PETNJICA: Asfaltirana dionica puta do OŠ ,,Savin Bor”
MODERNIZACIJA PUTEVA U PETNJICI: JAVOROVA DOBILA OBEĆANI ASFALT (FOTO)
Opština Petnjica je uz podršku Uprave za kapitalne porjekte nastavila modernizaciju lokalnih putreva.
Plan Opštine Petnjica je da putni pravac Poroče, Murovac, Javorova, povežu sa putnim pravcem Savin Bor, pa je samim tim položen i kilometar asfalta u mjesnoj zajednici Javorova.
,,U ovoj mjesnoj zajednici smo započeli aktivnosti na izgradnji vodovoda. Vjerujem da su ljudi shvatili našu poruku, da će se organizovati i kroz učešće u režijskom odboru i oni sami dati doprinos da se priča oko vodovoda konačno dešava na realan način i da će ljudi u bliskoj budućnosti imati pitku vodu. Ono što je najvažnije pronašli smo izvorište i slijedi izrada glavnog projekta”, saopštio je predsjednik opštine Samir Agović.
Pored Javorove, asfalt je dobio i drugi dio naše opštine. Naime u zaseoku Jasikovica položeno je 300 metara asfalta i kako je kazao Agović vrlo brzo će se spojiti ovaj putni pravac sa regionalnim putem Petnjica – Podvade.
Vrijednost ovih radova iznosi iznosi oko 150.000 eura za sve putne pravce. Opština Petnjica je izvršila nabavku i ukupavanje cijevastih propusta i riješila imovinsko-pravne odnose, dok su ostala sredstva za finansiranje pristigla od Uprave za kapitalne projekte.
Nastaviće se takođe asfaltiranje puta u mjesnoj zajednici Bor, Savin Bor, Kruščica, Donja Vrbica i Johovice, što znači da će se ukupno, u ovoj godini položiti oko dva kilometra asfalta uz podršku Uprave ua kapitalne projekte.
ERIS BABAČIĆ
DEVETA MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U PETNJICI (FOTO I VIDEO)
U subotu na završnoj manifestaciji IX Bihorskog kulturnog ljeta, Petnjica je bila centar kulture, ljepote, mladosti, umjetnosti, raskošnog talenta i prefinjenosti zahvaljujući IX međunarodnoj smotri foklora na kojoj su uzela učešće kulturno-umjetnička društva iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
Učesnici:
-Ansambl “Ljiljan” – Skoplje
-KUD “Kolo” – Berane
-KUD “Bijelo Polje”- Potoci
-KUD “Voloda”- Pljevlja
-KUD “FRA” – Čačak
-KUD “Bihor” – Petnjica
Nakon defilea ulicama Petnjice u sali Centra za kulturu Petnjice pred brojnom publikom, počeo je program devete međunarodno smotre folklora, pa je samim tim i Petnjica u subotu bila centar raznolikosti, tradicije i kulture.
Smotru je otvorio predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, on je pozdravio prisutne i kazao da je Petnjica već sada prepoznatljiva po brojnim kulturnim manifestacijama i da je idealna prilika da se ovom smotrom zaključi, bogato deveto bihorsko kulturno ljeto.
Na samom kraju direktor Centra za kulturu Petnjica se takođe obratio prisutnim, uručio zahvalnice kulturno umetničkim društvima.
Završno veče manifestacije IX Bihorskog koje trajalo 70 dana i nakon 30 raznovrsnih održanih programa počelo je izložbom fotografija ” Iz Sarajeva s ljubavlju” Esada – Esa Lukača, koje su svojom toplinom i sjajem uljepšali hol centra za kulturu u Petnjici. O fotografijama su govorili direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj i Mirza Luboder kulturni poslenik iz Rožaja koji je inicirao ovu izložbu fotografija . Luboder je u svom obraćanju istakao kazao šta je inspirisalo autora izložbe da uradi ovakav Zadovoljstvo nam je da je ovu prelijepu izložbu otvorio uvaženi Ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Ramčilović,a pored njega su govorili predsjednik Samir Agović,dir.centra za kulturu Sinan Tiganj kao i Mirza Luboder.
Ovim programom završeno je IX Bihorsko kulturno ljeto u Petnjici.
Tim za Evropu posjetio Petnjicu
PROMOVISANA MONOGRAFIJA LATIFA ADROVIĆA
U Petnjici je u Bošnjačkom kulturnom centru “Sandžak” promovisana monografija Latifa Adrovića “Od bešike do kabura – Život i običaji Bošnjaka”.
O knjizi su govorili: Braho Adrović, Adem Ado Softić i autor, Latif Adrović Starkin.
LATIF ADROVIĆ, fotoreporter “Politike” koji živi i radi u Beogradu, autor je još dvije fotomonografije: BEOGRAD – SVETLA VELEGRADA i GORNJI BIHOR – SLIKE ZAVIČAJA, koje su objavljene u Beogradu 2012. godine.
Porodični karavan posjetio Petnjicu (FOTO I VIDEO)
U subotu, 14. oktobra, Petnjica je bila domaćin Porodičnog karavana, koji već mjesec obilazi crnogorske opštine.
ALDIN MURATOVIĆ: NEKA JE HAIRLI TRGOVINA, SPP-U NIJE SMETALO KADA SAM DOŠAO SA MANDATOM
Reagovanje nezavisnog odbornika Aldina Muratovića na tekst o vraćanju odborničkog mandata Adnana Muhovića prenosimo u cjelosti.
PETNJICA: MUHOVIĆ VRATIO ODBORNIČKI MANDAT SPP-U
Nezavisni odbornik u lokalnom parlamentu u Petnjici Adnan Muhović vratio je mandat SPP -u, partiji sa čije je liste i kandidovan za odbornika.
Kako je portalu Radija Petnjica rekao Muhović, razlog vraćanja mandata i odlazak iz lokalnog parlamenta je privatne prirode.
“U dužem narednom periodu neću biti u Crnoj Gori, te stoga smatram da nije svrsishodno držati mandat, a ne biti u državi”, rekao je kratko Muhović.
Prema infomacijama našeg portala njega će zamijeniti Binela Hodžić. Osim predsjednika OO SPP Petnjica Almira Muratovića, u parlamentu je i Aldin Muratović koji je napustio SPP i djeluje kao nezavisni odbornik.
Iz SPP Petnjica očekuju da i Aldin Muratović vrati mandat, s obzirom da partija sa kojom trenutno tijesno sarađuje “Pokret Evropa sad” insistira na pravednosti u tom pogledu, tražeći od poslanica Ćinćur i Pejović da vrate poslaničke mandate, jer djeluju mimo partijskih direktiva.
Uz to i bivši predsjednik SPP-a Seid Hadžić je poslanik sa liste PES-a, iako je taj mandat, prema ranijem dogovoru, pripadao SPP-u.
Iz petnjičkog SPP-a pozdravljaju moralni čin Muhovića i nadaju se istom scenariju kad je riječ o mandatu Aldina Muratovića.
OSVRT NA KNJIGU ”VAKUFI U BERANAMA I PETNJICI”-MIRSADA HADROVIĆA
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Vakufi su vjerske zadužbine. Počeli su se osnivati na prostorima Zapadnog Balkana od početka XV veka pa do danas. Osnivali su se u različite svrhe, a najviše za vjerske potrebe: podizanje džamija i vjerskih škola. Bili su česti slučajevi da se vakufi ustanovljuju i za socijalne svrhe: osnivanje konačišta i kuhinja za putnike, siromašne i učenike, građenje javnih kupatila, mostova, sahat–kula, vodovoda i česama. Bilo je slučajeva da se vakufi osnivaju i u privredne svrhe: građenje hanova, tržnica, trgovačkih i zanatskih radionica i stambenih zgrada. Vakufi su još od prvih vjekova islama bili ne samo još jedan način na koji su muslimani iskazivali svoju odanost Allahu nego i način na koji su svjedočili svoju predanost idejama zajedničkog dobra i društvene odgovornosti. Ali vakufi su više nego i jedna druga islamska institucija u muslimanskoj civilizaciji doprinijeli afirmaciji ideala slobode kako među pojedincima tako i kolektivu. Istaknuti bošnjački autor i poslenik kulture, Mirsad Hadrović, priredio je drugo dopunjeno vrijedno izdanje monografije: “Vakufi u Beranama i Petnjici“. Sama monografija je vrijedno i brižljivo pripremljena i sadrži mnogo dragocjenih, istorijskih i arhivskih podataka, u kojima je na ozbiljan i studiozan način predstavljena uloga vakufa u Beranama i Petnjici. Autor nam na samom početku predstavlja ulogu, značaj i porijeklo vakufa. Pored toga, hronološkim redom, mogu slobodno reći, oblikuje jednu svojevrsnu studiju u kojoj se trudio da pored geografskih i istorijskih aspekata dvije opštine objasni ulogu i značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta. Sveta knjiga Kuran nas uči: “One koji budu vjerovali i činili dobra djela, smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada onima koji su se trudili. “ Upravo ovim riječima bih opisao dosadašnji doprinos efendije Mirsada Hadrovića kulturi, književnosti, naciji, vjeri i identitetu. Poseban doprinos ovoj itekako značajnoj knjizi i tematici, za koju je veoma važno da bude predstavljena široj javnosti. U poređenju s autorskim knjigama slične tematike, ova knjiga sadrži nekoliko karakteristika koje je svrstavaju među izuzetno dobra ostvarenja iz islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. Prepoznatljiva posebnost ove monografije ogleda se u tome što na realan način prikazuje pravo stanje vakufa na području dvije opštine od vremena njihovog osnivanja, pa sve do danas.
Ova vrijedna monografija je svjedočanstvo da su vakufi uklopljeni u bošnjačko-islamske temelje i da su kao takvi doprinijeli razvoju društvenog i kulturnog života u krajevima đe se nalaze. Duševnost, ili ti merhamet, ukazuje na to da su pojedinci dobrotom stvarali vakufe ne samo na području Berana i Petnjice, već i u Crnoj Gori, te da su kao takvi imali plodno tlo za svoj razvoj. U mnogim opštinama gdje su živjeli pripadnici islama postojao je hajrat i mnogi vakufi. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hadrović na poseban način predstavio stanje vakufa, koje je složenije od uobičajenog pojednostavljenog opažanja o vakufima. Govoriti o vakufima podrazumijeva poznavanje političke, pravne, kulturne i vjerske stvarnosti Bošnjaka na ovim prostorima. Sam autor se potrudio da gotovo sve vakufe predstavi i publikuje koristeći relevantne i pouzdane istorijske izvore i podatke. Bošnjaci su, bez obzira na različite političke i društvene sisteme i okolnosti, nikada nisu prestali sa uvakufljavanjem. Njih, kao i njihove prethodnike, kao i današnje vakife, odlikuje dobročinstvo i dalekovidost. Sama monografija sadrži vrijednu foto-dokumentaciju u boji, koju prate odgovarajući natpisi. Takođe, autor ukazuje i na zapuštenost vakufa i vjerskih objekata od strane opštine Berane, koja se kroz svoju istoriju nije mnogo trudila da barem neke od navedenih vakufa i vjerskih objekata trajno zaštiti od propadnja, nestajanja i nažalost ne tako rijetkog uništenja.
Mirsad Hadrović se potrudio da precizno i studiozno prezentuje veliki broj podataka i istorijskih činjenica, koristeći dostupne vjerodostojne izvore, kako bi adekvatno obradio ovu tematiku. Drugo dopunjeno izdanje nastalo je iz potrebe da se upotpune pojedini podaci i činjenice kako bi se stvorila kompletnija slika o svemu. Nažalost, sudbina vakufa često prati i sudbinu muslimana. Hadrović u drugom dopunjenom izdanju koje je nastalo deset godina nakon prvog obrađuje sljhedeće teme: Pojam i porijelo vakufa; Vakufska uprava; Svrha vakufa; Vrste vakufa; Srf-vakufi; Evladijet vakufi; Geografsko-istorijski prikaz opštine Berane; Gradske džamije u Beranama; Čarši džamija; Harem džamija; Gradska džamija; Svršenici vjerskih škola u Beranama; Ostala vakufska imovina u Beranama; Vkufska imovina u gradu; Mesdžid u Beranama; Mehćema u centru Berana; Vakufsko zemljište u gradu; Imamske kuće; Muslimanska groblja u Beranama; Groblje Garčevića na Polici; Geografsko-istorijski prikaz opštine Petnjica; Džamije u opštini Petnjica; Džamija u Petnjici; Džamija u Vrbici; Džamija u Trpezima; Džamija u selu Bor; Džamija u Dobrodolima; Džamija na Savinom boru-Sandžak džamija; Džamija na Murovcu; Džamija u Šabotića-Tucanje; Džamija u Skenderskoj Kalici: Džamija u Ramdedovića-Lagatore; Svršenici vjerskih škola iz Petnjice; Ostala vakufska imovina u Petnjici; Imamske kuće; Gasulhana u Vrševu; Faktori koji su uticali na loše stanje vakufa u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama; Hajrat vode u Petnjici; Hajrat mostovi; Gasulhane u opštini Petnjica; Značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta; Uloga vakufa u očuvanju nacionalnog identiteta.
Mirsad Hadrović je ovom vrijednom monografijom “Vakufi u Beranama i Petnjici“ koja je doživjela svoje drugo dopunjeno izdanje umnogome upotpunio razvoj, značaj i ulogu vakufa i u savremenim društvenim i istorijskim oklonostima i na to mu treba odati zasluženo priznanje i poštovanje. Pored toga Hadrović kao intelektualac ovaj plemeniti i složeni zadatak, pisanja i priređivanja ove vrijedne monografije ustvari, predstavlja sa maksimalnom tolerancijom, ali i ozbiljnošću argumenata djelujući u skladu sa pozitivnim normama savremenog društva. Na kraju završiću svoj prikaz monografije “Vakufi u Beranama i Petnjici“ riječima Džima Roma američkog pisca čija misao glasi: ,, Razlika između onoga što ste danas i onoga što ćete biti za pet godina zavisiće od kvaliteta knjiga koje budete pročitali.“