POPLAVE PRIJETE I BIHORU

0

U protekla 24 sata na području Opštine Petnjica pala je velika količina padavina. Smjenjivali su se kiša i snijeg, pa se formirao sniježni pokrivač koji zadržava velike količine vode na putevima. Zato su pje otežano kretanje vozilima poplavljenim putnim pravcima. Nalet nevremena nijesu izdržali ni potoci i propusti na putevima pa je usljed začepljenja došlo do izlivanja vode koja sa sobom nanosi zemlju i pijesak na put.
Iz seoskih područja koja se nalaze u kotlinama Lagatori, Tucanje i Lješnica mještani kažu da je na nekim mjestima došlo do većih poplava koje su oštetile put. Dio Petnjice jutros nema struju.
Metereolozi najavljuju da se obilna kiša očekuje i u ponedjeljak, te dodaju da su moguće brojne posljedice zbog padavina, pogotovo na putevima u gradskim sredinama.
Danas se očekuje oblačno vrijeme sa kišom, povremeno pljuskovima i grmljavinom, a u višim planinskim predjelima na sjeveru, ponegdje i susnježica i snijeg.
Za sjever Crne Gore je izdat narandžasti meteo alarm.

D.R.

SJEĆANJE FAIKA ADROVIĆA: NEKAD SI MOGAO TEPSIJU DUKATA STAVITI NA PUT I NIKO TO NE BI UZEO

Faik Adrović je u okviru emisije “Putevi i raskršća” a u sklopu rubrike “Pričao mi dedo” govorio o situaciji u Bihoru nakon Drugog svjetskog rata. Evo dijela te priče.

FAIK ADROVIĆ Poslije rata Bihor je bio nerazvijen  kraj i bez puteva. Ljudi iz ovih selasu za gas išli u Kotor ili Dubrovnik a iz Ulcinja su donosili so i to na konjima. Teški su to uslovi bili. Tada su se formirali mali dućani, a među prvima je bio dućan Šefta Durakovića u Trpezima, Zata Adrović u Vrbici pa dućan Kršića u Petnjici.

Ranije je svako selo imalo svoga kmeta koji bi okupio mještane i sa njima se dogovrio šta treba da se radi.

Kao što rekoh, puteva uopšte nije bilo a prvo je napravljen put Berane – Rožaje. Moj otac je išao i na konja tovario so, ulje, gas iz Ulcinja, Kotora i Dubrovnika. Na brdu iznad Cetinja bi odmarali i tu prespavali. Toliko je slobodno i bebjedno bilo da su mogli tepsiju dukata staviti na put, niko je ne bi uzeo.

Formirali smo sreski komitet omladine u Beranama. Na toj konferenciji učestvovala su pored mene i Adila Adrović, Aćim Halilović, i Džibo Ajdarpašić. Nakon toga smo donijeli odluku da se pravi put Berane – Rožaje. Napravili smo u prvom mjesecu 46 kilometara bez ikakve nakande. Danonoćno smo radili a od alatki smo imali samo drvena kolica, kramp i lopate. Bilo je i minera iz Plava i Gusinja.

Učestvovao sam i na izgradnji pruge Šamac – Sarajevo i to šest mjeseci. Tada sam završio kurs za minera. Imao sam dva kompresora i 12 momaka i radili smo u brigadama. Radili smo i na izgradnji pruge Nikšić – Titograd, isušavanju nekih djelova oko Skadarskog jezera 1948 i 1949, izgradnji puta Rožaje – Peć…

FOTO PRIČA: RUŠENJE STARE ŠKOLE U PETNJICI

0

IZLOŽBA: BIHORSKI ĆILIM KULTURNO BLAGO

0

Manifestacija Dani bihorskih ćilima uspješno je realizovana u turskom kulturnom centru Yunus Emre u Podgorici. Ovu dvodnevnu manifestaciju u Podgorici posjetio je veliki broj ljudi zaljubljenika u ovu neobičnu i zaboravljenu vrstu umjetnosti i zanata kojom su se žene u prošlosti bavile.

POČELA EDUKACIJA POLJOPRIVREDNIKA

0

Projekat TIK-e „Pomoći poljoprivrednim proizvođačima“ obuhvatio je deset poljoprivrednih proizvođača iz Opštine Petnjica koji žele da se bave plasteničkom porizvodnjom i 46 korisnika koji žele da razvijaju voćarsku proizvodnju na ovim prostorima.

„Odjeljenje za poljoprivredu i ruralni razvoj planira organizovanje okruglih stolova, kako bi edukovali poljoprivrednike koji su korisnici ovog programa. Posebno pažnja data je edukaciji plasteničke proizvodnje jer do sada na našim prostorima ovaj vid poljoprivredne proizvodnje nije bio razvijen”, rekao je samostalni savjetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj Irfan Agović.

On je saopštio da je već održana prva edukacija za korisnike sadnog materijala, jabuka i kruška na temu – odabir i priprema zemljišta za sadnju ovih voćnih kultura. Ovo predavanje održao je inžinjer poljoprivrede Suad Agović, koji se bavi voćarstvom i posjeduje mladi zasad od hektar i po pod ovim kulturama i već je prepoznat kao uspješni voćar.

Korisnici plastenika od TIKE će dobiti sjemena paprike i paradajza, tako da je na njima samo da otpočnu proizvodnju, a korisnicima voćnog zasada će dobiti u narednom periodu sredstva za tretiranje voćaka. Sadni materijl, koji su dobili korisnici, preuzeće krajem sledeće sedmice.

“Sve detaljnije informacije mogu se dobiti u kancelariji  odjeljenja za poljoprivredu i službi predsjednika opštine, svakog radnog u toku radnog vremena“ izjavio je za portal Agović.

On je najavio nastavak projekta, u okviru kojeg se podrazumijeva nabavka hladnjača i sušara kako bi se sačuvali plodovi što duže, a jedan dobar dio njih i preradio.

DENIS BOŽOVIĆ

TIKA PODIJELILA PLASTENIKE I SADNICE, OPŠTINA ĆE TRAŽITI POMOĆ ZA VODOVOD

1

Danas je Opštinu Petnjica posjetio koordinator turske organizacije „TIKA“, Mustafa Yazici. Povod njegove posjete je bila donacija koja je ta organizacija dodijeli građanima opštine Petnjica. Donacija je namijenjena afirmaciji poljoprivredne proizvodnje, prije svega u oblasti voćarstva i povrtarstva. U tom cilju, TIKA je donirala deset plastenika i preko šest hiljada sadnica jabuka  i krušaka. Plastenici su površine oko 100 kvadrata i za njihovo montiranje TIKA angažuje radnu snagu.

„TIKA pruža tehničku podršku širom svijeta. Sa svoji 128 kancelarija, među kojima je i kancelarija u Crnoj Gori koja je otvorena 2007 godine, realizovala je niz projekata. To je jedna od tri najveće organizacije u svijetu koje pružaju tehničku podršku. Do danas smo realizovali u Crnoj Gori oko 240 projekata, na poljima zdravstva, poljoprivrede, kulture. Ne pravimo nikakvu razliku između juga i sjevera države. Radimo analizu na nivou države i tamo gdje vidimo da je nešto nerazvijeno reagujemo kao bi taj segment unaprijedili. Naravno sve u saradnji sa državnim institucijama, lokalnim vlastima i nevladinim sektorom. Petnjica u našim projektima ima posebno mjesto iz razloga što znamo da je to nova opština i znamo da je takvoj opštini neophodan rast i podrška. Kao i u svim ostalim gradovima Sandžaka, i opštini Petnjici gledamo da izađemo u susret i pomognemo u njenom razvijanju. U Petnjici smo realizovali nekoliko projekata. Ovaj poslednji je projekat od kojeg direktno građani Petnjice imaju koristi. Ovaj projekat se sastoji iz dva dijela, voćarstvo i povrtlarstvo, jer se radi o sadnicama i plastenicima. Odabir korisnika sadnica smo radili u saradnji sa opštinom i od ukupnog spiska prijavljenih koji je stigao, odabrali smo 49 domaćinstava. Takođe i za drugi projekat smo odabrali 10 korisnika, naravno u saradnji sa opštinom i oni će dobiti plastenike po principu ključ u ruke. U sklupu podjele plastenika, uvrstili smo i opštine Bijelo Polje, Rožaje, Bar i Mojkovac. U Plavu smo već imali ovaj projekat, prošle godine i on je uspješno realizovan i tamo smo postigli cilj koji smo planirali. Nakon podjele, imamo obavezu da obiđemo svako domaćinstvo koje je korisnik projekta. Sa svim poljoprivrednicima smo imali direktan susreti i imaćemo dalju saradnju. Vjerujem da će ovaj projekat biti koristan i pomoći da Petnjica bude moderna opština“, zaključio je u izjavi, koordinator TIKE za Crnu Goru, Mustafa Yazici, ukazujući na istorijske činjenice koje povezuju Tursku i Crnu Goru.

„Dugujemo veliku zahvalnost našim prijateljima iz vladine organizacije TIKA, ne samo za ovaj projekat, već i za sve do sada što su uradili i doprinijeli za razvoj naše opštine. Turska, i pored toga što ima brojne izazove u svojoj državi, ima snage da svoje aktivnosti i projekte i dalje implementira na području naše opštine, i sa toga aspekta treba posebno da uputimo zahvalnost turskoj vladi i svim građanima Turske. Želim da iskoristim da kažem da smo sa TIK-om više nego zadovoljni kada je u pitanju podrška. Saradnja se odnosi na ravnopravnim osnovama, a ja ovo doživljavam kao snažnu podršku za razvoj naše sredine. TIKA nam je pomogla u gotovo svim oblastima društvenog života. Prije svega u oblasti infrastrukture, saobraćajne. Pomogla je našoj mladoj opštini donacijom za IT tehnologije. Evo, sada imamo pomoć u oblasti poljoprivrede. Od TIKE ćemo tražiti još jednu pomoć za izgradnju vodovoda. Pošto se radi o velikom vodovodu koji je u Crnoj Gori broj jedan po obimu, strukturi i po svemu što je značajno za oko 600 domaćinstava, sa brojnim kilometrima još neriješenog vodovoda prema našim domaćinstvima, mislim da realno možemo očekivat da i u ovoj godini da se obezbijedi određena količina cijevi. Država i Opština su do sada uložili oko 100 hiljada eura a od strane građana uplaćeni je oko 75 hiljada eura“ izjavio je između ostalog predsjednik opštine Samir Agović.

DENIS BOŽOVIĆ

 

FOTO PRIČA: POČELO RUŠENJE STARE ŠKOLE

0

SMAJO ŠABOTIĆ: NEMA MNOGO KORISTI OD SAMOSTALNOSTI OPŠTINE JER DRŽAVA NE ULAŽE U BIHOR

Smajo Šabotić, akademik, primarijus, magistar nauka, doktor, predsjednik partije penzionera invalida i socijalne pravde Crne Gore i član predsjedništva asocijacije penzionerskih partija Evrope.

Kako ocjenjujete trenutni život na prostoru Petnjice i Bihora?

Utiske je teško prenijeti, a oni koji žele da vide kako je, treba da dođu da žive. Lijepo u svakom slučaju. Ako čovek osmisli svoj život da može da stvara i radi, onda je lijepo bilo đe, a limska dolina je najljepša dolina bivše SFRJ, i jedna od najljepših dolina Evrope. Po riječima mog prijatelja francuskog konzula u Podgorici, Andreja Valentina, koji je 2001. godine kazao da mi nijesmo ni svjesni da živimo u turističkom raju. Što se tiče prirodnih ljepota, ovo je zaista turistički raj. Ja sam još kao student izjavio da ću se vratiti u svoj kraj, da liječim svoje gorštake, jer i ove ljude neko mora da liječi. Imao sam ponude i za Ub, Valjevo, Majdampek, Beograd, Sarajevo, Pulu, Herceg Novi i Podgoricu, ali igrom slučaja i sticajem okolnosti sam ostao ođe i ne žalim, jer imam ispunjen svoj život svojim radom, svojim prijateljima…

Koliko često posjećujete svoje rodno mjesto, svoje Tucanje i šta nam možete reći o životu koji se sada tamo vodi i kakav je bio kada ste Vi odrastali?

Kada mi bude dosta svega, odem u Tucanje, na Aljovo guvno, na Jabuke, legnem kao što je moj deda i odmaram. Gledam na Zekovu glavu i pokušavam da vidim repetitor kao što sam ga nekada vidio. To je neki moj period kada imam potrebu da se osamim i da prikupim energiju za dalje djelovanje. Najveći dio stanovništva je otišao, sada su to uglavnom staračka domaćinstva. Postalo je pusto, dosadno….. Oni koji su otišli, mnogo bolje žive nego što su življeli ođe.

Da li su neke državne odluke i potezi uticale na to da ljudi odlaze iz ovog kraja?

Poslije drugog svetskog rata, Gornji Bihor odnosno Petnjica imala je 18 000 stanovnika, 1961. godine je imala 16 600, a 80-tih godina, kada sam počeo da radim u Petnjici bilo je 12 900, dok je na predzadnjem opisu bilo 9 100, pa onda 7 000, ali smatram da realno nema više od 4 000.  Raseljavanje naroda se vrši prvo ekonomskim i političkim sredstvima, pa ako do toga ne dođe onda i ratom. Ali, to je duga priča i za to se nemaju konkretni dokazi, već možemo da govorimo na nivou spekulacija. Ono što je sigurno to je da su ljudi odlazili iz ekonomskih razloga a o ovim drugim možemo da polemišemo.

Da li je država učinila dovoljno od 2006. godine za Bihor i Bihorce?

Vraćen je status opštine Petnjici. Rožaje je bilo daleko najneraznvijenije kada se ukunio status opštine Petnjici tada, a sada je ono postalo centar u odnosu na Petnjicu. Dakle, taj period kada su se centri razvijali, Petnjice kao opštine nije bilo. Sada kada je vraćena opština, nema direktnih investicija od države, nema mnogo koristi od toga. U svakom slučaju, za vađenje dokumenata se ne mora putovat do Berana već može se izvadit u Petnjici, 30 ljudi je zaposleno, što je opet dobro, jer je bolje njih trideset što je zapošljeno nego li ni jedan. Bolje što je opština, mada sam ja u principu protiv svih usitnjavanja. Državna služba se projektuje prema broju stanovnika, što znači kako se bude broj stanovnika smanjivao, tako će broj državnih službi da se smanjuje. Jedno je razmišljati, a drugo je djelati. Na način na koji sada razmišlja država, najbolje je da se svo stanovništo smjesti u Podgoricu, Bar i to je puno jednostavnije za državu. Bez novih radnih mjesta se ne može ostati. Otvaranje novih radnih mjesta u Bihoru jedino je moguće u oblasti poljoprivrede, ali narod je toliko puta bio prevaren sa raznim programima da više ne vjeruje ni u prave.

Vi ste čovjek od četiri četvrtine, hoćete li nam to pojasniti?

Prije dvadeset i više godina, bila je jedna replika u Skupštini Crne Gore i to je moja najkraća replika, ali je najviše ostala upamćena. Tada su bili 100% Crnogorci, 100% Srbi, 100% Albanci, 100%  Muslimani a posle  poslije 92 godine i 100% Bošnjaci. To oko imena Bošnjaka urađeno na nedemokratski način, Muslimani su preimenovani odlukom jednog vijeća, bez referenduma i bez ičega u Bošnjake. To je bilo preimenovanje na jednom forumu, a ne na demokratski način. Meni je to smetalo. Nema čistih naroda, nema čistih nacija, nema čistih jezika, svi smo mi mješavina i na kraju to su dokazala najnovija genetska istraživanja. Ja sam se tada javio za repliku i izjavio da ću izraziti svoja osjećanja koja se nikog ne tiču. Samo moji politički protivnici kada su nemoćni, izvode taj fazon sa četiri četvrtine. To je prikazano višeslojno. Tada sam rekao da je moje nacionalno određenje Musliman, crnogorskog porijekla, srpskog korijena a jugoslovenske državnosti i da me niko ne može dijeliti, a mojom smrću istovremeno će nestati sva ta osjećanja. Ništa što je 100%-tno nije dobro. Carske porodice u želji da budu 100%-ne krvi, su u  međusobnim brakovima izumrle u bolestima, a danas se divim kariokama, najljepšim ženam svijeta, koje su mješavina. Tako sam ja tada dokazao da to 100% nije prirodno i zdravo, već je štetno. Od tog vremena do danas, niko više nije rekao da je 100% i to smatram svojim uspjehom.

NOVI BROJ REVIJE “BIHOR”

0

U izdanju ZK “Bihor” iz Luksemburga ovih dana je u štampi 19. broj revije Bihor koja na 60 stranica donosi informacije iz zavičaja, Luksemburga. Revija prati društvena zbivanja u regionu, donosi opširnu hroniku udruženja ZK “Bihor, a tu su i bogate rubrike iz kulture i sporta. Na naslovnici ovog izdanja revije ‘’Bihor” naćiće se slika autora Refika Adrovića ‘’Bihorska nevjesta”. U ovom broju mogu se pročitati tekstovi akademika Abdulaha Sidrana i Šerba Rastodera, mr Saita Sabotića, mr Eska Muratovića, Alije Tahirovića, Ruždije Kočana, Remzije Hajdarpašića, Raifa Adrovića, Jusufa Babačića i drugih. Očekuje se da revija izađe iz stampe početkom sljedeće nedjelje, a jedan broj primjeraka ostaje u Bihoru i Crnoj Gori, dok se ostatak distribuira širom Evrope.

Glavni i odgovorni urednik revije književnik Faiz Softić  obećava da ce naredni jubilarni dvadeseti broj biti propraćen velikom promocijom jer je i ova revija dokaz da Bihorci, rasuti širom svijeta, iz dana u dan pokazuju visok stepen osviješćenosti i da su narod koji ne zaostaje za kulturama drugih naroda.

I ovaj broj, u tiražu od 1000 primjeraka, odštampan je u štampariji „Merkator“ u Bijelom Polju.

DINO RAČIĆ

BRATSTVO LIČINA IZDALO MONOGRAFIJU PLEMENA

5

Da je bratstvo Ličina primjer drugim bratstvima u Crnoj Gori a i šire, ovaj put dokazali  su to izdavanjem Monografije bratstva Ličina. Ovo bratstvo u protekle tri godine organizovalo je okupljanja u Radmancima, Koritima i Kruščici koje je  okupljalo više od 1 000 bratstvenika. Zajednički cilj bio im je izdavanje Monografije.  Za ovu godinu najavljeno je okupljanje u Radmancima 6. avgusta.