Dok se polako bihorski poljoprivrednici i stočari pripremaju da svoju stoku prebace na planinu, aprilski snijeg je na neki način iznenadio sve i na kratko odložio ove aktivnosti.
Na Lađevcu, na 1570 metara nadmorske visine snijeg u aprilu i nije tako rijetka i neobična stvar, kažu privremeni i povremeni stanovnici ovog kraja. Zadrži se kratko, taman toliko da još malo osvježi zemlju prije ljetnji vrućina.
ENKO KORAĆ
Na Dan planete Zemlje, koji se obilježava danas, iz zavičaja stižu forografije kao svjedoci kako se zapravo Bihorci odnose prema onome što nam je priroda dala.
Ovaj dan, inače ima za cilj da poveća svijest ljudi o ugroženosti životne sredine i da svojim obilježavanjem skrene pažnju na neophodnost angažovanja šire javnosti, te da svojim činjenjem mora dati doprinos za kreiranje zdravog okruženja u kojem živimo. Između ostalog, to znači da ne samo što ćemo otpad odlagati i klasifikovati onako kako to nalaže ekološka i komunalna zajednica, već da moramo imati i elementarni nivo svijesti da smeće iz svojih domaćinstava ne bacamo pored puta, pored kontejnera, izbacujemo iz auta….
To što postoje ovakvi dani kojima se na nešto skreće pažnja i kojima se nešto obilježava, samo su podsjećanja na ono što bi trebalo da budu naše vaspitanje i naše uobičajene navike. Ipak, imajući u vidu slike koje smo, na žalost, u prilici da svakodnevno gledamo u Bihoru, govore u prilog činjenici da smo mi daleko od nivoa samosvijesti koji razumije da je svako od nas dio mozaika koji učestvuje u očuvanju životne sredine na globalnom nivou.
I niko nam nije kriv. Nije niko “sa strane” bacio kese smeća u Popču, Radmančicu, Trpešku rijeku i ostale vode u Bihoru, niti je bacio smeće pored puta neko iz Plužina, Andrijevice ili Plava, već smo to uradili mi ili prvi komšija.
Očigledno je da su država i lokalna zajednica zatajile najviše u jednom segmentu, a to je u otkrivanju i kažnjavanju onih koji uništavaju naše okruženje. Jer svi Bihorci koji žive u inostranstvu dobro znaju da je jedan od najvećih “zločina” upravo ovakvo “ubijanje” prirode, odnosno opšteg dobra.
Radio Petnjica je više puta ukazivala na ovaj problem, koji nije specifikum samo Petnjice, već se to dešava i u drugim sredinama u Crnoj Gori, ali mi koji se dičimo prirodnim ljepotama Bihora, moramo ličnim primjerom pokazati da nam je do te prirode stalo.
Zato još jednom pozivamo sve građane Bihora i institucije lokalne zajednice, da odlučno stanemo u odbranu bihorske prirode.
REDAKCIJA
Povodom Dana planete zemlje, gost Radija Petnjica je bio direktor komunalnog preduzeća, Mithad Cikotić, koji je istakao da Komunalno preduzeće čini sve da Petnjica bude čista.
„I pored svih problema sa kojima se suočavamo, komunalno preduzeće daje maksimalni napor u rješavanju mnogih komunalnih problema, konkretno na odlaganju otpada. Kada govorimo o problemima, osim nedostatka komunalnog inventara, problem je i svijest naših građana. Da bi naša Petnjica konačno zablistala, neophodno je da njeni stanovnici daju svoj doprinos tako što će voditi računa o zaštiti životne sredine.
Svjedoci smo da duž lokalnih putnih pravaca, niču deponije koje naši građani stvaraju odlaganjem otpada. Komunalno preduzeće je u prethodnom periodu, tri takve deponije saniralo. Međutim, neposredno nakon sanacije, djelovanjem nesavjesnih građana, na istim mjestima se nastavi sa odlaganjem komunalnog otpada.
Na lokacijama, gdje smo uklonili komunalni otpad, bili su postavljeni znaci upozorenja za zabranjeno odlaganje, koji su u rekordnom roku, nesavjesnim djelovanjem uništeni. Komunalno preduzeće postavi kontejnere na nekoliko lokacija, kao što je bilo na putnom pravcu Trpezi – Turjak i, opet nesavjesnim i neodgovrnim djelovanjem pojedinaca, kontejneri završe ispod puta, daleko od lokacije gdje smo ih bili postavili.
U užem gradskom jezgru, tamo gdje smo stvorili uslove za odlaganje otpada, nerijetka je pojava da pojedinci odlažu otpad pored kontejnera ili u rijeku Popču. Ovakvim i sličnih primjera ima, na žalost svih nas puno. Sve ovo navodim kako bih ukazao na izvor problema sa otpadom kada je u pitanju naša opština.
Smatram da će se otvaranjem transfer stanice za odlaganje otpada, značajno slika izmijeniti, ali opet moram da apelujem na građane da povedu računa o našoj zdravoj bihorskoj prirodi. Još jedan segment je bitan, a to je da građani redovno izmiruju svoje obaveze kada je u pitanju plaćanje računa za skupljanje i odvoz komunalnog otpada.
Jedinu pomoć i podršku koju imamo to je od strane lokalne uprave i nekoliko projekata koje smo realizovali u saradnji sa MORT-om i ZZZ CG. Sada smo u fazi realizacije projekta prekogranične saradnje sa opštinom Đakovica, koji se odnosi upravo na otvaranje transfer stanice“, istakao je Cikotić ukazujući na probleme sa kojima se susreću i uputio apel svim građani da povedu računa o zaštiti životne sredine.
“ Pozivam građane da, zajedničim djelovanjem, učinimo da Petnjica bude čista, a samim tim će biti i ljepša za život u njoj. Apelujem da konačno stavimo tačku na usputno izbacivanje kesa sa smećem kroz prozor auta, već da ih odlažemo u kontejnere, mjesta predviđenim za to. Upućujem apel, u cilju zaštite životne sredine, a mi se imamo sa čime pohvalit a to su prirodne ljepote netakne prirode naše opštine“, između ostalog je istakao Mithad Cikotić, direktor komunalnog preduzeća, gostujući u studio radija povodm Dana planete Zemlje.
D.B.
Odjeljenje za poljoprivredu opštine Petnjica obavijestilo je građane i poljoprivrednike Petnjice da je u toku Javni poziv za nabavku plastenika.
“Prijava za
Za dodatne informacije možete se obratiti Odjeljenju za poljoprivredu pozivom brojeva : 069/497-297 ili 069/537-236”, stoji u saopštenju iz lokalne administracije.
Kiša, hladno i dosadno. Tim riječima se ponajbolje može opisati ovaj aprilski dan u Petnjici. Građana tek po koji, koliko da se vidi da Petnjica ima stanovnika.
Lokali su zatvoreni, a parking prostori su prazni. Ispred zgrade lokalne uprave, gdje je prethodnih dana bilo građani koji čekaju da obave administrativne poslove, danas nije bilo nikoga.
Bošnjačko donatorski fond iz Luksemburga donirao je 2.000 eura za potrebe borbe protiv korona virusa u opštini Petnjica. Oni su, takođe,novčano pomogli Rožajama, Beranama i Bijelom Polju sa uplatom od po 1.000 eura.
„Naše je želja bila da novac dobiju najugroženiji u ovom trenutku. Apsolutno ne postavljamo nacionalno pitanje, to nam je nebitno. Zato smo donaciju uputili prema Domu zdravlja u Beranama, jer oni imaju filijalu u Petnjici i na neki način ide na dobro svim građanima Bihora“, ističe predsjednik BD-fonda u Luksmburgu Enver Korać.
U Bijelom Polju novac će se dostaviti Crvenom krstu, dok u Rožajama humanitarana pomoć će biti realizovana preko Merhameta.
U Petnjici realizacija humanitarne pomoći će biti preko socijalnog biroa.
U vremenu kada je borba protiv korona virusa prioritet, BD-fond ipak nije odustao od stipendija studentima. Iznos stipendija za ovu godinu će biti 10.950 eura kako i prethodne godine.
„To je dugoročni projekat i mi ne možemo sada da odustanemo, studenti će i ove godine dobiti stipendije, bez obzira što je nastava obustavljena zbog korone virusa“, kaže Korać.
On se zahvalio članovima BD-fonda koji su se odazvali akciji prikupljanja novčanih sredstava u trenucima kada je najpotrebnije u borbi protiv korona virusa“, zaključuje Korać.
E.K.
Imam u džematu Vrševo Enis ef. Klimenta, je u programu radija Petnjica rekao da će, zbog opasnosti od širenja korona virusa i preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela sve vjerske obaveze, pa i one vezane za nastupajući Ramazan, biti obavljene van džamija.
„Moram reći sa žaljenjem da ćemo zbog poznate situacije sa koronavirusom biti uskraćeni ibadeta nafile namaza, koja je poznata kao teravija namaz u islamu. Poštovaćemo preporuke NKT. Javnih iftara takođe neće biti. Bićemo uskraćeni svih ibadeta, ali Allah je tako odredio”m rekao je Imam.
U duhovnom smislu, kaže on, izostvaljanje kolektivnih ibadeta ne umanjuje vrijednost mjeseca Ramazana.
“Na nama je da upražnjavamo ibadete u svom domu, sa svojom porodicom i da na taj način ispunimo ono što se od nas traži“, ističe ef. Klimenta.
E.K.
