REBEKA ČILOVIĆ: ČOVJEK TREBA SAM DA SE SRETNE SA RELIGIJOM, POGREŠNI UČITELJI NAS UČE DA SE NJE PLAŠIMO

0

Bihorska književnica Rebeka Čilović je u emisiji “Haber mladih Bihora” na Radiju Petnjica rekla da su problemi mladih iz Petnjice slični problemima drugih koji žive na sjeveru i da je izbor škole i poziva obrazovanja mnogo važan za kreiranje budućnosti.

 

„Problemi i načinin njihovog rješavanja su identični na ovom prostoru. Kako pjesnik Duško Radović kaže „ako birate posao koji volite, nećete morati da radite baš ni jednog dana“, tako da je poziv odabira škole mnogo važan. Da sam pravilno odabrala poziv poslije srednje škole danas bih bila profesionalno orijentisana prema onome što najbolje radim. Ipak sam odabrala poziv za izučavanje pravnih nauka, što je drugačije od onoga što volim. Ono što volite i u čemu se pronalazite uvijek usavršavajte“, kazala je Čilović.

O tome koliko religija, patrijahalno vaspitanje, običaji i predrasude utiču na poziv i aktivnosti mladih Čilović kaže da je patrijahalnost sa jedne strane ispoljava pozitivan, a sa druge strane negativan uticaj.

„Što je manja sredina tu je veća mogućnost da patrijahalni momenti mogu biti izrađeni. Ja patrijahalnost razumijem u temelju i tu gdje je on slab, pokušavam kroz poeziju da ga animiram. Ne samo Petnjica, već i cijeli sjever su pod dozom patrijahalnog odgoja i o njemu se ne može uvijek govoriti kao fenomenu koji utiče negativno. Jer postoje momenti koji zagovaraju da je porodica najvažnija i da je uvijek u žiži interesovanja, gdje preovladava uzajamno poštovanje. Kada je u pitanju religija mogu reći da danas živimo jednu pseudo religiju i da imamo mnogo kvanti tumača koji nam Kuran i islam tumače kao neku čudnu interpretaciju, tako da sam ja za to da se čovjek sam sretne sa religijom i i da religija kao filozofija pokuša da mu odgonetne pitanja i da tu pronađe mir. Odnosno, treba pažljivo prići tim interpretacijama koje ponekad čine štetu islamu jer je svaka religija ljubav i ne trebamo je se plašiti, jer nas često kvarni učitelji uče da se religije plašimo i da Boga doživljavamo kao nešto što nije nama blisko“, kazala je Čilović.

Čilović misli da su knjige i vaspitanje preteča ponašanja u društvu i da samo kroz adekvatno obrazovanje i učenje znamo pravilno da djelujemo.

„U Bihoru ima kvalitetno obrazovanih mladih ljudi kojima se ja, kao i svi drugi mogu ponositi. Ali mislim da male sredine maju problem ušuškanosti i da se tu malo radi na inovatvnosti jer svaki nastavni program može biti primamljiviji i privlačniji ako se uključi inovativnost i ukoliko postoji veća interakcija, jer mislim da manje sredine pate od uključivanja u predavanja i slušanja“, kazala je Čilović.

Čilović kaže da Petnjica raspolaže sa malo kapaciteta, ali da je uvijek uz individualce koji žele da uspiju.

„Naša opština uz malo kadra uspijeva da okupi književnike iz svih dijelova svijeta, na šta se malo koja susjedna opština može pohvaliti. A da je dobro organizovana svaka aktivnost pokazuje Bihorsko kulturno ljeto koje se svake godine uspješno realizuje“, dodala je Čilović.

Po pitanju društvene odgovornosti i volonterizma Čilović kaže da misli da mladi imaju danas dovoljno izraženu odgovornost  i da svaki mladi čovjek treba da bira put koji glasi „želim da me se tiče“ s tim što je zagovornik teorije da sloboda nije za svakoga, jer uvijek moramo poznavati granice djelovanja uz spoznaju svijesti da smo društveno odgovorni i da poznajemo ono za šta trebamo da budemo kvalifikovani. Po pitanju poređenja mladih sa mladima iz zemalja EU kaže da ne mogu stati jedni drugima rame uz rame, jer se uvijek razlikuje materijalni momenat, kao i mnogi drugi jer je prva razlika u standardu.

„Ko mora da pokrene pitanje da više i bolje djelujemo  ne može se lako odgovoriti, jer mislim da kod svakog pojedinca mora da se rodi jedna zdrava ideja umrežavanja i da mladi ljudi budu svjesni svoje energije, poleti i da kanališu svoju dragocjenu energiju ka dobrim stvarima. Društvena svijest podrazumijeva da djelujemo kako bi doprinijeli opštem dobru, kako za svakog od nas tako i za druge“, kazala je Čilović.

O perspektivi mladih u Petnjici Čilović kaže da je ovo tek mlada opština i da će se ona vremenom razviti tako da to pruža mnoge mogućnosi. Vjeruje da će se razvijati i kulturnom smislu i da će postati turistički centar za dijasporu i ljude koji su zainteresovani da vide prirodne ljepote. Kada su u pitanju mladi i njihov uticaj na udlučivanje, smatra da je to individualno, što je i normalno.

„To što mladi napuštaju Petnjicu je problem koji tišti cijeli sjever, a ne samo ovu opštinu jer mladima je uvijek bilo primamljivo da se bolje materijalno obezbijede, dok ljudi koji završavaju fakultete misle drugačije. Za jednog intelektualca odlazak u inostranstvo nije pravi put“, kazala je Čilović.

Čilović kaže da je zapadna kultura mnogo uticala na bihorski korpus odgajanja djece, braka i formiranja porodice i da je sve ono što misli o tom principu opjevala u svojim pjesmama u zbirci „Album za prognane“.

 ALDIJANA NOVALIĆ

RAMDEDOVIĆ NA EVROPSKOJ NEDJELJI KOŠARKE U PODGORICI

0

U utorak 04.12.2018. godine u sklopu godišnjih aktivnosti Specijalne olimpijade Crne Gore, organizuje se Evropska nedelja košarke za sve sportiste Specijalne olimpijade na nivou naše države. Denis Ramdedović iz Petnjice biće učesnik tog takmičenja.

 

Evropska nedelja košarke održaće se u hotelu „Verde“  u Podgorici.

Za portal radija Petnjica Ramdedović je kazao da će dati sve od sebe da ponovo našu sredinu predstavi u najboljem svjetlu.

„Srećan sam što ću učestvovati na Evropskoj nedelji košarke. Ubijeđen sam da nagrada neće izostati ni ovog puta. Ovo je treći put da učestvujem na ovom takmičenju tako da mogu reći da je organizacija uvijek dobra“, kazao je Ramdedović.

ALDIJANA NOVALIĆ

SASTANAK U FRANKFURTU O MOGUĆNOSTIMA ULAGANJA U CG I PETNJICI

U nedjelju 02. decembra 2018. godine, sa početkom u 14:00h u prostorijama Generalnog  konzulata Crne Gore u Frankfurtu, održaće se radni sastanak na kojem će se govoriti o temama

 

• Aktuelna ekonomska situacija u Crnoj Gori sa osvrtom na Opštinu Petnjica;
• Mogućnosti ulaganja privrednika iz dijaspore, samostalno ili u zajedničkim projektima Vlade Crne Gore i Opštine Petnjica;
• Dijaspora- njeno mjesto i uloga;
• Ostala pitanja od značaja za razvoj Crne Gore i Opštine Petnjica.

Sastanku će prisustvovati predsjednik Opštine PetnjicaSamir Agović, predsjednik Skupštine opštine Petnjica, Mehmed Adrović i direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović.

Ovom prilikom, Kancelarija za dijasporu Petnjica pozivasve građane, nevladine organizacije, privrednike i sve ostale zainteresovane subjekte u dijaspori, ukoliko su u mogućnosti,da prisustvuju radnom sastanku i uzmu učešće u aktivnostimakako bi na taj način doprinijeli ekonomskom razvoju Crne Gore i Opštine Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

SALIJA ADROVIĆ: OPŠTINE, A NAROČITO PETNJICA DA ISKORISTE PREGOVORE U POGLAVLJU 27

0

Podgorica, (MINA) – Crnogorske opštine, naročito Petnjica kao nova i nerazvijena, pregovore u poglavlju 27, mogle bi iskoristiti za zaštitu životne sredine, kazao je fakultetski profesor Salija Adrović.

 

On smatra da je priroritetni zadatak izrada planova – počev od prostornog do akcionih planova.

„To je velika šansa za izgradnju kanalizacione mreže i kolektora, sanitarne deponije, sanitarne zaštite izvorišta za vodosnabdijevanje, uređenje i zaštitu vodotoka“, kazao je Adrović agenciji MINA.

On je naglasio da je velika šansa i potreba stavljanje pod neki vid zaštite osetljivih kraških i šumskih ekosistema tog područja.

„Zaštita treba da obuhvati i djelove susednih opština, kao i djelove prekogranične teritorije“, smatra Adrović.

Prema njegovim riječima, otvaranje poglavlja 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, iziskivaće velike napore i odricanja, ali će za Crnu Goru mnogo značiti.

„Pored potvrde Crne Gore ekološke države, ono će unijeti kod nas evropske standarde odnosa prema resursima od kojih zavisimo i mi i naše buduće generacije. Zaštita životne sredine će omogućiti naš održiv razvoj, stvoriti uslove za zdraviji život i naučiti nas da čuvamo svoju životnu sredinu od nas samih“, rekao je Adrović.

On je naglasio da će, od spremnosti svih da se posvete tom cilju i sposobnosti kadrova da realizju projekte iz te oblasti, zavisiti i mogućnost korišćenja novčanih sredstava iz fondova Evropske unije koja su namijenjena za tu oblast.

„Poglavlje 27 ne možemo zatvoriti bez riješenih problema komunalne infrastrukture, bez kanalizacije i kolektora, bez lokalnih akcionih planova za upravljanje otpadom, za zaštitu biodiverziteta, za zaštitu životne sredine“, rekao je Adrović.

On je naglasio da je životna sredina Gornjeg Bihora, sada opštine Petnjica, zbog odsustva industrije i većeg saobraćaja, relativno dobro očuvana.

“To ne znači da ona danas nije ugrožena i da je ne treba štiti i unapređivati. Njena ugroženost potiče od nekontrolisane sječe šuma, neplanske izgradnje objekata, zagađenja vode i zemljišta, nekontrolisano odlaganje otpada, slabe komunalne infrastrukture, nedovoljne kadrovske osposobljenosti opštine i slabe edukacije građana iz te oblasti”, rekao je Adrović.
On je naglasio da je najveći problem životne sredine tog područja nedostatak planske dokumentacije i stručnog kadra za tu oblast.

Prema njegovim riječima, veliki je problem sječa šuma i šumski požari, ugroženost biodiverziteta i ugroženost obradivog zemljišta.

“Problem otpada je naročito izražen zbog nepostojanja sanitarne deponije, pa je prisutan veliki broj divljih deponije pored puteva i vodotoka, u šumama i planinama. Zbog nepostojanja kanalizacionog sistema i kolektora prisutne su septičke jame u naseljima, koje su nepropisno urađene i nedovoljno udaljene od objekata za stanovanje i od vodovodnih cijevi. Takve septičke jame su izvor zagađenja zemljišta, biljaka i životinja, pa i ljudi”, rekao je Adrović.

On je naglasio da vode nijesu očuvane, jer se u rijeke i potoke izlivaju otpadne vode iz domaćinstava i u njih se baca razna vrsta otpada.

“Vode su ugrožene i sječom šuma pored vodotoka, čime se izaziva erozija, mijenja korito i ugrožava živi svijet u njima. Sječom šuma na planinama smanjuje se nivo podzemnih voda i ugrožavaju izvori”, rekao je Adrović.

On je istakao da je zgradnjom vodovoda narušen prirodni ambijent atrakrivnog lokaliteta Bratimin vir, navodeći da se može revitalizovati i unaprijediti za bezbijedan pristup turista.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

IZVOR: MINA

VIDEO: RADNO NA TEMPERATURI ISPOD NULE NA PUTU STENICE-POLICA

0

KOMUNALNO PETNJICA SPREMNO ZA ZIMU

0

Komunalno preduzeće Opštine Petnjica priprema puteve za zimu koja je na pragu – kopaju kanale, obezbjeđena je šljaka i kažu da su spremni za reaguju.

 

„Počeli smo sa pripremanjem puteva za zimu. Ne samo u ovim danima, već tokom cijelog ljeta održavali smo i pripremali puteve. Ovih dana smo kopali kanale na mnogim putnim pravcima, obezbijedili šljaku na putu ka Ponoru, Boru, Savin Boru i Vrbici. Što se tiče opreme za zimu, i to smo obezbijeldili pa sada montiramo nož za čišćenje snijega i na drugom kamionu“, kazali su iz Komunalnog preduzeća.

ALDIJAN NOVALIĆ

DRUGA CRNOGORSKA LIGA: BIHORSKI ŠAHISTI ZAUZELI PETO MJESTO

0

Šahovski turnir Druge crnogorske lige za 2018. godinu, koji se ove godine održao u Mojkovcu, okupila je šahiste sa područja Crne Gore među kojima i šahiste ŠK Bihor – Petnjica.

 

Učestvovalo je sedam ekipa – pet sa sjevera i dvije sa primorja, dok su šahisti iz Petnjice zauzeli peto mjesto na cjelokupnom takmičenju.

Naši šahisti su uspjeli da pobijede ŠK “Ampasan” iz Kolašina i ŠK “Mornar” iz Bara i odigraju neriješeno sa ŠK “Komovi” iz Andrijevice, što nije bilo dovoljno da se osvoji neki od pehara.

Prvo mjesto na Drugoj ligi osvojila je ekipa iz Herceg Novog, drugo mjesto domaćin ovogodišnjeg odigravanja Druge lige Mojkovac, a treće mjesto pripalo je ekipi “Plavsko jezero”.

Predsjednik ŠK Bihor Denis Šabotić za portal Radija Petnjica rekao je da je generalno zadovoljan obzirom na to da su ekipa koja je nedavno osnovana.

“Mogu reći da  nam je ove godine falilo sportske sreće kako bi osvojili jedan od pehara, ali sam generalno zadovoljan sa učešćem jer je ovo treća godina od postojanja kluba i naša ekipa je značajno napredovala od dana kada je osnovana pa do danas, kada se plasiramo i igramo za Drugu ligu. Nadam se da će se za sledeću sezonu uključiti još mladih takmičara šahista u koje vjerujemo i u koje prepoznajemo potencijala”, kazao je Šabotić.

ALDIJANA NOVALIĆ

ASFALTIRAN PUT U MZ TRPEZI: KILOMETAR KOJI ŽIVOT ZNAČI

1

Za mještane MZ Trpezi i Vrbica, zaseoka Cikotići, Skenderovići, Gornji Taraniši, Tiganji i Hodžić, kilometar asfalta je od životne važnosti. Ovaj putni pravac povezuje najveće mjesne zajednice.

 

Sinan Tiganj, stanovnik Vrbice je istakao da asfaltiranje ovog putnog pravca za mještane je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata.

“Asfaltiranjem ovog putnog pravca stvaraju se uslovi za povezivanjem kombi prevoza učenika i mještana kao kružni tok Petnjica – Vrbica – Trpezi – Petnjica. Pored zahvalnosti ministarstvu poljoprivrede, lokalnoj upravi, zahvalnost treba odati i Džeku Taranišu koji je kupovinom zemljišta Radiš Do, dao da se probije ovaj put i povežu dvije MZ”, kazao je Sinan Tiganj za portal radija.

Ahmet Skenderović iz Trpezi, zahvaljuje se petnjičkoj lokalnoj upravi na čelu sa predsjednikom opštine i predsjednikom SO, Samiru Agoviću i Mehmedu Meši Adroviću kao i državnim organima koji su dali doprinos da se ovaj putni pravac asfaltira.

“Moji paradjedovi i djedovi su koristili ovaj put. Konačno je došlo vrijeme da se ovaj put asfaltira i da se povežu pet sela. Zahvaljujući ovom asfaltu, sada nam može dolazit kombi za prevoz učenika, kombi za otkup mlijeka i tek smo danas osjetili da imamo budućnost. Ovo je važno da se zaustavi omladina da se ne iseljava. Zahvaljujem se svima koji su do ovog doveli ali, moramo i dalje da radimo uz podršku petnjičke opštine i države”, istakao je Ahmet Skenderović.

Hakija Taraniš iz Vrbice je kazao da se stvaraju uslovi za razvoj pojoprivrede a otkup mlijeka će biti znatno olakšan.

“Ogromnu zahvalnost dugujemo svi zajedno ministru Simoviću jer je iskazao spremnost i volju da pomogne individualne poljoprivredne proizvođače sa ovog područja. Zahvalnost rukovodstvu opštine na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem”, istakao je Hakija Cico Taraniš dodajući da je zadovoljan i sa izvođačima radova.

Za putni pravac Krlje – Radiš Do – Trpeško brdo u dužini od jednog kilometra, sredstvima su obezbijeđena od strane IFARD-a, Ministarstva poljoprivrde i lokalne uprave a radove je izvodio Crnagoraput.

Isad Ile Hodžić, koji živi u Gornjoj Vrbici, istakao je da i 13 domaćinstava očekuju da će se ubrzo završiti preostalih četri kilometra asfalta.

“Živim u podnožju planine Turjak, udaljen sam od asfalta još četri kilometra i vozim povremeno do škole ovim putem. Imao sam priliku da živim u Njemačkoj, tamo da radim, ali sam se vratio u svoj kraj. Nadam se da će se stvoriti uslovi za rad i život kod nas tako da mladi neće imat potrebu da spas traže u zemlje zapadne Evrope”, kaže Isad za portal Radija Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

STENICE – POLICA: OBUSTAVA SAOBRAĆAJA OD 9 DO 12 ČASOVA DO 3. DECEMBRA

0

Na putnom pravcu Stenice – Polica, od danas, 28.novembra pa sve do 3.decembra, u periodu od 9 do 12 časova, sabraćaj će biti obustavljan za sve vrste vozila.

 

Kako su saopštili iz Bemax-a, radi se o totalnoj obustavi saobraćaja za sve vrste motornih vozila jer se izvode radovi na uklanjanju kosine u neposrednoj blizini Duljkove stanice.

D.B.

U RADMANCIMA ŽIVOT BOLJI NAKON ASFALTIRANJA I REKONSTRUKCIJE PUTEVA I MOSTOVA

0
U Radmancima vlada pozitivna klima nakon nekih malih, ali bitnih promjena koje su se desile u posljednje vrijeme. Mehdija Meša Ličina kaže da je zahvaljujući opštinskim strukturama i radova na dva mosta na rijeci Radmančici, asfaltiranja puta prema Ponoru koji prolazi kroz Radmance i rekonstrukcije starog i puta uz Ličine, život u ovoj MZ postao bolji.
“Lokalna vlast je u nekoliko navrata očistila put u zimskom periodu od nameta i snijega prema zaseocima koji ih tada nisu politički podržavali i u nekoliko navrata je komunalno nasipalo put koji vodi prema najvećem zaseoku u Radmancima. Nadam se da opština Petnjica neće stati sa radovima u Radmancima i zaseoku Joše. Tražićemo od Opštine da odgovori pozitivno na naš zahtjev za asfaltiranje puta prema zaseoku Joše”, rekao je Mehdija Meša Ličina.
SEMIR LIČINA