Beranska komunalna policija je prije nekoliko dana uklonila plakat sa bilborda na kojem je bila čestitka za Dan Sandžaka, a koju je finansirala Stranka pravde i pomirenja. Nepoznat je razlog skidanja plakata, jer je direkor Komunalne policije u Beranama odbio da da objašnjenje zašto je uklonjena čestitka i po čijem nalogu.
“Nema potrebe da dajemo bilo kakve izjave”, prenijela je službenica riječi direktora Aleksandra Ojdanića novinaru Radija Petnjica.
Međutim, samo dva dana ranije, beogradske Novosti su obavile izjavu službenika Komunalne policije u Beranama ne navodeći mu ime niti funkciju, koji je, navodno, rekao da su “plakat sa ovom sadržinom već jednom skinuli, ali se on pojavio bez dozvole vlasnika bilborda.
“Preduzećemo nove mjere kako bi ova poruka bila uklonjena, rečeno je „Novostima“ u Komunalnoj policiji u Beranama”, citiraju Novosti službenika Komunalne policije.
Vlasnik pomenutih bilborda je preduzeće CG plakat i prema informacijama koje posjeduje Radio Petnjica svi bilbordi na kojima je zalijepljen plakat sa čestitkom su uredno plaćeni i za to postoji pisani dokaz. Time pada u vodu objašnjenje Komunalne policije Novostima da je lijepljenje plakata urađeno bez znanja vlanika.
Iz SPP su kazali da se 20. novembar obilježava u znak sjećanja na isti datum 1943. godine, kada je u Pljevljima održana osnivačka sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS). Iz te partije napominju, takodje da se obilježavanjem ovog datuma želi poslati poruka mira, tolerancije i ljubavi.
“Stranka pravde i pomirenja u CG, poštujući teritoritorijalni suverenitet i državni integritet Crne Gore, a evocirajući uspomene na vrijeme kada se u Sandžaku pod predsjedavanjem Sretena Vukosavljevića, gradilo zajedništvo naroda, i gradio sandžački regionalni identitet, danas obilježava Dan Sandžaka sa jednostavnom porukom da svim njegovim stanovnicima želimo sretan ovaj dan. Naša poruka može biti i jeste samo poruka mira i poštovanja među svim stanovnicima Sandžaka, koje smo tako oslovili izbjegavajući pojam “građanina” jer se isti više veže za državnu teritoriju, koja je za nas i u ovoj poruci neupitna. Odluka SPP organa da obilježi Dan Sandžaka 20.novembar, jednom jednostavnom čestitkom, od nekih organizacija i pojedinaca je shvaćena provokacijom, što je daleko od naše želje i ciljeva naše politike. Vjerujemo da se komunikacija među narodima i građanima na ovom balkanskom prostoru treba i mora graditi u međusobnom poštovanju a određene razlike među nama trebamo mi doživljavati kao bogatstvo različitosti. U smislu jasne poruke mira, u ime SPP u CG, svim stanovnicima Sandžaka čestitam Dan Sandžaka, 20.novembar”, stoji u saopštenju SPP koje potpisuje predsjednik te stranke Hazbija Kalač.
Saopštenjem za javnost juče se obratila i “Srpska narodna odbrana Vasojevića i Limske doline” u liku predsjednika te organizacije i ono što je važnije potpredsjednik SO Berane Gorana Kikovića.
“Srpska narodna odbrana Vasojevića i Limske doline Berane obavještava javnost da je Stranka pravde i pomirenja koja je filijala stranke narodnog poslanika u Skupštini Srbije Muamera Zukorluća, tri dana nekažnjeno i za sada bez posledica provocirala pravoslavni živalj u Beranama, čestitajući im nekakav Dan Sandžaka 20. novembar. Mi u Srpska narodna odbrana Vasojevića ne bi se preko medija oglašavali da se nije na bilbordima oglasila nekakva Stranka pravde i pomirenja koja svim stanovnicima nekakvog “Sandžaka“ čestita Dan tog istog Sandžaka. Iz ovih škrabopisa ovi neobaviješteni ostaci sandžakbegovata priželjkuju “ nekakve sandžake“,e gospodo sandžaci su nestali prije sto i više godina sa odlaskom turskog okupatora i oni su izumrli. Ali treba znati da “Sandžaci“ bili samo administrativne jedinice kojima su upravljali sandžakbegovi sa vojnim plijenom, dobivši od sultana sandžak, tj. zastavu kao simbol vlasti i komandovanja vojskom sandžaka”, stoji u saopštenju koje je potpiso Kiković.
Iz ovoga se jasno i nedvosmisleno vidi čiji je rukopis Komunalne policije u Beranama, šta je razlog uklanjanja bilborda i ko je naručilac.
Da podjetimo da je potpredsjednik SO Berane Goran Kiković isti onaj čovjek koji je prije dvije godine inicirao podizanje spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru, ali i u Beranama.
“Mi već imamo izliven spomenik Pavlu Đurišiću za Zaostro, a tražićemo od Vlade da finansira podizanje spomenika u Beranama”, rekao je tada Kiković.
Ideja o podizanju spomenika četničkom ratnom komandantu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana aktuelna je još od 2003. godine kada je u tom mjestu bio postavljen postament za spomenik Pavlu Đurišiću.
Međutim, tada je po nalogu Ministarstva kulture postament uklonjen tako što je miniran, ali inicijativa od tada do danas traje.
SAMIR RASTODER
Predsjednik OO Bošnjačke stranke Petnjica Adnan Muhović čestitao je Dan Sandžaka
“Građanima Sandžaka, Bihora i dijaspore, kao i države matičnog naroda Bosne i Hercegovine, želim sretan 20.novembar- DAN SANDžAKA! Dan Sandžaka je jedan od najvažnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji Bošnjaka i drugih naroda Sandžaka, koji je simbol slobode i dostojanstva, pravde i suživota na viševjekovnim ognjištima. Takođe, Sandžaklije su dali značajan doprinos u borbi protiv fašizma, čije će brigade dovijeka pamtiti fašisti i domaći izdajnici, kojima čak i danas, poslije sedam decenija od propasti i poraza fašizma smeta proslava 20.novembra. No, dobro je uvijek pobjeđivalo zlo i Sandžak je evropska priča na kojoj se uči demokratija i polaže ispit političke zrelosti. Neka se zastave Sandžaka vihore u svih 14 čarsija Crne Gore i Srbije. SRETNO”, saopštio je Muhović.
U organizaciji JU Centar za kulturu, a povodom međunarodnog dana prava djeteta, u sali centra će sjutra ( 20.novembar ) održati dvije predstave, jedna za djecu a druga za odrasle: „Dječja prava i zabava“ i „Nikad više ti i ja“.
Na sceni će nastupiti poznati dječji samostalni umjetnik Radojica Stanković, poznatiji kao Šanta Panta.
Ulaz za djecu je 1 euro a za odrasle 2 eura. Predstava počinje u 12:30 časova.
D.B.
U organizaciji ZK „Bihor“ u prostorijama ovoga udruženja, u nedjelju 17. novembra ove godine, održan je tradicionalni turnir pod nazivom „Adžo zinga“.
Ove godine za takmičenje se prijavilo 26 ekipa sa po dva takmičara. Organizacija turnira povjerena je Aliji Skenderoviću i Hamidu Rastoderu Savinoborskom koji su briljatno organizovali i sproveli turnir bez ijedne falinke. Turnir je, prigodnim obraćanjem, otvorio predsjednik UO ZK Bihor Esko Halilović koji je i po završetku turnira uručio pehare pobjednicima i zahvalio se na fer takmičenju i poštovanju kodeksa sportskog ponašanja.
Poslije cjelodnevnog takmičenja prvo mjesto osvojio je dvojac – braća Skenderović: Erdal i Džemal (stoje), drugo mjesto osvojili su Edis i Jasmin Duraković (sjede), a treće Sajmon Duraković i Kemal Muratović (čuče).
TURNIR U ZINGU U PETNJICI: “BRATUČEDI” OSVOJILI TITULU “ADŽO ZINGA”
Petnjica razvojnu šansu treba da traži kroz razvoj turizma, proizvodnju zdrave hrane i formiranje malih familijarnih preduzeća, zajednička je ocjena predstavnika dijaspore. Oni smatraju da u cilju valorizacije raspoloživih potencijala i zaustavljanja izražene migracije stanovništva Petnjica mora da iskoristi iskustva i znanja svojih iseljenika.
Petnjica raspolaže izuzetnim prirodnim potencijalima. Te potencijale treba iskoristiti za proizvodnju zdrave hrane i punu valorizaciju turističkih resursa. Takođe, treba otvarati mala familijarna preduzeća čiji rad neće mnogo zavisiti od konkurencije i uvoza, jer u Bihoru mogu da se stvaraju brendirani proizvodi. Mi iz dijaspore smo spremni da dovedemo stručnjake koji će podučavati lokalno stanovništvo da formira te porodične zadruge, čime bi se otvorio znatan broj radnih mjesta. Znači, neophodno je iskoristiti znanja i iskustva naših ljudi koji žive u inostranstvu i tako stvoriti povoljan ambijent koji bi čovjeka u Bihoru činio srećnim i zadovoljnim – smatra predsjednik Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga Esko Halilović.
On tvrdi da su mladi školovani ljudi, koji žive u razvijenim zemljama, kadri da osmisle programe za sveukupni procvat Bihora i da su oni potencijal koji treba iskoristiti.
Svjedoci smo da Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga preko humanitarnih aktivnosti zdušno pomaže zavičaju. Ali veoma je važno istaći da sada imamo mlade ljude koji su završili škole na prestižnim evropskim univerzitetima. To je ogroman potencijal koji Petnjica i čitava Crna Gora treba da iskoriste, kako bi dio inostranog kapitala preselili u Bihor na osnovu kojeg bi se otvorila nova radna mjesta – smatra Halilović.
Profesor dr Fehim Korać, predstavnik Udruženja iseljenika iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini, ističe da je neophodno stvarati ambijent za otvaranje radnih mjesta koja bi zaposlenima garantovala pristojnu zaradu i normalan život.
Prije svega, uz izgradnju kvalitetnih puteva, potrebno je da se otvaraju fabrike i uspostave održiva radna mjesta koja će garantovati dobru zaradu zaposlenima, a samim tim i pristojan život. Znači, lokalnom stanovništvu je potrebna socijalna sigurnost. Jer ako je čovjek zadovoljan životnim uslovima, on sigurno neće tražiti neko drugo mjesto za obezbjeđivanje egzistencije. To znači da je neophodno iskoristiti znanja i iskustva naših ljudi koji žive u inostranstvu i tako stvoriti povoljan ambijent koji bi čovjeka u Bihoru činio srećnim i zadovoljnim – smatra Korać.
Potrebna stručna radna snaga
Predsjednik Društva Montenegro – Bihor iz Slovenije Šeki Agović ističe da otvaranje proizvodnih pogona treba da prate dobra infrastruktura i stručna radna snaga.
Bihorci koji žive u Sloveniji vole svoj zavičaj i rado mu se vraćaju. Oni pružaju pomoć svojim zemljacima na različite načine. Ali, ta pomoć mora da se upotpuni kroz instaliranje industrijskih i drugih pogona koje prate savremene tehnologije. Uporedo, moraju se stvarati stručni kadrovi za rad u tim pogonima, jer ne trebaju nam fabrike ako nemamo odgovarajuću radnu snagu. To znači da Bihorce treba stručno osposobiti za razne poslove i dati im šansu da se dokažu u svom zavičaju onako kako se dokazuju u inostranstvu – naglašava Agović.
PREUZETO: DAN
Bihorac dr Zećir Ramčilović je nedavno imenovan za potpredsjednika Skupštine Sjeverne Makedonije. On je inače naučni saradnik na Institutu za nacionalnu istoriju Republike Makedonije a kroz svoj radni angažman radi na promociji i očuvanju tradicije, kulture i prava Bošnjaka u Republici Sjevernoj Makedoniji kao i narodni poslanik u tamošnjem parlamentu.
Rođen je 1975. godine u Donjim Konjarima, doktorirao je istorijske nauke 2013. godine i prvi je doktor nauka iz plemena Ramčilović. Kruna njegovog istraživačkog rada je djelo ‘’Bošnjaci u Makedoniji tokom 20-tog stoljeća’’ sa akcentom na kulturu i prosvjetu.
”Zahvaljujem se parlamentarnoj većini i svim poslanicima koji su me predložili i podržali moju kandidaturu za potpredsjednika Skupštine Republike Sjeverne Makedonije. Za mene to predstavlja veliku čast i obavezu za dalje djelovanje, ali i priznanje za posvećeni rad u zakonodavnom domu u proteklom periodu.
Ovim se potvrđuje iskreni pristup vlasti u izgradnji društva sa jednakim mogućnostima i pravima, ali i sa jednakim dužnostima, obavezama i odgovornošću bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost. Očekujem da ovo postane praksa i da u svakom budućem parlamentarnom sastavu jedan od potpredsjednika bude iz reda manjebrojnih etničkih zajednica. Zbog toga osobita zahvalnost onim poslanicima manjebrojnijih zajednica koji su to prepoznali, podržali me i glasali za mene.
Vjerujem da će mi funkcija potpredsjednika Skupštine omogućiti da dam veći doprinos u razvoju parlamentarne demokratije i intenziviranju reformskih procesa. I svakako dostojanstveno ću predstavljati Skupštinu Republike Sjeverne Makedonije”, rekao je Ramčilović.
Sinoć je u Petnjici održana manifestacija “Sandžački dani knjige” i tim povodom je prezentovana savremena bošnjačka poezija. Karavan pisane riječi stigla je u Petnjici nakon Novog Pazara, Pljevalja, Sjenice, Prijepolja i Tutina.
U organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka, u Sarajevu, u prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca 15.11.2019. godine sa početkom u 17 časova održana je promocija bihorskog književnika Braha Adrovića koji živi i stvara u Beranama.
Braho Adrović je rođen 1947. godine u selu Donja Vrbica kod Petnjice, objavio četrnaest knjiga poezije i jedan roman. Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja.
U ugodnoj pjesničkoj atmosferi, na prvom poetskom gostovanju u Sarajevu, o stvaralaštvu književnika Braha Adrovića govorio je književnik Faruk Dizdarević i prof. dr Draško Došljak. Moderatorka promocije bila je profesorica Amra Đečević koja je poetski čitala pjesme Braha Adrovića.
PREUZETO: ZUMBER MURATOVIĆ, FACEBOOK
Narodni poslanik Stranke pravde i pomirenja Muamer Zukorlić je na sjednici Skupštine Srbije podsjetio na potrebu otvaranja novih graničnih prelaza, posebno onog između Petnjice i Tutina.
“Pitanje novih graničnih prelaza na koje smo ukazivali ranije je takođe veoma važno, kao što su granični prelaz Poželj, te granični prijelaz između Tutina i Petnjice prema Crnoj Gori prema selu Đerekare, potom dva granična prijelaza između Preševa i Kumanova. Ovo su sve veoma važni momenti koji bi trebali biti predmetom naše pažnje obzirom na ovu orijentaciju da zaista ova država dokaže i pokaže da joj je građanin ciljna grupa i da se njen kvalitet mjeri po tome koliko će ona biti servis građaninu.
