule, WBC i WAKO, neki mečevi su se trebali dogoditi, ali kao što znate ova pandemija Covida-19 je poremetila da se to sve dogodi. Poslije toga se želim povući i raditi samo kao trener u svojoj školi kik boksa. 

Idete li često u svoj rodni Bihor?

-Naravno da idem bar jednom godišnje, Sandžak je moj dom kao i Luksemburg.

Da li ste imali neke ponude u Bihoru za neku borbu i koliko ste zapravo predstavljeni od strane države Crne Gore kao uspješan sportista u Luksemburgu koji je porijeklom sa tih prostora?

-Nažalost, nisam imao nikakve ponude iako sam imao želju učiniti nešto za svoj kraj, a i predložio sam im i dalje im stojim na raspolaganju. Nažalost, opet kažem, to nije urodilo plodom.

ASMIR BIHORAC

BIHORSKO KULTURNO LJETO: KNJIŽEVNI SUSRETI – “SVI MOJI – ZUVDIJE HODŽIĆA”

0

U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, u subotu (19.septembra), u Sali Centra za kulturu, održaće se II petnjički književni susreti pod motom „Svi moji“ – Zuvdije Hodžića.

U programu će učestvovati mr Željko Rutović koji će besjediti na temu Kultura i identitet između globalizma i konzumerizma. U dijelu koji je posvećen Zuvdiji Hodžiću, osim autora, učestvovaće prof. dr Draško Došljak, Miraš Martinović i Dragan Đurović.

U trećem dijelu pod nazivom „Riječ pjesnika – Vrhovi Bihora“, publika će imati priliku da čuje pjesme poznatih književnih stvaralaca kao što su: Bogić Rakočević, Braho Adrović, Ana Pejović, Marija Blečić, Kemal Musić, Enver Muratović, Mirsada Bibić Šabotić i Dijana Tiganj.

Program II petnjičkih književnih susreta počeće u 18 časova uz ograničen broj posjetilaca zbog preporuka NKT-a. Projekat je podržan od strane Ministarstva za kulturu Crne Gore.

D.B.

VIDEO: POGLEDAJTE KAKO SU DAN ŠKOLE PROSLAVILI UČENICI OŠ MAHMUT ADROVIĆ

0

(VIDEO) OŠ MAHMUT ADROVIĆ SLAVI 107. ROĐENDAN

0

Povodom 107 godina postojanja OŠ Mahmut Adrović, direkotr Rifat Ramčilović je istakao da, zbog složenosti situacije a vezano za pandemiju korona virusa, ove godine nijesu u mogućnosti da proslave Dan škole onako kako to tradicionalno rade, pa je iskoristio gostovanje u astudiju Radija Petnjica da prezentuje aktivnosti škole u proteklom periodu.

Rifat Ramčilović

„Ove godine zbog složene situacije kako kod nas tako i u svijetu, razlog pandemija COVID19, moramo na ovakav način da proslavimo  107 rođendan naše škole. I u ovako teškim uslovima, naši učenici su uspjeli da pripreme kraći program koji ćemo podijeliti sa vama putem portala Radija Petnjica. Zahvaljujem se nastavnicima a posebno komisiji koja je napravila odabir recitacije i slika. Iskonski je usud ljudi sa bihorskog prostora da rano osjete teret i gorčinu života. To egzistencijalno i povijesno iskustvo otvara oči ljudima i spoznaju da se može izgraditi bolji život i sreća na ovim prostorima.

Ovom prilikom učenicima i radnicima škole čestitam Dan škole sa željom da svake naredne postižemo sve bolje rezultate i da na drugačiji i svečaniji način proslavljamo svoj dan.  Dragi slušaoci radija,  dozvolite mi da vas u kratkim crtama, upoznam sa rezultatima koje je ova škola, inače najveća vaspitrno-obrazovna ustanova u našoj opštini, postigla u školskoj 2019/20.god. Prije svega želim da kažem da imamo oglednu školu koja ima više od 4 200 kvadrata površine, sa četri područna odjeljenja i to: Godočelje, Lagatore, Ponor i Radmanci. Naši učenici imaju izvanredne uslove čak se slobodno može reći odlične, sav namještaj je skoro nov, imamo dobro opremljen informatički kabinet, zatim i ostale kabinete: fizike, hemije i biologije i stranih jezika. Želim da vas obavijestim da je projekat rekonstrukcija kotlarnice na pelet završena čija je investicija oko 85 000 €, a finansiralo je Ministarstvo prosvjete na čijem čelu je gospodin dr Damir Šehović. Takođe, želim da istaknem plan da ćemo u narednom periodu renovirati fiskulturnu salu gdje dijaspora Evropa za Petnjicu obećala 30 hiljada eura, ministartvo prosvete 20 hiljada eura a opština Petnjica 5 hiljada eura. Koristim priliku da se svima zahvalim. Dosta toga se još uradilo na poboljšanju uslova za nastavu, tako da naši učenici imaju adekvatne uslove za rad ali Vas ne bih više želio zamarati o tome. Naša škola je u prošloj školskoj godini upisala 171 učenika od čega je 86 dječaka i 85 djevojčica raspoređenih u 16 odjeljenja. Moguće da je ovaj broj od 171 učenika bude nedostižan za naredni period baš kao onaj iz školske 1971/72.god. kada je ova škola brojala 972 učenika raspoređenih u 35 odjeljenja. Na realizaciji vaspitno – obrazovnog procesa radilo je 26 prosvjetnih radnika. Od tog broja 13 profesora, 11 nastavnika i 2 učitelja. Svi časovi su bili stručno zastupljeni izuzev muzičker kulture. Sve planirano u školi je u potpunosti realizovano. Želim da napomenem da u prvom ciklusu, odnosno od I do III je 56 učenika i oni su opisno ocijenjeni. Uvaženi kolege u radu sa učenicima koji se brojčano ocjenjuju, a njih je 115 su postigli sljedeći uspjeh: Odličnih 42 učenika, vrlodobrih 24 učenika, dobrih 36 učenika i dovoljnih 13. Ukupno sa pozitivnim uspjehom 115. Što na nivou škole iznosi 171  ili 100%. Srednja ocjena na nivou školu je 3,90.

Čestitam dragim kolegama na postignutom uspjehu kao i učenicima uz želju da nastave sa istim uspjehom u daljem školovanju. Želim da napomenem da  ove 2020/2021. godine krećemo u skladu sa kalendarom koji je propisalo Ministarstvo prosvjete od 1. oktobra  zbog poznate situacije pandemije COVID19 učenici od I do VI će krenuti u školu, dok že na žalost učenici od VII do IX imati online nastavu, kao pedagog mogu da kažem da ništa ne može zamijeniti interaktivan rad sa učenicima, ali se moraju poštovati mjere NKTa kao i mjere koje preporučuje Ministarstvo prosvjete. Ovom prilikom želim da se zahvalim Ministarstvu prosvjete na blagovremenim uputsvima o radu u ovakvim uslovima. Takođe želim da se zahvalim roditeljima koji su pomagali svojoj đeci, našim učenicima a samim tim i kolegama gdje smo od 23 marta do 12. juna imali online nastavu. Mislim da je ovakav vid nastave Ministarstvo dobro osmislilo i isplaniralo tako da našim učenicima nije bio uskraćen proces nastave. Ovom prilikom želim da obavijestim učenike i roditelje, a na osnovu kalendara koje je propisalo Ministarstvo prosvjete da će se kao i prošle godine raditi u 4 klasifikaciona perioda, gdje neće biti kraćeg odmora između prvog i drugog kalsifikacionog perioda, da će raspust trajati od 1 do 17. januara i da će nastavna godina završiti 18. juna. Takođe želim da zamolim roditelje naših učenika da savjetuju svoju djecu da pravilno upotrebljavaju medicinske maske i da svaki učenik treba imati po 3 maske. Mi u našoj školi, a i u čitavoj opštini Petnjica nećemo imati probleme zbog pravila da u učionici ne može biti više od 15 učenika za razliku od većih sredina gdje će taj problem biti izražen. Naša škola je spremna, tako da će nastava početi 1. oktobra za učenike od I do VI razreda, u skladu sa uputstvom i preporukama koje je uradilo Ministarstvo prosvjete, a učenici od VII do IX krenuti sa onlin nastavom. Ove godine je upisano 163 učenika raspoređenih u 15 odjeljenja, želim da istaknem da se jedna prodica vratila iz Francuske i da su upisali 3 učenika u našoj školi. Na žalost kao što primjećujete svake godine se smanjuje ovaj broj što pokazuje da je sve manji broj stanovnika u našoj opštini. Formirane su sve grupe, odrđeni predmetni nastavnici za nastavne oblasti kao i odjeljenjski starješnine, tako da još jednom kažem sve je spremno za početak“, istakao je direktor Rifat Ramčilović i dodao koji su to problemi sa kojima se škola susreće.

„Jedini problem koji nam predstavlja internet veza i aparati, obzirom da neki roditlji imaju više učenika. Takođe želim da informišem roditelje koji su korisnici Materijalnog obezbjeđenja porodice da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijedilo udžbenike za njihovu djecu, naše učenike, tako da smo ih preuzeli i roditelji će dogovoriti sa odjeljenjskim stariješinama i bibliotekarom škole kada da preuzmu besplatne udžbenike. Naša opština će i ove godine obezbijediti udžbenike za učenike prvog razreda čiji roditelji nijesu korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice. Škola će i ove godine pripremiti kraći program za prvake povodom njihog polaska u školu“, istakao je Rifat Ramčilović, direktor OŠ JU Mahmut Adrović.

DENIS BOŽOVIĆ

NVO “CENTAR ZA KULTURU BIHOR”: TRIBINA “KULTURNA TRADICIJA I SAVREMENO STVARALAŠTVO”

0

U okviru projekta „Odlivanje Bihora” i “Festivala priče inspirisane zavičajem”,  u Petnjici će se 18.septembra (petak) u 19 časova, održati promotivno edukativna tribina o pisanju i čitanju pod naslovom “Kulturna tradicija i savremeno stvaralaštvo”.

NVO Centar za kulturu Bihor

Povod za tribinu je promocija zbornika priča Odlivanje Bihora koju je objavilo nevladino udruženje “Centar za kulturu Bihor”. Knjiga  sadrži 32 priče autora iz Crne Gore i regiona, dvije besjede o književnoj tradiciji i savremenom pismu. Ovo je osmi zbornik priča Festivala Zavičajne staze koji od 2008.godine u Petnjici okuplja istaknute i talentovane stvaraoce.

Pripremu i štampanje knjige prodržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Kako najavljuju organizatrori na kraju tribine biće svečano uručene nagrade za priču inspirisanu Bihorom 2020, a prvo mjesto osvojila je Tijana Rakočević sa pričom “Jedna usta manje”.

U programu učestvuju: Prof. dr Draško Došljak, mr Aldemar Ibrahimović,Dragana Erjavšek, Kemal Musić, Tijana Rakočević, Ulvija Mušović, Dragana Popović,prof.violine, Rebeka Čilović i Mirsad Rastoder

D.B.

 

(FOTO I VIDEO) PETNJICA: SANACIJA PUTA PREMA MZ LAGATORE

0

U toku su radovi na sanaciji putnog pravca od centra Petnjice do MZ Lagatore.

Za sanaciju udarnih rupa i prokopa na lokalnim saobraćajnicama zadužena je firma „Asfalt-beton gradnja”