Opština Petnjica obilježila 31 godinu od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
Naime, zaposleni lokalne saomouprave opštine Petnjica u saradnji sa D.O.O. “Komunalna djelatnost“ i TO Petnjica, obilježili 31 godinu od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
,,Ovom prilikom očišćen je putni pravac od Ćamilove česme preko Stenica do Petnjice. Prikupljeno je 30 vreća otpada. Na ovaj način želimo da pokažemo brigu o životnoj sredini i da apelujemo na građane da ne odlažu otpad na nepravilan način. Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na Žabljaku 20. septembra 1991. godine. Ističemo zahvalnost Komunalnom preduzeću i TO Petnjica koji su uzeli učešće u ovoj akciji čišćenja“, saopštili su iz Odjeljenja za uređenje prostora, stambeno komunalne djelatnosti, saobraćaj i zaštitu životne sredine Petnjica.
Pripadnicima Službe zaštite i spašavanja Petnjica uručena donacija u vidu opreme od strane Saveza vatrogasaca Crne Gore i ambasade Velike Britanije.
Predsjednik Saveza vatrogasaca Crne Gore, Goran Janković sa svojim saradnicima bio je u posjeti opštini Petnjica i tom prilikom uručio vrijednu opremu Službi za zaštite i spašavanja Petnjica, koja će znatno olakšati obavljanje radnih zadataka pripadnicima ove Službe.
Janković je za naš portal istakao da se radi o vrijednoj donaciji.
,,Mi smo danas uručili donaciju u opremi koja će u značajnoj mjeri koristiti našim kolegama, pripadnicima Službe zaštite I spašavanja Petnjica. Ovo je prva donacija u narednom periodu planiramo nastavak saradnje. Ono što želim da istaknem jeste da će biti organizovana i obuka za pripadnike Službe zaštite i spašavanje iz Opštine Petnjica u mjesecu oktobru, dolazi specijalistički tim iz Velike Britanije, koji će vršiti obuku vatrogasaca u Crnoj Gori, planirano je da obuka bude organizovana u Beranama. Nakon određene selekcije na toj obuci, planiran je odlazak u Veliku Britaniju, računam da će pripadnici Službe zaštite I spašavanja Petnjica ići, kako bi tamo prošli specijalističke obuke i dobili certifikate koji su neophodni za funkcionisanje Službe“ zaključio je Janković.
Između ostalog Janković se sastao i sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem i njegovim saradnicima potpredsjednikom opštine Sevludinom Šabotićem i načelnikom Službe zaštite i spašavanja Petnjica Suadom Agovićem i tom prilikom upoznao detaljno o kakvoj se donaciji radi i istako da Opština Petnjica ima punu podršku Saveza vatrogasaca i da će kroz zajedničku saradnju i projekte pokušati da Opština Petnjica dobije i vatrogasni Dom.
Načelnik Službe zaštite i spašavanja Petnjica Suad Agović je primio opremu i zahvalio se Savezu vatrogasaca Crne Gore, na uručenoj donaciji i istakao.
,,Ovim putem želim da se zahvalim Savezu vatrogasaca Crne Gore. Posebno se zahvaljujemo gospodinu Jankoviću i ljudima koji su prepoznali Služba zaštite i spašavanja Petnjica kao ozbiljan servis koji je službi zaštite građana Petnjice . Opremu koju smo danas dobili će u velikoj mjeri služiti i olakšati meni i pripadnicima Službe zaštite i spašavanja i olakšati radne zadatke na terenu“ saopštio je Agović.
Bošnjačko donatorski fond BD-Fond iz Luksemburga raspisuje konkurs za dodjelu stipendija, studentima koji imaju mala ili niska finansijska primanja u porodici.
Potrebno je priložiti sledeća dokumenta:
Potvrdu o upisu
Potvrdu o školskom uspjehu u protekloj godini
Potvrdu o poslovno-imoviskom stanju u porodici(Potvrdu o primanjima)
Kratka biografija studenta
Kopija lične karte ili potvrda o mjestu prebivališta
Zahtjev sa brojem telefona, e-mail adresom i brojem žiro-računa
Potrebu dokumentaciju možete predati kod koordinatora Udruženja Envera Rastodera, a sve dodatne informacije možete dobiti pozivom na sledeći broj: 069/499-706, Enver Rastoder.
Pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti primijenjenih osnovnih i akademskih osnovnih studija, koji:
– imaju crnogorsko državljanstvo;
– imaju prebivalište u Opštini Petnjica;
– su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju, položili ispite iz prethodne godine studija sa najnižim indexom uspjeha 9,00 i najmanje 90% ECTS kredita;
– su prvi put upisali semestar studijske godine;
– koji nisu obnovili ni jednu godinu tokom studija;
– nisu u radnom odnosu;
– nisu stariji od 25 godina;
Pravo na stipendiju imaju i studenti tehničkih fakulteta (građevina, arhitektura, elektrotehnika) bez obzira na uspjeh, zbog deficita tih zanimanja u opštini Petnjica.
Pravo na stipendiju ima i jedan student iz porodice lošeg materijalnog stanja (roditelji korisnici MOP-a i nezaposleni roditelji i porodice čiji ukupni prihodi ne prelaze visinu minimalne zarade) u kojoj ima troje i više djece, bez obzira na uspjeh.
Kandidat koji konkuriše za dodjelu stipendije uz prijavu nakonkurs prilaže sljedeća dokumenta:
– potvrdu o prebivalištu,
– potvrdu o upisu godine studija,
– potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine,
– potvrdu o visini ostvarenih ECTS kredita;
– potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni;
– dokaz (izjavu) da nije u radnom odnosu;
– dokaz (izjavu) da student ne prima drugu stipendiju;
– uvjerenje o kućnoj zajednici, (za kandidate iz porodice lošegmaterijalnog stanja u kojoj ima troje i više djece);
– potvrdu da su korisnici MOP-a ili potvrdu da su roditeljinezaposlena lica ili potvrdu o visini prihoda članovadomaćinstva (za kandidate iz porodice lošeg materijalnogstanja u kojoj ima troje i više djece).
Prijavu sa kratkom biografijom i kompletnom dokumentacijom- sve dokaze o ispunjenju posebnih i opštih uslova, dostaviti u roku od 30 dana od dana objavljivanja Konkursa, u zatvorenoj koverti, na pisarnici Opštine Petnjica– zgrada Opštine, sa naznakom: „Za konkurs za dodjelu studentskih stipendija za školsku 2022/23. godinu“.
Putni pravac od Gusara prema Paljuhu i Tucanjama se nalazio u dosta lošem stanju i predstavljao je problem za sve vozače, pa je nerijetko dolazilo i do oštećena vozila na ovoj dionici puta.
Na sreću vozača ovaj putni pravac će biti ubrzo saniran. Rupe koje su predstavljale problem vozačima iskopane su, predviđeno je da budu sanirane i popunjene novom asfaltnom podlogom. Uz ovaj putni pravac biće završena i započeta sanacija na putnom pravcu prema Orahovu.
Za radove na ovoj dionici puta biće zadužena firma ,,Toffy“ iz Rožaja, a opština Petnjica je za sanaciju i radove na unapređenju putne infrastrukture ove godine izdvojila 35.000 eura.
Vozačima savjetujemo dodatan oprez, jer uz padavine, iskopane rupe se napune vodom, tako da je skoro pa i nemoguće uočiti da se na tom dijelu puta nalaze iskopane rupe, dok se ne završi sanacija, da bi izbjegli oštećenja na svojim vozilima, vožnju prilagoditi uslovima puta.
Danas je u JUOŠ ,,Mahmut Adrović” održana manifestacija povodom Dana škole.
U sali Osnovne škole održane su sporstke igre: povlačenje konopca, skok u dalj i mali fudbal. Aktivnosti je predvodio nastavnik fizičkog vaspitanja Anis Ramčilović.
Na početku manifestacije direktor škole Almir Pljakić, Rifat Ramčilović, Semina Muratović, Maida Ramčilović, Sanela Šabotić i Denis Rastoder položili su vijenac ispred biste velikana Mahmuta Adrovića.
Direktor Osnovne škole “Mahmut Adrović” Almir Pljakić podsjetio je da je Mahmut Adrović, čovjek po kome škola nosi ime, bio istaknuti borac za pravdu i slobodu Bihorskog kraja i Crne Gore.
Kulturno umjetnički program bio je ispraćen recitacijama polaznika škole, skečevima, ritmičkim igrama kao i narodnim kolom.
Pripadnici jedinice Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Petnjica juče su učestvovali u akciji dobrovoljnog davanja krvi.
Osim što pružaju neprekidnu zdravstvenu zaštitu svim građanima Petnjice, 24h dnevno, 365 dana u godini i rade na pružanju adekvatne pomoći, pripadnici jedinice Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Petnjica, juče su pokazali još jedan human gest i darovali dragocjenu tečnost u Zavodu za transfuziju krvi u Beranama.
Ekipa Radija Petnjica bila je u posjeti poljoprivredniku Abdulahu Muratoviću, koji se već dugi niz godina bavi poljoprivredom-ratarstvom.
Jedan je od rijetkih mladih poljoprivrednika na ovim prostorima koji je odabrao da ostane u Petnjici, osnuje porodicu i živi od sopstvenog rada.
Abdulah Muratović, poznatiji pod nadimkom Cale, kazao je za naš portal da je zadovoljan ovogodišnjim rodom kupusa i da je već punom parom krenuo sa prodajom. Svoje proizvode Cale plasira kako na lokalno tržište, tako i po susjednim opštinama i Podgorici. Cijena po kojoj Cale nudi bijeli kupus u Petnjici je 0.30 eura.
,,Zadovoljni smo. Cijena bi trebala biti veća, ali da uzmemo u obzir sve, dosta naroda ne bi imalo novca da plati kupus po većoj cijeni. Znači ako on plati kupus po cijeni od 0.70 eura, pa recimo 100 kg je 70 eura- pa onda je bolje kupiti meso za te pare. Sad je 0.30 eura za Petnjicu i tržište na sjeveru. Treba biti zahvalan marketu Franca, koji svake godine otkupi određenu količinu bijelig kupusa od naših proizvođača. Što se tiče crvenog kupusa, tu cijena još uvijek nije formirana, ali neka moja procjena je da će se kretati od 0.50 do 0.60 eura“, kazao je Muratović.
Takođe, on posjeduje i svoj malinjak i kaže da je ova godina što se tiče prodaje malina bila jedna od boljih. Cijena maline po kilogramu se kretala 4.30 eura. Dodaje da je malinarstvo dosta unosan posao koji ne zahtjeva mnogo truda, a rad se isplati i to je nešto što bi on kao poljoprivrednik preporučio svim početnicima. Planira proširenje malinjaka sledeće godine.
,,Zarada sa malinama je dobra. Najvažnije od svega je što se ne sjekiraš za otkup. Mnogo uvozimo inostranih proizvoda u našu državu, to je veliki problem, dok su naši proizvođači prepušteni sami sebi- i da plasiraju proizvode i da se brinu o proizvodnji. Subvencije od države po tom pitanju su dosta loše“, ističe Cale.
Abdulah se bavi i plasteničkom proizvodnjom, posjeduje plastenik u kojem je zasadio crvenu papriku ajvarušu. Ona je pretežno namijenjena za lokalno tržište Petnjice i cijena za kilogram je 1.5 eura. Osim paprike i kupusa, kupci kod ovog poljoprivrednog proizvođača mogu naći i pasulj.
Vremenske nepogode i grad, koji su pričinili značajnu štetu poljoprivrednim gazdinstvima u našoj opštini, nijesu zaobišli ni Abdulaha. On kaže da je prijavio nastale štete na gazdinstvu, ali da još uvijek čeka da nadležne službe reaguju po tom pitanju i na neki način djelimično nadoknade uložen trud i rad, koji je nevrijeme u jednom danu odnijelo.
Kada je riječ o nedostacima u ovom poslu, Muratović ističe nedovoljno ulaganje lokalne uprave i države u poljoprivredu. Na pitanje da li redovno prati Javne pozive koje raspisuje lokalna samouprava i Ministarstvo poljoprivrede, rekao je da prati i da je aplicirao skoro za pumpu za navodnjavanje njiva, što bi mu znatno olakšalo posao tokom ljetnjeg perioda kada su velike suše.
Što se tiče premija, kazao nam je da još uvijek kasne i da ne zna da li će biti do kraja godine. Smatra da je to velika greška, jer u Petnjici ne postoji mnogo istinskih poljoprivrednika.
Za kraj, preporučuje svim mladim ljudima da se oprobaju u ovom poslu, jer se uz trud i rad, može doći do puno uspjeha, te obezbijediti sebi i porodici solidna egzistenicija.
Dobročinstvo je jako bitna tema za nas koji živimo i radimo daleko od svog zavičaja, tako se zbližavamo i čuvamo od asimilacije i gubljenja svog identiteta – naglasio je Edin Medo Latić, predsjednik UO ZK Bihor na početku tribine: Dobročinstvom do očuvanja identiteta
Piše: Faiz Softić,
Urednik revije Bihor
U velikoj sali Centra za kulturu u gradu Rumelanža, na jugu Luksemburga sinoć se razgovaralo na temu dobročinstva kao mehanizmu za očuvanje vlastite nacionalne biti i identiteta.
Organizatori: ZK Bihor – Luksemburga i Islamski kulturni centar Berat iz grada Eša (Esch-sur Alzette).
Gosti: Prof. dr Isat Skenderović, profesor na Univerzitetu u Tuzli, rođen u bihorskom selu Trpezi i mr. Aljo ef. Cikotić također porijeklom iz istog mjesta, sa službom imama u bosanskom gradu Travniku.
Sekretar ZK Bihor Hamdija Rastoder otvorio je i vodio ovu zanimljivu tribinu koja je zakazana pod naslovom: Dobročinstvom do očuvanja identiteta.
Pored njih, pred velikim brojem prisutnih obratili su se i Nedžad ef. Zilkić, imam džemata Berat, te Edin Medo Latić, predsjednik UO ZK Bihor i Enis Ćoso Muratović, ugledni biznismen iz Luksemburga i pokretač nekoliko vrlo korisnih projekata u svom rodnom selu Trpezi.
Obraćajući se gostima – Hamdija Rastoder je podsjetio da se nalaze među ljudima koji su, već dugi niz godina, kroz razne programe realizovali veliki broj akcija usmjerenih na pomoć zavičaju, ali i šire.
– Vi ste u pravom smislu među dobočiniteljima – naglasio je Rastoder.
Bila je ovo tribina neopterećena političkim floskulama, niti bilo kakvim ambicijama; govorilo se o dobročinstvu kao načinu očuvanja identiteta i koliko je bitno da je čovjek okrenut čovjeku, te da je veoma bitno ostaviti za sobom trag na koji će potomci biti ponosni.
Predsjednik UO ZK Bihor Edin Medo Latić se zahvalio Stvoritelju što je omogućio da se okupimo i razgovaramo, zahvalio se gostima i naglasio da onaj ko nije zahvalan ljudima – ne može biti zahvalan ni Allahu.
– Dobročinstvo je jako bitna tema za nas koji živimo i radimo daleko od svog zavičaja, tako se zbližavamo i čuvamo od asimilacije – naglasio je Latić.
Prof. dr. Isat Skenderović je naglasio da identitet nije samo ono što te vjerski i nacionalno određuje, već cijeli niz osobenosti kao što su knjiženvnost, umjetnost uopšte, tradicija i još niz elemenata svojestvinih jednom nacionalnom korpusu. Skenderović je kazao kako se širom Evrope i svijeta slika o Bošnjacima mijenja jer su oni pokazali da su u svim zajednicama korisni članovi društva, da njeguju svoju kulturu i svoj identitet i da poštuju identit, kulturu i tradiciju drugih – naglasio je između ostalog prof. Skenderović.
Vremenske nepogode koje su tokom ljeta zadesile Bihor, farmerima su nanijele veliku materijalnu štetu, ali ima i onih koji i pored toga uspješno završavaju poljoprivrednu sezonu.
Jedna od njih je vrijedna i uspješna poljoprivrednica Mirsada Muratović, koja je na svom imanju zasadila 15.000 strukova kupusa.
,,Kada smo počeli sa obradom zemljišta za sadnju kupusa, predvidjeli smo nekih 15.000 zasada za ovu sezonu. To što smo predvidjeli smo i uradili, ali nam je grad koji je padao u Bihoru, i to na početku cvjetanja zasada, uništio jedan dio. Izgubila sam nešto oko 500 eura, što je malo na količinu koju sam zasadila”, rekla je Mirsada.
Pored kupisa, Mirsada na svom gazdinstvu posjeduje krompir, kao i kukuruz, sa kojim je veoma zadovoljna.
