VELIKO INTERESOVANJE ZA HUMANITARNU AKCIJU “POMOGNIMO HAJRU DA PREZIMI”

0

Akcija Radija Petnjice i firme Talas Bihora u okviru koje posluje naš medij – “Pomognimo Hajru da prezimi”, kojom nastojimo da pomognemo osamdesetogodišnjem Hajru Šabotiću iz Tucanja, naišla je na veliko interesovanje Bihoraca.

Odmah nakon reportaže iz Tucanja i razgovora sa Hajrom javio se veliki broj ljudi sa željom da učestvuju u pomoći ovom Bihorcu.

Novčana sredstva namijenjena za ovu akciju, koja traje deset dana, mogu se uplatiti na žiro račun 520-35166-16 sa naznakom ” Za akciju Pomognimo Hajru da prezimi”.

U nastavku objavljujemo i instrukcije za plaćanje iz inostranstva.

“TALAS BIHORA” POKRENUO AKCIJU: “POMOGNIMO HAJRU DA PREZIMI”

0

Nije dugo i puno trebalo da se Bihorci aktiviraju, iskažu humanost i brigu za teške ljudske sudbine.

Za manje od sat nakon objavljivanja teksta na portalu radija o teškom životu Hajra Šabotića iz Tucanja, petnjičanin Samir Ramdedović je posjetio prostorije radija nudeći pomoć za svog sugrađanina.

Odmah iza njega javilo se još nekoliko ljudi, sa željom da pomogne sugrađaninu.

To je ujedno bio i početak akcije koju je inicirala kompanija Talas Bihora prikupljanjanja pomoći za Hajra. U tu svrhu Radio Petnjica je u zajedničku kasu donirala 50 eura.

“Pročitavši tekst na vašem portalu, proradio je u meni merhamet prema čovjeku i njegovoj životnoj situaciji pa sam došao do prostorija radija, kako bih, umjesto da popijem kafu sa prijateljima u Petnjici, taj novac donirao za našeg sugrađanina Hajra Šabotića. Pozivam sve Petnjičane da prate moj primjer, pa da umjeste jutarnje i popodnevne kafe, podijele sa čovjekom kojem svaki cent puno znači. Ako želimo pomoć za sebe, pomozimo drugima”, istakao je Samir Ramdedović.

Novčana sredstva koja se prikupe u narednih desetak dana, uz konsultacije sa rođacima i komšijama Hajra Šabotića koji jedini brinu o njemu, Radio Petnjica će namijeniti onom što je u datom trenutku i za predstojeću zimu Hajru najneophodnije.

D.B.

JUSUF HODŽIĆ IZ PALJUHA ČUVA KRAVE OD MERAKA: ŠTETA ŠTO NEMAM KOJI KROMPIR DA ZAVUČEM U ŽAR, TO JE NASJLAĐE

0

Nekada se u Bihoru sadilo dosta krompira. Sa jeseni, hladna jutra i zubato dnevno sunce, natjerala bi domaćine da, prilikom kopanja krompira, nalože vatru na kraj njive i tu povremeno griju ruke.

Da bi se kompletna idila upotpunila, obavezno se po koji tek izvađeni krompir baci na žar da se ispeče. Zahvaljujući Jusufu Hodžiću iz Paljuha, imali smo priliku da evociramo uspomene na te davne dane.

Čuvajući dvije krave i to u ograđenom prostoru, sreli smo Jusufa kako sjedi na improvizovanoj stolici – kanti na kraju njive pored logorske vatre.

„Nemam potrebu da čuvam krave ali, eto, dokon sam pa od meraka. Sunce jeste ali je zubato pa sam naložio vatru. Baš na ovoj njivi je bio zasađen krompir i šteta što sada nemam koji da zavučem u žar da se ispeče. To je najljepše i najslađe“, kaže Jusuf i dodaje da mu je žao što nije znao da će imat iznenadne posjetioce jer, da je znao, donio bi koji krompir da počasti.

DENIS BOŽOVIĆ

HALIL AGOVIĆ IZ SLOVENIJE POKREĆE AKCIJU SANACIJE PUTA U ORAHOVU

0

Grupa Bihoraca koji žive i rade u Sloveniji na čelu sa Halilom Beljovim Agovićem, penzionerom iz Kamnika, a porijeklom Orahova, odlučila je da pokrene akciju na popravci i sanaciji putnog pravca koji vodi od groblja u Orahovu do mjesta koje se zove  Malo Brdo  u dužini od oko jednog kilometra.

Halil Agović

“Oko 200 metara je kritična dionica i ona mora da se betonira, a ostatak da naspemo sa obaveznim propustima za vodu. Samo za betoniranje nam je potrebno oko tri hiljade eura a računamo da će nam trebati oko 5 000 eura za kompletnu investiciju. Zaseoku Orahovo, od kad ja znam za sebe, niko nije pomagao. Niti jedna vlast, kako u socijalizmu tako ni u samostalnoj  Crnoj Gori, a osamostaljivanjem opštine Petnjica ta se tradicija nastavila. Stoga, molim kako opštinsku tako i državnu vlast da nam izađe u susret i pomognu. Takođe, molimo sve rođake Agoviće, kako iz dijaspore tako i iz zavičaja, da se uključe u akciju i da pomognu. Siguran da će i ostali sugrađani, prijatelji Orahova, dodati ruke i nesebično pomoći. Pozivamo predsjednika opštine Petnjica da u saradnji sa nama riješiti ovaj problem za mještane sela Orahovo. Mislim da je vrijeme da lokalna uprava se okrene i posveti malo više pažnje mještanima ovog zaseoka. Mi iz dijaspore smo spremni da sarađujemo i da pomognemo jer je interes svih nas”, istakao je za portal radija Halil Agović, Bihorac iz Kamnika.

DENIS BOŽOVIĆ

ERZAN MURATOVIĆ RAZVIJA BIZNIS: “STELJA” OD OVČIJEG I KOZIJEG MESA BIHORSKI BREND

0

Tradicionalna zimnica, suvo meso i ostali “prislačci” u Petnjici sastavni su dio gotovo svake kuće i simbol bihorskih posedaka.

Mladi Bihorac Erzan Muratović, jedan je od rijetkih koji zna da napravi “ovčiju stelju”.

Erzan trenutno pohađa Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru i kada ima vremena, vraće se Petnjici, kako bi pomogao porodici na svom imanju.

“Želio sam da naučim kako se pravi ovčija stelja i to sam uradio gledajući stare fotografije. Pomogao sam se i internetom i vrlo sam zadovoljan. I ukusom i izgledom”, kaže Erzan.

ON kaže da mu je želja bila da ima unikatni domaći proizvod.

“Nije lako napraviti ovo. Stelja se pravi od ovčijeg i kozijeg mesa. Treba izvaditi kosti tako da ostane čisto meso. Ono se soli i ostavlja do petnaest dana da se štavi na hladnom mjestu”, objašnjava proces izrade ovaj mladi Bihorac.

Svoju vještinu iskoristio je i da razvije biznis, pa tako sada proizvode prodaje i van granica Crne Gore.

“Najviše imam porudžbina iz inostranstva, ali i iz Petnjice. Jedne zime sam proizveo oko 140 kg stelje žive vage, to je oko 70 do 80 kilograma suhog mesa. Naravno da jedan dio  ostavim za porodične potrebe”, zaključuje Erzan Muratović.

ENKO KORAĆ

 

BIHORSKI ROBINZON KRUSO: HAJRO ŠABOTIĆ, ŽIVI SAM, BEZ PRIMANJA I POMOĆI DRŽAVE

0

Dobar i pošten, samo takav komšija – riječima Alije Babačića, komšije Hajra Šabotića, počeli smo obilazak, a i priču o najtežem socio-ekonomskom slučaju u Bihoru.

Prema riječima Alije, komšija Hajro ima oko 80 godina.

„Ja vjerujem da je kod njega najteža situacija u državi, a ne samo u opštini. Slabo ko skreće pažnju. Sinovi Mujka Šabotića mu pomognu, kupe mu drva. Ima tu nekoliko nas, mještana i rođaka što mu pomognemo“, kaže Alija, a na pitanje kako se hrani Hajro, uz dubok uzdah gorko nam kaže: Nikako, to je tuga. Sam mora da kuva, a nemoćan je za kuvanje.

Hajra Šabotića iz Tucanja smo sreli odmah nakon njegovog posetka kod komšije Alije. Prvi kontakt je bio baš onakav kakav svaki novinar može poželjeti. Za razliku od većine ljudi kod kojih postoji određena odbojnost prema novinarima kada je u pitanju novinarski razgovor, Hajro je objeručke prihvatio muhabet na putu do njegovog doma, ne propuštaju priliku da pokaže gostoprimstvo nudeći ulazak na čašicu razgovora i rakije. A krov nad glavom, koji je Hajro dobio zahvaljujući svojim rođacima, prije svega Beća Šabotića sa porodicom, ljubomorno čuva pa čak i nosi oko vrata.

Kanap i na kraju kanapa ključ od ulaznih vrata, okačen je o Hajrovom vratu kojeg ne skida i kada otklučava. Malo se posagne, gurne ključ u bravu i okrene. Vrata se otvaraju i onda ono što slijedi to je, najblaže rečeno šok. Unutrašnjost onog što je za Hajra dom je teško opisati riječima. Stegne se nešto u grudima gosta i pojavi čudna gorčina na društvo koje nijemo posmatra Hajra kako živi daleko ispod granice dostojnog za onog što se zove čovjekom. I ovo malo gdje Hajro provodi svoje staračke dane ima zahvaljujući Beću i rahmetli Mujko Šabotić čija djeca su nastavila da pomažu kao i još par komšija i rođaka.

U prostoriji koja mu je sve, kuhinja, trpezarija, dnevna i spavaća soba jedini električni uređaj je stari televizor, jedna sijalica i šporet na drva, a uz šporet, posložena drva. Oko kuće kante sa vodom jer vode nema pa donosi u kante sa izvora/česme iznad kuće i tako sakuplja vodu za svoje potrebe.

„Gledam vremensku prognozu i dnevnik“, kratko izgovara Hajro koji se više oslanja na prirodne pojave.

„Lete gavranovi i gakću. To je znak da će neko umrijet“, saopštava Hajro narodno vjerovanje. Društvo na porodičnom imanju stalno mu prave konj i mačka. Kaže da ne može sam, navikao je na mal.

„Nekada sam sam držao po desetoro govedi, a danas samo ovog konja kojeg ne smijem da jašem, čak nemam ni samar. Ne mogu da ga prodam, dosadno mi je. Navikao sam da imam stoku. Ako za čim patim to je da imam štalu i stoku“, priča Hajro nostalgično o svojim željama kao da je tek život pred njim.

Težak je i škrt na riječima, kratko odgovara. Na pitanje koje je godine rođen – bogomi ne zna…koliko imaš godina – bogomi ne znan…čujem i vidim dobro, a slabo znam da pišem i čitam.

Najdalje je putovao do Berana i to prije neku godinu kada je bio bolestan pa je ležao u tamošnjoj bolnici na liječenje.

„U ovoj srušenoj kući sam živio do prije neku godinu, prije nego li mi je Bećo napravio novu. U staroj kući sam živio na spratu, a u podrumu sam držao bika. Prošle zime, kuća se srušila i prežalit ne mogu što mi je stradao ispod ruševina bik koji je težio osam tovara. Nedostaje mi danas“, kaže Hajro iz Tucanja koji za doručak jede mlijeko i hljeb…za ručak hljeb i mlijeko…a za večeru, mlijeko i hljeb.

Pitamo ga kada je poslednji put probao supu – bogomi ne znam, kaže Hajro. Rođak Mujko struju, Bećo kuću, Alija drva, svako ono što je neophodno Hajru i tako teče život ovog mještanina Tucanja za kojeg nijesmo utvrdili koliko ima godina.

Na kraju Bihorci su pokazali svoju humanost, po kojoj su nadaleko poznati, i u slučaju Hajrovom. Ono što je činjenica to je da je zakazao sistem. Hajro nema nikakve novčane naknade. Nit tuđe njege, niti materijalnog obezbjeđenja. Ako uzmemo u obzir da širom države postoje korisnici, i to ne mali broj, koji imaju redovna mjesečna primanja, i da čak postoje oni koji su u znatno boljim i povoljnijim uslovima za život od Hajra, ostaje nam da se nadamo da će institucije pokazati senzibiliteta i razumijevanja i za Hajra Šabotića.

Dok država ne reaguje, očekujemo i nadamo se da će gerontodomaćice udostojit ovog Bihorca sa povremenim kuvanim jelima, eto, tek toliko da osvježi svoj i onako oronuo organizam sa kvalitetnom hranom. Da podsjetimo da je baš slogan gerontodomaćica – ne možeš sam, zato je tu gerontodomaćica.

Hajro Šabotić, i pored rođaka i komšija, ipak ne može sam.

DENIS BOŽOVIĆ

MJERE NKT, STANICA POLICIJE PETNJICA: OD 19 DO 5 ČASOVA ZABRANJENO NAPUŠTANJE OBJEKATA STANOVANJA

0

Od danas u Crnoj Gori je zabranjeno napuštanje objekta stanovanja od 19 do pet sati ujutro.

Stanica policije u Petnjici apeluje na sve građane da pošutuju mjere NKT-a kako bi na taj način zaštitli prvenstveno svoje zdravlje a uz to izbjegli krivičnu odgovornost u slučaju nepoštovanja mjera NKT-a.

Prema saznjanima portala radija, u prethodnom peridou, tačnije juče, podnesena je jedna krivična prijava protiv lica za krivično djelo iz Čl. 287 zbog nepostupanja shodno dosenenim mjerama za vrijeme pandemije.

U prvom talasu pandemije, kada je takođe bio uveden policijski čas, zbog nepoštavanja mjera o zabrani kretanja u vrijeme policijskog časa, protiv pet petnjičana su podnesene krivične prijave. Mjere o zabrani kretanja od 19h do 5h izjutra, primjenjivati će se do 8. decembra.

DENIS BOŽOVIĆ

OPŠTINSKI KONKURS ZA NVO: “VRIJEDNE RUKE” RADI NA PROJEKTU “OSNAŽIVANJE I KREATIVNOST ŽENA”

0

NVO “Vrijedne ruke Bihor-Petnjica” je na opštinskom Konkursu za finansiranje nevladinih organizacija, dobila 500 eura za projekat pod nazivom “Osnaživanje i kreativnost žena na području Bihora”.

Sabaheta Novalić, zastupnica NVO “Vrijedne ruke Bihor-Petnjica kazala je da će projekat jednim dijelom finansirati  Opština a za ostala sredstva, koja nedostaju za potpunu realizaciju projekta, nastojaće samostalno da obezbijede od donatora i članarina.

“Želim da se zahvalim Komisiji za raspodjelu novčanih sredstava nevladinoj organizaciji “Vrijedne ruke Bihor-Petnjica” koja je prepoznata kroz svoje dosadašnje aktivnosti i konstantno posvećivanje pažnje ženama u Bihoru.

Vjerujemo da u vremenu epidemije korona virusa i svih problema sa kojima se suočila naša Opština, sredstva koje su dobile nevladine organizacije iz Petnjice u ovom momentu je veoma važno da bi se nastavio kontinuitet realizacije projekata”, kaže Sabaheta Novalić.

“Sredstva koja smo dobili od Opštine, odnosno Komisije za raspodjelu novčanih sredstava nevladinim organizacijama su simbolična sredstva, jer za ovakve projekte i za osnaživanje žena na području naše Opštine, neophodna su nam veća finasijska sredstva.

Naravno da je potrebno više izdvanjanja novčanih sredstava kako bi postakli žene da se osnaže i da od svog rada i od svojih prodatih proizvoda, steknu bolje uslove i veća finasijska sredstva za pokretanje sopstvenog biznisa i time stvore bolje uslove, kako za sebe tako i za svoje porodice“, zaključila je Sabaheta Novalić, predsjednica NVO „Vrijedne ruke Bihor –Petnjica.

ENKO KORAĆ

AGOVIĆ: 20 000 EURA ZA ZAVRŠNE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE U OVOJ GODINI

0

Prema riječima Samira Agovića, predsjednika opštine Petnjica, pogodne vremenske prilike lokalna uprava korista da planirane aktivnosti privede kraju kada su u pitanju infrastrukturni objekti.

Samir Agović u studiju Radija Petnjica

“Shodno našem ranijem planu ovih dana radimo na izgradnji nekoliko potpornih zidova na važnim lokalnim putevima kao što su putni pravac Petnjica – Bor u mjestu Lagatore gdje je klizište već duži niz godina ugrožavalo ovu saboraćajnicu.  Zatim radiće se potporni zid na putnom rpavcu Petnjca – Miraj brdo u zaseoku Zverotići. Zatim na putnom pravcu Plandište – Misinje laze kod prvih kuća Muratovića i još jedan potporni zid će biti izgrađen na putnom pravcu Kraci – OŠ Vrbica u zaseoku Stupe.

Vrijednost ovih radova je 20 hiljada eura a sredstva su obezbijeđena budžetom dok je izvođač radova građevinsko preduzće Bihor. Sa završetkom ovih radova, praktično ćemo i okončati naše aktivnosti koje su bile intezivne u ovoj godini na izgradnji infrastrukture”, istakao je za portal radija predsjednik opštine, Samir Agović.

DENIS BOŽOVIĆ

PETNJIČKO KOMUNALNO PREDUZEĆE KORISTI LIJEPO VRIJEME: “TAMPONIRANJE” PUTA OD DAŠČE RIJEKE PREMA ROŽAJAMA

0

Petnjičko komunalno preduzeće, umjesto da se spremaju za zimu i pripremne radove koji se odnose na zimsko održavanje puteva, koriste svaki sunčani dan kako bi upristojili lokalne putne pravce.

Prema riječima direktora komunalnog preduzeća, Mithada Mite Cikotića, nakon puta od Doborodola do Vrševa, sa radovima nastavljaju na području MZ Dašča rijeka.

“Planirali smo da lokalni putni pravac Dašča rijeka preko planinskog prevoja Vlahovi, koji ovu MZ povezuje sa opštinom Rožaje, u narednim danima tamponiramo šumskim materijalom. Radi se o dužini od pet kilometara i taj putni pravac je trenutno u lošem stanju. Očekujem podršku prevoznika iz naše opštine koji su se dobrovoljno javili da sa svojom mehanizacijom pomognu u nasipanju puta.  Paralelno sa radovima na putnoj infrastrukturi, radimo i na pripremi mehanizacije za predstojeću zimu u smislu tehničke ispravnosti.

Određenu količinu soli i rizle imamo, a u planu je nabavka još izvjesne količine kako bi bili opskrbljeni sa dovoljnim količina za predstojeću zimu”, istakao je Mithad Mita Cikotić, direktor komunalnog za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ