OO SPP Petnjica na čelu sa odbornikom u petnjičkom parlamentu Almirom Muratovićem, pozdravio je odluku Vlade Crne Gore o ukidanju taksi za građane Crne Gore pri ulasku u Republiku Kosovo.

“Politiku koju sprovodi Vlada Crne Gore u kratkom periodu dala je vidljive ekonomske rezultate kao i rezultate na polju dijaloga.

U prilog tome govori činjenica da je olakšan ulaz građanima Crne Gore u Repobliku Kosovo ukidanjem takse od 15€.

U pograničnom dijelu koji se graniči sa Kosovom, pretežno žive Bošnjaci i Albanci kojima je ovim potezom Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosova, olakšan prelaz administrativne granice.

Koalicija Crno na bijelo na čelu sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, pokazala je u kratkom vremenskom periodu kako se odgovorna i profesionalna politika vodi na dobrobit svih građana Crne Gore”, stoji u saopštenju odbornika u petnjičkom parlamentu Almira Muratovića.

ENKO KORAĆ

U izdanju ZK „BIHOR“ iz Luksemburga izašao je novi 36. broj revije Bihor, koja, na 66 stranica, donosi tekstove iz svih sfera života: društvenih aktivnosti, političkog života, kulture, sporta.

„Revija „Bihor“ u svakom domu Bihorskom“ o kojem piše redakcija revije „Bihor“ o Hajru Haliloviću, jednom od trojice braće Halilovića.

Prof. dr Draško Došljak za reviju „Bihor“ napisao je autorski tekst Quo vadis, Montenegro.
Faiz Softić, na devetoj strani iznosi svoje svoj stav i piše na temu „Totalno zatiranje tragova da smo ikad živjeli u Crnoj Gori“.

U reviji „Bihor“ nalazi se članak portala Analitike o proslavi u Luksemburgu povodom Dana nezavisnosti pod nazivom „Dijaspora bila i ostala velika podrška Crne Gore.

Dr sc. Izet Šabotić piše o Non paperi i prizivanju haosa u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
Remzija Hajdarpašić osvrnuo se na lik i djelo prof. dr Izeta Šabotića.

U glasilu revija „Bihor“ nalazi se pismo iseljenika Crne Gore iz Luksemburga premijeru Zdravku Krivokapiću pod nazivom „Politika koju vodi nova Vlada je primjer kako nikada ne bismo trebali postupati s dijasporom“.

U potpisu pisma su Zavičajni klub Bihor i Letzebuerg-Crna Gora.
„ZK „Bihor“- uduženje koje ne posustaje“ naslov je članka o pomći ZK „Bihor“ Merhametu u Rožaja i Petnjici kao i Islasmkoj zajednici u Podgorici.

Hamdija M. Rastoder piše na temu „Naše malo nekome mnogo znači“.
Naslov teksta “Kad humanost nema kraja“ Edin Medo LATIĆ: Hvala vam, dobri ljudi“ u kojem se nalaze brojne doncije ZK „Bihor“.

U Luksemburgu proslavljen Dan nezavisnosti
Iseljenici zabrinuti za budućnost manjinskih naroda u Crnoj Gori“ u potpisu redakcija revije „Bihor“.

U reviji „Bihor“ nalazimo članak „ZK „Bihor“ donirao 302 kompleta školskog namještaja“.
Kosovsko-bošnjačko udruženje „Vitomerica“, priredio Faiz Softić.
„Crtica iz prošlosti Bihora“ piše Sait Š. Šabotić.

„Praznik u Beranama 1901.“ Piše Adem Ado Softić.
Dragan Rabrenović „Predstavljamo festivale Refestikon-Bijelo Polje.
Faiz Softić, „Uspješni privrednici porijeklom iz Bihora“.

Islamski kulturni centar Bošnjaka Watwill, pišu Zeno Rastoder i ef. Duljko Skenderović.
Ljudskost ne poznaje granice: Milan i Jamina.
Božidar Proročić piše: „Šta je sa našim prijateljima iz Srebrenice“.

Džemaludin Latić: „Besjeda o neprežaljenoj Bokokotoranki Sejdefi“.
Braho Adrović: „Sudbina Bošnjaka u književnom ogledalu“.
Almir Zalihić: „Povišeni vid pjesničke samosvijesti“.
Nagrada „Grigorije Božović“ za „Ljude bez grobova“ Enesa Halilovića.
Esko Muratović: „Ka filozofskoj tematizaciji konvergencije etike obzirnosti i etike sabura sa humanizmom islama“.

Džemal Latić: „Islamski odgojen evlad-trajno drušveno dobro“.
Ruždija Kočan piše o Haćimu Durakoviću (1927-2021).
Ferid Muratović je pripremio članak „Kad se konji zavole“.
Esmeralda Škrijelj –Bihorski košarkaški biser.

U reviji „Bihor“ nalazi se hatarnama ZK „Bihor“ povodom smrti Rafeta Husovića.
Željko Madžgalj: „Kraljica Crnogorskog krša“.

Redakcija revije „Bihor: Faiz Softić, Željko Madžgalj, Sait Š. Šabotić, Esko Muratović, Ferid Muratović, Esko Halilović, Raif Adrović, Hamdija Rastoder, Remzija Hajdarpašić, Ruždija Kočan, Muhamed Šabotić, Sead Agović, Sadat Ramdedović, Dino Buržović, Ananase Popov (prevodilac za francuski jezik).

Izdavač: Zavičajni klub „Bihor“ Luksemburg.

ENKO KORAĆ

Predsjednik Opštine Samir Agović nakon vakcinacije u cilju zaštite od COVID-a 19 pozvao je građane Petnjice da se vakcinišu.

“U cilju imunizacije, odlučio sam da javno primim vakcinu, da na taj način pošaljem poruku našim građanima da se odluče i prime vakcinu. Mislim da je to jedni način da pobijedimo pandemiju COVID-19 i da na taj način olakšamo sebi život i da u budućnost gledamo drugačije u odnosu na stanje kako je bilo”, kazao je prvi čovjek Opštine.

On je dodao da proces imunizacije u Petnjici nije na zadovoljavajućem nivou.

“Zajednički odlučili smo da lokalna uprava i Dom zdravlja pojačamo kampanju i ohrabrimo naše ljude da prime vakcinu”, rekao je Agović.

Predsjednik Opštine zahvalio se medicinskom osoblju na  odgovornom i profesionalnom odnosu.

“Zahvaljujem se medicinskom osoblju na vakcinalnom punktu u Beranama na profesionalnom odnosu i sa sigurnošću ističem da je izuzetno dobro opremljen kao i potencijalom u stručnom smislu.

Uputio sam apel direktorici Doma zdravlja da se razmotri mogućnost i da se ponovo u Petnjici može vakcinisati, kao što je to bilo na početku. Uz dodatnu kampanju i populizaciju mislim da će se veći broj ljudi odlučiti da primi vakcinu”, istakao je predsjednik Samir Agović.

Na kraju, predsjednik je još jednom pozvao građane Petnjice da iskoriste priliku kako bi se vakcinisali na jednostavan način bez čekanja i bez gužvi.

Sa predsjednikom Opštine, direktor JU Centar za kulturu u Petnjici Sinan Tiganj, vakcinisao se u cilju zaštite od COVID-a 19.

ENKO KORAĆ

Vakcinacija

1 of 3

Ako biste u Crnoj Gori nekome rekli da Balkanci, a prije svih Bihorci, izgrađuju Luksemburg, većina njih bi vam se u lice nasmijala i moguće da bi pomislila da sa vama nešto nijeu redu.

Međutim, ta konstatacije nije daleko od istine. Naime, jedna među jačim njemačkim firmama u oblasti građevinskog materijala ima svoje mega-centre i u Luksemburgu. Oni su prepoznali da su najčešće mušterije upravo Bihorci, koji dominiraju kada su u pitanju građevinske firme.

Tako na ulazu ove firme osim na luksemburškom i portugalskom, piše i na jeziku koji razumiju bivši Jugosloveni “Dobro došli u vašu profesionalnu prodavnicu”.

Da čitava stvar bude još interesantnija, kada neki od bihorskih preduzetnika iz Luksemburga dođe u ovu prodavnicu, ne mali broj radnika mu poželi dobrodošlicu na našem jeziku.

Prema tome, ukoliko neko kaže da su Balkanci, a među njima Bihorci, među tri vodeća etniteta u oblasti građevine u Luksemburgu, povjerujte. Oni su ti koji su  za izgradnju Luksemburga.

DENIS BOŽOVIĆ