Petnjčka lokalna uprava želi da iskoristi pogodne vremenske prilike pa je u fokus pažnje svog djelovanja stavila saniranje oštećenih putnih pravaca, klizišta i odrona.
„Na zahtjev MZ Radmance, radićemo na sanaciji odrona koji je ugrozio lokalni put Petnjica – Pecko. Naš stručni tim je obišao teren i dao svoje mišljenje kako i na koji način se kvalitetno može sanirati ovaj odron. Radi se o odronu kojeg je prouzrokovala rijeka Radmančica a kao najbolje rješenje opredijelili smo se da tu bude izgrađen potporni kameni zid jer se u praksi pokazalo da je, kako iz finansijskih tako i iz građevinsko-tehničkih razloga, ovakav pristup rješavanju problema najoptimalniji“, istakao je predsjednik opštine, Samir Agović i dodao da će nastaviti u kontinuitetu da rješavaju jedan po jedan problem kada je u pitanju sanacija klizišta i odrona kao i samih makadamskih puteva.
Nevladina organizacija „Centar za seoski razvoj” iz Petnjice započela je realizaciju projekta uljepšavanje Divan bašte u Petnjici.
Predsjednik te nevladine organizacije Enver Rastoder kazao je za portal Radija Petnjica vodeći se željom i potrebom za vraćenjem sjaja Divan bašte da je realizacija projekta „Uredimo i čuvajmo Divan baštu počela sa realizacijom.
„Smatramo da je ovo način kako bi se uljepšala a pritom zaštitila Divan bašta, kao i da opomenenmo nesavjesne vozače koji se automobilima parkiraju na platou Divan bašte.
Divan bašta je predviđena za prostor urbanog dijela i ona kao takva treba da bude u kojem se može prodivanit, a ne parkirati automobil“, kazao je Enver Rastoder.
„Vjerujem da ćemo sa još detalja upotpuniti njen izgled a zamoliću ovim putem Komunalnu policiju da povedu računa da se u narednom peridou ne devastira prostor Divan bašte.
Iznaći ćemo rješenje da uradimo nekoliko detalja, kao što je sadnja zimzelenog drveće iznad Divan bašte, da postavimo reflektor suprotno od Divan bašte, kako bi bila spremna za ljetnju pozornicu.
Nakon dužeg vremena, danas je puštena voda na česmi u Divan bašti.
Danas su postavljene saksije, posadiće se još cvijeće, pa će Divan bašta u potpunosti zasijati i biti ukras Petnjice“, zaključio je predsjednik NVO „Centar za seoski razvoj“ Enver Rastoder.
Postavljanje novih saksija pomoglo je i Komunalno preduzeće Petnjice.
Ispred administrativne zgrade u Petnjici, danas je otvorena stanica za mjerenje vremenske prognoze.
U naredom periodu, Petnjica će biti uvrštena na sajt Zavoda za hidrometeorologiju
Na otvranju prisustvovao je direktor Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore Luka Mitrović kao i predsjednik Opštine Samir Agović sa svojim saradnicima.
Predsjednik Opštine Samir Agović zahvalio se direktoru Zavoda za hidrometeorilogiju na saradnji i podršci u otvarnaju stanice i kazao da će lokalna uprava i Zavod za hidrometeorologiju u naredom periodu imati još bolju saradnju.
„U kontekstu klimatskih promjena, našoj Opštini će značiti podaci koji se tiču klime i klimatskih dešavanja a u perspektivi želimo da otvorimo nekoliko hidoloških stanica.
Loklana uprava je nastojati da u ovoj situaciji pomogne i da zajedničkim naporima kako bi stvarali uslove i bili ravnopravni sa svim opštinama u Crnoj Gori“, kazao je Agović.
Predsjednik je istakao da će se poljoprivrednicima sa područja Petnjice unaprijediti kvalitet prognoze, kako bi svoje radove planirali da urade u skladu sa vremenom.
Predsjednik je zaključio riječima da očekuje plodnu saradnju u narednom periodu.
Direktor zavoda za hidrometeorologiju Luka Mitrović, istakao je da razvijajuću hidrometeorološki sistem u planu aktivnosti definisao je otvaranje hidrometeorološke stanice u Petnjici.
„Nama je cilj da što više ovakvih stanica otvorimo, prije svega razvijanje našeg sistema kvalitene prognoze i podataka.
Za lokalnu upravu će biti korisno što će na vrijeme dobijati podatke o klimatskim elementima, koji su važni za ovaj kraj kao što su: temperatura, padavine, vlažnost vazduha i za početak to je dovoljno, kako bi se napravila klimatska slika na ovom području“, zaključio je direktor Zavoda za hidrometeorologiju Luka Mitrović.
Više od četrdeset godina radnog staža i nešto više od deset godina kako je otišao u penziju, Rahman Kočan, popotrebi i dalje obilazi i radi ono što voli – da pomaže ljudima.
Rahmana svi znaju po nadimku „Grom“ a ono što ga još krasi to je – laka ruka, pacijent i ne osjeti ubod igle.
Dovoljan je jedan poziv da Grom ode kod doktora, uzme prepisanu terapiju i sa svojom medicinskom opremom, zaputi se kod pacijenta, ma gdje da se nalazi i pruži neophodnu pomoć za ublažavanje bolova.
„I insanima i hajvanima. Toliko dugo sam radio da danas imam osjećaj da su mi svi rod. Imao sam slučaj da u jednoj kući, pacijenti mi budu, majka, sin, njihov pas, ovca i jagnje“, u šaljivom stilu uvijek Rahman odgovara.
Na regionalnom putnom pravcu Podvade – Trpeško brdo u mjestu Selište, došlo je do požara koji je prouzrokovan nesavjesnošću građana.
Služba zaštite i spasavanja je pravovremeno reagovala i spriječila potencijalno uništavanje šume.
Odmah pored Trpeškog brda, u MZ Lagotori još jedan problem koji su napravili nesavjesni mještani. Odvodni kanali pored puta, zbog vožnje van kolovozne trake, su zatrpani, pa su učesnici u saobraćaju primorani da prave alternativne puteve. Ovoga puta preko starog groblja koje nije ograđeno.
U potoku pored groblja odložen je, bolje reći, bačen veliki broj ukrasa sa mezarja čime je devastirana životna okolina.
Udruženje “Vrijedne ruke” iz Petnjice učestvovalo je krajem februara na sajmu u Podgorici “Najbolje iz Crne Gore”.
Ovo je drugi sajam ove godine na kojem učestvuje udruženje Vrijedne ruke iz Petnjice.
Na štandu u Delti predstvaljeni su poljoprivredni proizvodi i proizvodi domaće radinosti.
“Mislim da je ovo sjajna ideja da predstavimo poljoprivredne proizvodjače sa područja naše opštine, te da pronađemo što veći broj kupaca, razmijenimo iskustva i steknemo nova znanja”, rekla je Sabaheta Novalić.
Još jedan književni dragulj ugledao je svjetlost dana i obogatio scenu bihorskog literarnog stvaralaštva. U pitanju je roman “Oči u tami”, autora Faruka Šabotića Fara.
Izdavač je Centar za kulturu Petnjica. Urednica, lektorica, recenzentkinja je mr Mirsada Bibić – Šabotić. Knjiga je obogaćena i recenzijom mr Biljane Vukmanović. Kompjuterski slog rad je Damira Skarepa. Planirana je promocija u Petnjici tokom aprila mjeseca. Mr Biljana Vukmanović:
Dominantna slika sela s kraja XX vijeka na sjeveroistoku Crne Gore čini jedinstveni okvir u koji pisac vješto umeće priču u slikama porodice čija tragedija počinje iznenadnom smrću glave iste te porodice – oca Dada, čiji je odlazak u Njemačku trebao da znači izbavljenje iz siromaštva. Taj trenutak nagovještaj je borbe koja predstoji a čiji je nosilac starica Hanka, najupečatljiviji i emotivno najsnažniji lik u romanu sa kojim sve počinje, traje i završava. Mr Mirsada Bibić – Šabotić:
Ovaj Šabotićev prvijenac ima specifične umjetničke domete, koji se ogledaju u zanimljivoj idejno-tematskoj niti i intrigantnoj motivskoj strukturi, tako da ovi elementi snažnim nabojem bude emocije prilikom čitanja i svaka pročitana strana je izazov za čitanje sljedeće.
Za naš portal autor se obratio budućim čitaocima:
U ovim ludim vremenima, kad svaka lijepa riječ može nekog motivisati i donijeti mu osmijeh na lice, odlučih da ovu dugo čuvanu priču podijelim sa vama. Nadam se da će svako ko je pročita naći bar nešto za sebe, nešto što će ga učini bar malo duhovno bogatijim. Trudio sam se da pišem autentično, našim dijalektom, pa kakav on bio, a nama je najbolji. Knjigu sam, kako se može i pročitati iz moje poruke u njoj, posvetio nekom ko mi podari kakvo – takvo djetinjstvo i mogućnost da uopšte živim, da stvaram i pišem, nekom ko je svoj dio život žrtvovao za mene, za nas, i ko me sigurno posmatra negdje sa neba, negdje iz dženetskog vrta.
Biografija
Faruk Šabotić Faro
Faruk Šabotić Faro rođen je 30.04.1965 godine u selu Tucanje, opština Petnjica. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, a srednju u Beranama, tadašnjem Ivangradu.
Na Sarajevskom univerzitetu je diplomirao na Odsjeku za hemiju i ekonomiku domaćinstva. Radio je jedno izvjesno vrijeme u prosvjeti. Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka odlazi u Švajcarsku u kratku posjetu rodbini i ostaje sve do danas. S obzirom na to da nije rođeni Švajcarac, nije bio u mogućnost da radi kao pedagog u tamošnjim školama iako je državljanin Švajcarske od 1995. godine. Faruk nastavlja školovanje na jednom od fakulteta u Cirihu i stiče diplomu i zvanje auditora, to jest revizora i već trideset godina radi u oblasti sigurnosti kvaliteta i odgovarajućih svjetskih normi, na raznim funkcijama kao kvalitet inžinjer, kvalitet mendžer i kvalitet inspektor.
Bavio se i edukacijom kadrova za kvalitet i svjetske norme u oblasti medicine, farmacije, sigurnosnog sistema, automobilske industrije i drugih grana. Edukovao je kadrove po evropskim i svjetskim stnadardima.
Autor je nekoliko pjesama kao i jednog kompletnog muzičkog albuma. Desetak godina je radio muzičke spotove a pohađao je i privatnu muzičku školu „Zdravko Velkovski“ u Cirihu.
Od studentskih dana piše poeziju kao i tekstove za narodnu muziku.
„Oči u tami“ je njegov prvi roman.
U martu 2020. godine u Beranama je održan Prvi ženski književni festival ,,I literature ima žensko lice” pod sloganom ,,One” i na sebe skrenuo pažnju crnogorske javnosti, opravdavši očekivanja organizatora ali i stručne javnosti.
Festival je tokom trodnvnog trajanja publici ponudio brojne sadržaje. Započeo je panelom na temu rodno čitanje filma “Ljepota poroka” crnogorskog autora Živka Nikolića, a zatim je uslijedilo svečano otvaranje Festivala na kojem su učestvovale autorke iz cijelog regiona: Senka Marić iz Bosne i Hercegovine, Jasmina Topić, Milica Milenković i Dajana Nikolić iz Srbije, Snežana Stojčevska iz Makedonije, Tanja Bakić, Ljerka Petković, Amra Tahirović, Dijana Tiganj, Kristina Ćetković i Biljana Joksimović iz Crne Gore.
U prijatnom ambijentu nekoliko beranskih kafea poezija je na interaktivan način približena publici , a razgovor sa ženskom aktivistkinjom Ajšom Hasanbegović i književnicom Kristinom Ćetković na temu tabua u književnosti sa fokusom na mladim čitaocima izazvao je posebnu pažnju.
Kao uvod u promociju ženske izuzetnosti i svega što Festival promoviše 6.marta 2021. godine u Gradskoj biblioteci “Radovan Lalić” biće premijerno prikazan film sa prošlogodišnjeg festivala.o Festivalu će govoriti glavna i odgovorna urednica Rebeka Čilović, asistentkinja na projektu Milena Bubanja, dizajnerka i PR Alma Ratoder, tehnička podrška Mašo Kujović i jedna od prošlogodišnjih učesnica Ljerka Petković.
Program će voditi Milica Marković. U susret poetskoj svečanosti koju će i ove godine beranskoj publici i gostima prirediti Drugi festival književnog ženskog stvaralaštva beranskoj publici će se predstaviti književnica Katarina Sarić iz Budve.
Misliti na svoj zavičaj i domovinu – ostaje primaran zadatak ZK Bihor iz Luksemburga. Potvrdilo se to i na sastanku Upravnog odbora održanog 18. 01. 2021. u prostorijama udruženja u gradu Rumelanžu kojim je predsjedavao Edin Latić, novi, nedavno izabrani predsjednik UO ZK Bihor.
Na ovom sastanku odlučeno je da se Humanitarnoj orhganizaciji «Merhamet» iz Rožaja, te Humanitarnoj organizaciji «Merhamet» Petnjica i IZ CG u Podgorici doniraju paketi sa odjećom i igračkama i to:
– Merhamet Rožaje 2000 paketa razne odjeće i 45 kartona igračaka, od čega je Humanitarnoj organizaciji «Bihor» u Petnjici preraspodijeljeno 500 paketa odjeće;
– Islamskoj zajednici CG u Podgorici 1 800 paketa odjeće i 200 paketa igračaka.
Valja napomenuti da je kompletan sadržaj donacija prikupljen u saradnji sa udruženjem H.U.K Hellef fir Ukrainesch Kanner Luxembourg i konzulom Crne Gore u Velikom vojvodstvu Luksemburg, gospodinom Remzijom Camićem, koji je i ovaj put pružio svoju nesebičnu pomoć kada su u pitanju humanitarne akcije upućene prema Crnoj Gori.
Uvijek na pravom mjestu: Remzija Camić i Esko Halilović
Iako je pandemija virusa korona napala cijeli svijet i ugrozila normalno odvijanje života i rada na sve strane – mi ne prestajemo da mislimo na naš zavičaj i našu domovinu Crnu Goru. Ovo stanje u kojem se svi nalazimo uči nas i podučava koliko smo potrebni jedni drugima i stavlja na ispiti koliko smo ljudi, u pravom smislu te riječi. Svjesni da će ova pomoć mnogima dobrodoći poručejemo im: Mislimo na vas! – zaključio je Edin Latić.
Esad Kožar, iskoristio je boravak u svom zavičaju kako bi se posvetio asfaltiranju 1500 metara puta u zaseoku Kožari u selu Ponor.
Naime, mještani ovog zaseoka već duži vremenski period prikupljaju novčana sredstva za ovu akciju čiji je epilog prikupljenih 40 hiljada eura. Esad, kao rukovodilac akcije, u ime svih mještana kojima je neophodan ovaj putni pravac, uputio je zahtjev i petnjičkoj lokalnoj upravi i predsjedniku Samiru Agoviću kako bi podsjetio na obećanu pomoć od strane prvog čovjeka lokalne uprave.
„Još 2019.godine, predsjednik Agović je pred velikim brojem mještana istakao da će opština finansirati 500 metara asfalta i u komunikaciji sa njim, on se toga i danas pridržava. Mi smo trenutno prikupili 40 hiljada eura i želimo da već sada otpočnemo sa realizacijom.
Ovih 1 500 metara asfalta, za sve nas koji gravitiramo ovom području, značilo bi isto što i čovjeku vid. Malo sam zbunjen evo, već danas je trebalo da dođe izvođač radova, ali ovdje je postala praksa da ne poštuje dogovor.
Meni je bilo lakše doći sa atuom iz Amsterdama do Čačka nego li iz Čačka do Ponora. Putna infrastruktura je u katasftrofalnom stanju, a posebno od Petnjice do našeg sela. Tačno je da se nešto uradilo, postoji pomak ali nije to dovoljno. Nadam se da ćemo uspjeti da realizujemo ovaj mali projekat za lokalnu upravu a veliki za nas iz zaseoka Kožari. Očekujem da će dijaspora već ovog ljeta imati asfalt do groblja na Ponoru, kao krajnje tačke“, istakao je Esad Kožar za portal radija.
