BSCG U NJUJORKU: O NESTANKU CRNOGORSKOG DRŽAVLJANINA PITALI KOSOVSKOG KONZULA

0

 

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku, Esad Rastoder, razgovarao je s kosovskim konzulom u Njujorku, povodom nestanka crnogorskog državljanina Ismeta Kanjiže, u Kosovom Polju.
Kanjiža je, podsjećamo, nestao u Kosovom Polju u večernjim satima, 21. januara ove godine. porodica nestalog obavijestila je lokalne medije i policiju u Kosovu Polju, tražeći od njih informacije o nestalom Kanjiži.
“Predsjednik Bošnjackog saveza Crne Gore u Njujorku, Rastoder, u razgovoru sa kosovskim konzulom, zatražio je više informacija u vezi ovog slučaja i zatražio da uže rukovodstvo Bošnjačkog saveza posjeti Konzulat Kosova u Njujorku, kako bi dobili više informacija o ovom događaju”, saopšteno je iz BSCG.

RTCG

PROMOCIJA POEZIJE SAFETA HADROVIĆA VRBIČKOG U PODGORICI

0

U organizaciji NVO ,,Centar za kulturu Bihor” večeras će u 19 sati u multimedijalnoj sali KIC-a Budo Tomović biti promovisana knjiga poezije ,,Bolest trava zavičajnih” Safeta Hadrovića Vrbičkog koju je priredila prof. dr Zorica Radulović.
Na promociji će govoriti: prof. dr Zorica Radulović, književnik Balša Brković, urednik Mirsad Rastoder  autor knjige Safet Hadrović Vrbički i mladi govornici poezije.
Na promociji ce posjetioci moći da se upoznaju sa četrdesetogodišnjim poetskim opusom Vrbičkog koji pored poezije pise i prozu, eseje, putopise i književnu kritiku. Autor je preko 20 književnih djela, učestvovao je na mnogim književnim smotrama širom svijeta od kojih posebno treba izdvojiti Drugi Svjetski kongres pjesnik u Teheranu 2011. godine i dobitnik je  mnogih nagrada. Zastupljen je u školskim udžbenicima a pjesme su mu prevođene na desetine jezika, između ostalih i na persijski.
Ovo je prva knjiga Vrbičkog koju je NVO ,,Centar za kulturu Bihor” izdao i ova je organizacija prva iz Petnjice objavila neku njegovu knjigu.

D.R.

SUSRET UDRUŽENJA OSOBA SA INVALIDITETOM IZ PETNJICE I ROŽAJA

0

Juče je “Udruženje lica sa invaliditetom” iz Petnjice ugostilo predstavnike udruženja paraplegičara iz Rožaja sa ciljem da kroz druženje pokušaju da dođu do saznjana šta je najneophodnije kao pomoć osobama sa invaliditetom u opštini Petnjica. U prijateljskoj atmosferi, kojoj je prisustvovao i opštine Samir Agović, dogovorili su saradnju na nekim od projekata, kao štoku je kurs za računare, kurs stranih jezika. Predsjednik Agović je obećao da će obezbijediti radne prostorije za potrebe udruženja u Petnjici čim budu imali mogućnost za to.

“Namjera ove posjete je da obuhvatimo sve grupe osoba sa invaliditetom i da pokušamo da pomognemo. Cilji svih osoba sa invaliditetom je da funkcionišu sami i da ne mole nikoga za pomoć. Ono što je najbitnije jeste da ti ljudi funkcionišu kroz društvo a sa druge strane da se edukuju“, izjavio je Jasmin Nukić predsjednik udruženja paraplegičara iz Rožaja. Predsjednik opštine Samir Agović je izrazio spremnost da pomogne i naglasio da će i budžetom predvidjeti određena sredstva udruženju osoba sa invaliditetom.

„Najveći problem je pristupačnost, i sve će se raditi da se omogući osobama sa invaliditetom da imaju pristupačnost svim objektima. Opština je poslala upozorenje svim javnim ustanovama na području opštine da izgradi prilazne rampe. Za svaki vid pomoći, opština je na usluzi i uvijek je spremna da pomogne i učini sve kako bi pomogli osobama sa invaliditetom i da se oni ni jednog trenutka ne osjećaju diskriminisanim i da su različiti od nas“, istakao je Agović.
„Prije svega da se zahvalim gostima što su došli u posjetu i hvala predsjedniku opštine što je uvijek spremam da pomogne i pomaže shodno svojim mogućnostima. Nama ja svaki vid i oblik pomoći dobro došao“, izjavio je predsjednik udruženja „Lica sa invaliditetom“ Petnjica Denis Ramdedović.

D.B.

U PETNJICI NIŠTA NOVO: VJETAR UGASIO STRUJU U OPŠTINI

0

Petnjica je opet ostale bez struje. Snažni vjetar južnog smjera, koji je duvao rano jutros na teritoriji opštine uslovio je ispadanje na prenosnom sistemu elektro mreže. Zbog toga električnu energiju jutros nemaju stanovnici Petnjice i šire okoline. Odgovorni u EPCG nijesu precizirali kada bi se stanje moglo popraviti. Naveli su da su ekipe na terenu i da očekuju brzo rješavanje ovog problema.

Nestanak struje uslovio je takođe i prekid emitovanja programa Radija Petnjica.

Na problem sa strujom u proteklom periodu ukazivali su svi u petnjičkom lokalnom parlamentu a iz EPCG je obećavano više puta da će učiniti napor da se se ovo goruće pitanje žitelja Opštine Petnjica konačno, nakon više decenija maknuti sa dnevnog reda.

KRIVOKAPIĆ U NJOJORKU: NAJTEŽE JE ŽIVJETI I STVARATI DALEKO OD SVOJE ZEMLJE

0

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić rzgovarao je danas u Njujorku sa predstavnicima Bošnjačkog saveza Crne Gore.

“Tokom susreta predsjednika Krivokapića sa delegacijom Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku, koju je predvodio predsjednik BSCGNY Esad Rastoder, i našom dijasporom razgovarano je o modelima i konkretnim aktivnostima koje trebaju na bolji način povezati Crnu Goru sa svojim građanima u svijetu, posebno u SAD”, navodi se iz kabineta Krivokapića.

Predsjednik Skupštine Crne Gore je istakao da male države kao što je Crna Gora moraju imati posebnu odgovornost i brigu o svojoj dijaspori.

“Najteže je živjeti i stvarati daleko od svoje zemlje, jer to znači odricanje od porodičnog života koji je veoma važan dio našeg bića i kulture. Naši građani rasuti po svijetu su uvijek u prelomnim momentima za našu domovinu, bili sa njom iz ljubavi – ma koliko daleko bili od nje. To je svima nama na ponos, ali i obaveza da učinimo više i bolje kako bismo kroz zajedništvo crpili snagu za nove izazove”, poručio je Krivokapić.

Rastoder je u ime BSCGNY Krivokapiću uručio Plaketu za pruženu pomoć i podršku u realizaciji programa ovog udruženja.

Sagovornici su razgovarali o konkretnim pitanjima od značaja za našu dijasporu u SAD, sa posebnim akcentom na institucionalizaciju odnosa Crne Gore sa njenim iseljenicima. Takođe razgovarano je o problemu iseljavanja naših gradjana sa sjevera, kao i o kreiranju uslova za potencijalne razvojne i investicione projekte naše dijaspore u Crnoj Gori.

portal Vijesti

OMLADINA SD PETNJICA IZABRALA DELEGATE ZA KONGRES MLADIH

0

Na sastanku Omladine Socijaldemokrata Petnjice, održanom juče, izabrano je 26 delegata za predstojeći Kongres Omladine Socijaldemokrata Crne Gore.
Sa sastanka
Na sastanku su izabrani i potpredsjednici Opštinskog odbora Omladine SD Petnjice Refik Latić, Irfan Ajdarpašić i Anis Adrović dok će funkciju sekretara u narednom periodu obavljati Ermin Novalić.

Za budući sastav Glavnog odbora Omladine Socijaldemokrata Crne Gore u ime Omladine SD Petnjica izabrani su Aldin Zverotić i Kemal Korać, dok će predsjednik Omladine Socjaldemokrata Petnjice Zeid Škrijelj biti član po funkciji. Sastanku je prisustvovao i predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokrata Petnjica Isljam Ćeman.

On je naglasio da su Socijaldemokrate za nešto više od pola godine od kada su formirane, kroz vođenje moderne i principijelne politike pokazale da će biti ključni politički subjekt kako u opštini Petnjica, tako i na državnom nivou.

On se takođe osvrnuo i na trenutnu političku situaciju u Petnjici upoznavši omladinu sa dosadašnjim aktivnostima i inicijativama koje su pokretali odbornici Socijaldemokrata u lokalnom parlamentu, te podsjetio da će se u tom pravcu nastaviti i da se uskoro očekuju nove inicijative Socijaldemokrata Petnjice.

Predsjednik Omladine Socijaldemokrata Petnjice Zeid Škrijelj naglasio je da je itekako zadovoljan brojem mladih ljudi koji konstantno pristupaju partiji.

”Mlade Socijaldemokrate u Petnjici, današnjim skupom, a i cjelokupnim dosadašnjim radom daju dojam ozbiljnih mladih ljudi sa jasnom vizijom, koji znaju šta žele, koji imaju strategiju i žele pravim putem ostvariti programske ciljeve za koje se naša partija zalaže”, poručio je Škrijelj.

cdm

PUTEVI I RASKRŠĆA – 4. EMISIJA

PROMOVISAN ROMAN DIJANE TIGANJ U DOMU KULTURE U PETNJICI

0

Sinoć je u sali Doma kulture u Petnjici održana promocija romana “A vrijeme ide dalje” mlade spisateljice iz Petnjice Dijane Tiganj.

“A vrijeme ide dalje” je kratki roman koji se žanrovski teško može odrediti zato što ima elemente i porodičnog, ljubavnog i životnog romana. Glavni lik romana je djevojka Ines koja, suočena sa bolom zbog gubitka svoje porodice i nesporazuma sa okolinom, odlazi iz zavičaja na studije, tamo upoznaje nove ljude i njihove životne priče. Međutim, skrhana bolom, posvećuje se pisanju i dobija stipendiju u Rusiji. Sama, sa polovnim snovima i talentom u koferu, Ines odlazi u hladnu Moskvu. U trenutku kada u njen život uđe mladić David, njen život dobija novi smisao. Ipak, vrijeme ide dalje, okolnosti su se promijenile i Ines i David nalaze se pred bitnom životnom odlukom. Ines se vraća u zbunjena nazad u svoju državu, a ljubav u njoj i priča nema svoj kraj, uprkos vremenu koje prolazi.
U ovom romanu se pominje i nama daleka Rusija o kojoj je Dijana budući da se na našim prostorima malo govori o njoj htjela predočiti čitaocima koliko smo mi zaista slični ljudi sa ljudima iz te zemlje
“Kroz moj roman se provlače dvije lajtmotiv rečenice – volim te i zauvijek. Htjela sam da pokažem kako se danas te dvije riječi koriste tako lako bez suštinskog značenja. I upravo ko bude čitao tu knjigu vidjeće da jednostavno te riječi moraju dokazati a ne puko ih izreći” kazala je Dijana prilkom gostovanja u Radiju Petnjica..

Na promociji romana učestvovali su prof.dr Draško Došljak, Izet Erović i Natalija Radošević.

Dijana Tiganj koja piše od djetinjstva. Svoju prvu zbirku pjesama je izdala 2012 godine pod imenom “Ulica starih koraka”. Dijana je student Filozofskog fakulteta u Nikšiću, rođena je 06.02.1995 godine u Prizrenu.

Emir Muratović

 

MERKO JE OSTVARIO SVOJ SAN – SA HARMONIKOM 18 GODINA

0

Merko Rastoder je još jedan od ljudi iz petnjičkog kraja koji pjeva malih nogu i od toga živi. Muzika je za njega, kako kaže smisao života i nešto što radi iz zadovoljstva i ljubavi a ne zbog slave ili novca. Iz zavičaja je otišao vrlo mlad. Radio je u podgoričkom Kombinatu aluminijuma cijelih 15 godina. Svoje radne dane uljepšavao je pjesmom, lijepom sevdalinkom naučenom od svog oca. koji je svirao klarinet i podučavao ga tradiciji i kulturi bihorskog kraja.
“Svoj talenat sam otkrio još u osnovnoj školi na raznim priredbama. U tim godinama životna želja mi je bila da imam harmoniku koju nijesam mogao priuštiti, jer se tada slabije živjelo. A onda sam počeo da radim pa sam i kupio harmoniku. Od tada, a prošlo je punih 18 godina družim se s njom”, kaže Merko Rastoder.

U početku, priča ovaj Bihorac, svirao je kući sam za svoju dušu a poslije i na ispraćajima i svadbama.

“Na početku me je bilo strah da li će gosti biti zadovoljni sa tom mojom svirkom. S druge strane bilo mi je drago što sam pozvan”, kaže Merko.
On smatra da muzika mora da se rodi u čovjeku i da se zato to radi sa tolikim zadovoljstvom.

“Za mene je muzika nešto najljepše, nešto što me ispunjava. Dok sviram i pjevam naprosto odmaram dušu. U muzici nađem taj mir. Svoje znanje prenosim na sina“, priča Rastoder.
Merko nastupa u hotelima na svadbama, u diskotekama a snimio je svoje dvije pjesme zahvaljujući tekstopiscu Mirsadi Miri Erović koja mu obezbjeđuje nastupe, kako bi mogao da promoviše svoje pjesme.

Emir Muratović

KAKO JE NESTALO SLOVO “H” IZ BIHORSKIH PREZIMENA

Istričar Šerbo Rastoder je, gostujući u emisiji “Puetvi i raskršća” rekao da su bihorska prezimena, kao i sva ostala ili patronimi ili nešto što je vezano za neki socijalni status. Njačešće su se prezimena dobijala po pretku. Ničemu ljudi nijesu dali ime a da nema smisla pa tako i prezimenima.

“A nešto što je važno za vaše slušaoce je priča o slovu H. Dakle, vrlo često se zaboravljaju dvije bitne stvari. Da je glas „h“ kod muslimana jako prisutan. Ako bi ste čuli neku molitvu muslimana čuli bi koliko je prisutno to slovo „h“ i ono je kao takvo u dijelu stanovništva gdje se nalaze muslimani postalo normalno u svakodnevnoj komunikaciji. Za nekoga ko nije pripadnik islama slovo „h“ je veoma daleko. Kada su rađeni popisi, većinom su to radili ljudi pravoslavne vjeroispovjesti koji su vodili administraciju a tada nijesu čuli za glas ili slovo „H“ pa su umjesto Hadrović zapisivali Adrović ili umjesto Hajdarpašić – Ajdarpašić”, kaže Šerbo Rastoder