Sjutra će u terminu od 9 do 12 biti obustavljen saobraćaj na putnom pravcu Petnjica-Bor-Savin Bor zbog radova na igradnji vodovoda. Kako su portalu Radija Petnjica kazali iz lokalne uprave, zabrana će trajati tri sata kako bi inžinjerska jedinica Vojske Crne Gore mogla nesmetano da obavlja radove i pri tom ne ugrozi sigurnost građana.
D.B.
U holu Centra za kulturu priređena je izložba starih fotografija iz kolekcije Adema Ada Softića, pod nazivom „BIHOROM KROZ VRIJEME 2“. Na izložbi je bilo predstavljeno 30-tak starih fotografija iz Softićeve bogate kolekcije slika kojim su ovjekovječeni ljudi i događaji sa područja Bihora. Softić je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo što, od vremena kako je Petnjica povratila status opštine, drugi put priređuje izložbu iz njegove kolekcije starih fotografija sa motivima Bihora.
„Vrijeme je najveća zagonetka svemira. Sadašnjost koju živimo ovako kako živimo, samo je tren i treptaj oka u odnosu na okean prošlosti koji već sledećeg trena ostaje negdje nizvodno od nas da vječno huči i opominje na prolaznost. U svojim mračnim dubinama on krije sve ono što nam je bujica vremena tamo odnijela sa sobom: sve naše male tajne, neostvarene i nedosanjane snove, neispunjene i napola ispunjene želje, ljubavne jade, šum rječnih talasa i predvečernjih povjetaraca, lelujanje trava, tople roditeljske poglede, mirise kose i skrivene dodire ljubljenih uz koje smo rasli, voljeli, nadali se i maštali o budućnosti. Ta budućnost o kojoj su maštale generacije Bihoraca danas je već daleka prošlost, pluskvamperfekat koji traje samo zahvaljujući pričama, fotografijama, sjećanjima i osjećanjima koja one bude u nama. Upravo ta bujica vremena koja neprestano teče i nosi sve pred sobom, dok u njoj, kako-tako, plivamo, plutamo ili tonemo, za mene je uvijek bila veliki izazov. U njenu maticu pokušao sam da postavim svoju malu vršu i njome uhvatim i sačuvam makar djelić onoga čega odavno više nema a što nam je nekada mnogo značilo. Ova postavka samo je moj skromni pokušaj da se otrgne od zaborava u tu malu vršu uhvaćeno vrijeme, predjeli, objekti, događaji, običaji i ljudi iz Bihora i sačuva uspomena na njih za neka buduća vremena i generacije koje dolaze. Fotografija je najbolji način za to jer svaka od njih ima svoju priču od najmanje hiljadu riječi. Oslušnite ih na trenutak, osmotrite, pročitajte i popričajte sa njima i sa sobom“, kazao je između ostalog Adem Ado Softić u pozdravnom govoru.
Na izložbi su se mogle videti fotografije kao što je dozvola Colji Rugovcu iz Petnjice za odlazak do Peći po žito 1924. godine, stare džamije u Bioči i Zatonu 1929., Bihorce iz Petnjice koji na svojim ramenima nose grede od po 50 kilograma 20 kilometara da bi ih prodali na pijaci u Beranama 1935, učenike i nastavnike bihorskih osnovnih škole s kraja tridesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, članove Upravnog odbora ovdašnje Zemljoradničke zadruge iz 1956, predstavnicu Petnjice sa štafetom na proslavi Dana mladosti te iste godine, članove Odbora islamske zajednice Petnjica iz 1964, česmu u centru Petnjice iz 1963, profesora i osnivača KUD-a “Bihor” Ipka Pačariza u ateljeu sa svojim diplomskim radom, akciju prikupljanja pomoći za gradnju kuće Miralema Rastodera koju je organizovao klub Jugoslovena “25. maj” iz Sunderna i njihovog predstavnika Etema Kožara dok mu uručuje prikupljenu pomoć, zatim bihorske žetelice sedamdesetih, sabor na Lađevcu 2. avgusta 1979, radnu akciju kopanja kanala u Radmancima, sedamdesetdvogodišnjeg Hasana Ramdedovića na radnoj akciji rame uz rame sa petnjičkom omladinom, staru zgradu škole i Zdravstvene stanice u Petnjici, doktora Boža Joksimovića na svom radnom mjestu u petnjičkoj ambulanti, izgradnju motela i nove zgrade osnovne škole, proslavu Dana škole u Tucanju od prije nekoliko decenija, prvi pjesnički čas u Petnjici, stare panorame Dašče Rijeke, Ponora i Bora i još mnogo toga.
„Ako vam makar na tren ove fotografije probude uspavana sjećanja i osjećanja prema rodnom kraju i zavičaju, ova izložba ostvarila je svoj cilj“ zaključio je svoj govor autor Ado Softić.
Organizatori izložbe su NVO „Art centar“ i Centar za kulturu Petnjica.
DENIS BOŽOVIĆ
Sedmom smotrom folklora a prvom koja je prezentovala tradiciju i kulturu Bošnjaka, spuštena je zavjesa na ovogodišnje „ Bihorsko kulturno ljeto“. Sala Centra za kulturu, koji je bio i organizator smotre, bila je mala da primi sve zainteresovane koji su željeli da uživaju u igri i pjesmi folklornih društava. Pored domaćina KUD „Bihor“, učestvovali su i folklorni ansambl „Rožaje“ iz Rožaja, KUD „Plavsko jezero“ iz Plava, KUD „Jedinstvo“ iz Sjenice, KUD „Vrelo Ribnice“ iz Podgorice, a u pauzi spleta igara folklornih društava, pjevao je Sejo Skenderović. Bilo je u najavi još folklornih ansambala iz okruženja, ali, iz opravdanih razloga nijesu uspjeli da dođu, tako da je petnjička publika ostala uskraćena za njihove koreografije. Prije nego što je počela prezentacija Bošnjačke kulture, prisutnima se obratio predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović koji se zahvalio svima koji su dali doprinos da se obilježi još jedno kulturno ljeto u Bihoru, dodajući da je smotra folklora koja predstavlja tradiciju Bošnjaka zapravo pravi način da se rastane ali ne trajno, uz malu pauzu opet se kreće sa smotrama i manifestacijama ovakvog tipa. Naravno, iskoristio je priliku da se zahvali i direktoru Fonda za ostvarivanje manjinskih prava, Safetu Kurtagiću.
„Bez kulture nema ni naroda, nema ni tradicije, a nema ni civilizacije. Zato jesmo ponosni što smo Bihorci, što imamo sjajne pisce, stvaraoce i istaknute pojedince u svim oblastima, i što želimo da kroz ove programe da afirmišemo njihovo stvaralaštvo, kao ukupno naše nasleđe. Ali, večeras smo se koncentrisali na folklor, na nešto na šta smo svi ponosni u ovom kraju, što baštinimo Bošnjačku kulturu, što baštinimo izvorna bošnjačka kola, koja večeras čine jedno oveliko kolo i što večeras Petnjicu predstavlja da je prijestonica kulture, bošnjačke kulture, ali kulture koja želi da bude integralni dio kulture Crne Gore, Balkana i Evrope, jer nam je to zapravo cilj, da ono što je naše, bude svima blisko, a da bude naša najviša obaveza da afirmišemo, da stvaramo i da sa tim vrijednostima trajemo kao narod“, istakao je Samir Agović.
Ovo je bila i prilika da direktor Centra za kulturu u Petnjici Sinan Tiganj uruči zahvalnice svima koji su dali svoj doprinos za održavanje „Bihorskog kulturnog ljeta“ a među njima i direktoru Fodna za ostvarivanje manjinskih prava Safetu Kurtagiću, kao i brojnim drugim privrednicima i predstavnicima medija koji su pratili „Bihorsko kulturno ljeto“.
DENIS BOŽOVIĆ
Demokratska Crna Gora je u saopštenju za javnost izrazila zadovoljstvo zbog velike podrške toj partiji u Petnjici.
“Da stanovnici Petnjice u Demokratama vide ljude i od riječi i od djela pokazuje i podrška od 9,54% u ovoj opštini, nakon što su naši mladi volonteri obišli 315 domaćinstava.
U Petnjici je boravio i predsjednik Demokrata, Aleksa Bečić, koji je građankama i građanima Petnjice, u srdačnom razgovoru, predočio ciljeve i zadatke Demokrata, posebno kada se radi o ovoj opštini koja je od skoro započela svoj razvoj. Bečić je stanovnicima Petnjice poručio da će u Demokratama uvijek imati neopodnu podršku u njihovim naporima na stvaranju uslova za ubrzani razvoj bihorskog kraja, posebno što je i u Programu Demokratske Crne Gore ravnomjeran regionalni razvoj naznačen kao uslov bez kojeg nema ekonomskog napretka naše države.
Parola Demokrata “Pobjede, a ne podjele” predstavlja suštinu onoga što Petnjičani već godinama baštine, a to je međuetnički i međuvjerski sklad. Oni koji dijele i koji pokušavaju da manipulišu građanima, oni najviše misle o sebi, dok tjeraju građane na ivicu ekonomsko-socijalne prospasti. Građanke i građani Petnjice prepoznali su u Demokratama mladu, novu, čistu strukturu, koja je zaista spremna se suoči sa brojnim problemima u Petnjici, kako bi stanovnici ove opštine osjetili bolji život”, stoji u saopštenju Demokrata.
S.R.
Na optužbe “Vetrinarske stanice” Berane da je lokalna samouprava u Petnjici nedovoljno zainteresovana za rješavanje problema bolesti goveda “kvrgava koža”, te da se ni na zakazani sastanak, upriličen zbog ove bolesti, nijesu pojavili, iz petnjičke lokalne samouprave je saopšteno da nijesu blagovremeno pozvani na sastanak te da zbog toga nijesu mogli ni doći. Odgovorni u opštini su Radiju Petnjica rekli da je krizni štab u Opštini formiran prema uputstvima koje su dobili od veće instance nego što je beranska veterinarska stanica.
“Veterinari „Veterinarske stanice“ iz Berana nemaju pravo da komentarišu rad i aktivnosti lokalne uprave Petnjica. Upravo je voljom te veterinarske stanice odbijen prijedlog lokalne samouprave za otvaranja veterinarske stanice u Petnjici”, tvrde u lokalnoj samoupravi.
“Predstavnici lokalne smaouprave su tokom jučerašnjeg dana, po saznanju da treba ukloniti oboljelo grlo, izašli na teren, izvršili potrebne pripreme u najkraćem vremenskom periodu i time obezbijedili adekvatno i propisno odlaganje oboljelog grla”, kažu iz Opštine. Iz Službe za poljoprivredu su naglasili da su 24 časa na usluzi poljoprivrednim proizvođačima a to oni sami mogu da i potvrde.
Ranije jutros veterinari „Veterinarske stanice“ iz Berana su saopštili da su uspjeli da pregledaju i vakcinišu više od 3.000 grla govedi.
“Svojim radom od ranih jutarnjih pa do kasnih večernjih sati, samoinicijativno i bez podrške lokalne samouprave, uspjeli smo da obiđemo svako domaćinstvo pa čak i ona koja se nalaze na katunima. Juče su završili sa akcijom vakcinacije i učinak je pozitivan ako se napravi poređenje sa susjednim opštinama”, saopštili su iz te stanice.
Na teritoriji Bihora bolest “kvrgava koža” konstatovanma je kod samo jednog grla i to na Ponoru. Grlo je juče uklonjeno prema propisima, a čekaju se rezultati sa instituta za još tri grla za koje postoji sumnja da imaju istu bolest.
D.B i S.R.
Proteklih mjeseci Opština Petnjica, dobavljanjem kontejnera i korpi za smeće pokušala je da smanji komunalni kolaps koji je oličen u mini deponijama koje se formiraju oko kontejnera dok čekaju Komunalno iz Rožaja da kontejnere isprazne. U susret ljetnoj sezoni lokalna samouprava postavila je i kontejnere na lokalnom putu Stenice – Trpezi. Međutim, neki od ovih kontejnera prave ozbiljne probleme građanima Petnjice.
Konkretno, kontejner koji je postavljen na Kutnjem brdu, preko puta objekta koji je u vlasništvu biznismena Feka Ličine, često ‘’mijenja lokaciju’’, pa ga je Feko jutros zatekao na stepeništu svog objekta. Da stvar bude još gora, prije nekoliko dana kontejner pun smeća nalazio se na ploči ovog višenamjenskog objekta koji je Ličina izgradio s namjerom da uloži u svoj kraj i da obezbijedi zaposlenje mladim ljudima. Iako je naišao na opstrukcije od strane lokalne vlasti, sada kako kaže susrijeće se sa problemom da svoj objekat za koji uredno plaća porez ne može da zaštiti od devastacije. Korpe sa smećem i kese nalaze se svuda oko objekta.
Sa ovim problemom upoznao je komunalnu policiju, ali želi i da se obrati bihorskoj javnosti putem portala Radija Petnjica s porukom dijaspori da vidi kako se ovdje u Petnjici dočekuju i štite investitori koji imaju najbolje namjere, a one su da se sačuva ovaj kraj od iseljavanja, zaposle mladi ljudi i da ovaj kraj nakon duge stagnacije počne da živi.
‘’U ovakvim uslovima i sa ovakvim ambijentom kada nema ko da vas zaštiti, to je jako teško’’, kazao je Ličina za portal Radija Petnjica.
DINO RAČIĆ
Preduzeće D.O.O. ”10” započelo je sa radom 2001. godine kao samostalna trgovinska radnja. Teškim i posvećenim radom, popularna Desteka je vrlo brzo zauzela vodeće mjesto u snadbijevanju sugrađana alatima, elektromaterijalom, bojama i lakovima, šrafovskom robom. Kada su preduzetnički sazreli, zadobili povjerenje svojih klijenata, 2007. prerasli su D.O.O. Tada je u okviru firme počeo da funkcioniše i salon keramike, a 1. januara 2009. i Megacentar sa 7.000m2 zatvorenog i 10.000 m2 otvorenog prostora. Megacentar je u to vrijeme bio jedini objekat te vrste u Beranama gdje su potrebe kupaca i preduzeća popuno zadovoljene, zahvaljujući raznolikom prodajnom asortimanu.
Novi centar na Rudešu predstavlja kupcima „potpun” koncept prijatne kupovine, čija je glavna odlika pažljivo određen put kupovine, oblikovan u moderan, lijepo uređen prodajni prostor sa preglednom ponudom različitih kvalitetnih proizvoda od renomiranih proizvođača.
Mega centar na Rudešu je podijeljen na šest djelova:
Salon keramike nudi proizvode za opremanje kupatila; Salon namještaja za kvalitetno opremanja životnog prostora, prijatnije provođenje slobodnog vremena i uređenje dvorišta;
Odjeljenje alata, koje nudi kupcima proizvode za kućnu radionicu, preduzetnike i zanatlije;
Odjeljenje boja i lakova koje nudi širok asortiman boja i lakova kako za potrebe domaćinstva tako i za profesionalne radionice;
Odjeljenje elektromaterijala koje nudi najveću ponudu elektromatrijala i to od od proizvoda za instalacije slabe struje pa sve do elektro opreme za industrijska postrojenja i
Odjeljenje vodomaterijala koje nudi cjelokupan asortiman proizvoda za vodovod i kanalizacije.
U okviru preduzeća egzistira i veleprodaja vodomaterijala, alata, sanitarije, okova i šrafovske robe koja uspješno zadovoljava potrebe velikog broja poslovnih partnera sa teritorije cijele Crne Gore. Zahvaljujući kompletnoj ponudi i sveobuhvatnom zadovoljavanju želja i potreba kupaca, preduzeće raste, razvija se i zauzima sve značajnije mjesto na poslovnoj mapi Crne Gore. Mora se istaći da su odavno zadobili povjerenje kupaca sa teritorije Bihora o čemu najbolje svedoče svakodnevni kamioni za transport njihove robe na ovoj teritoriji.
Vlasnik preduzeća nije zaboravio svoje teške početke u poslu, kao ni one kojima je pomoć potrebna i, mada, gotovo nikada govoreći o tome, uvijek daje svoj doprinos. O tome svjedoče brojne zahvalnice i priznanja koja krase zidove kancelarija ovog preduzeća.
Preduzeće je prepoznato kao društveno odgovorno i s tim u vezi bilo sponzor u dosta navrata i prilika.
DENIS BOŽOVIĆ
U okviru III Bihorskog kulturnog ljeta u Centru za kulturu Petnjica održano je autorsko veče akademika prof. dr Šerba Rastodera.
Gosti na autorskoj večeri bili su akademik prof. dr Miomir Dašić, prof. dr Azem Kožar,prof. dr Izet Šabotić, mr Novak Adžić, mr Esko Muratović, dok je moderator večeri bio mr Sait Šabotić.
‘’Profesor Rastoder je redovni profesor na Univerzitetu Crna Gora, a gostujući je profesor na nekoliko evropskih i vanevropskih fakulteta. Dobitnik je nekoliko veoma značajnih nagrada, medju kojima i nagrade 13. jul. Autor je 25 posebnih izdanja, koautor više naučnih monografija, autor više od 150 naučnih priloga, članaka i rasprava i preko 130 prikaza, kao i nekoliko udžbenika za srednju školu. Član je redakcija mnogih naučnih časopisa i član tri akademije nauka. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Almanah, a član je i ekspertskog tima UN’’, kazao je u uvodnom izlaganju mr Sait Šabotić.
Prof. dr Miomir Dašić govorio je o svom poznanstvu i dugogodišnjoj saradnji sa profesorom Rastoderom.
‘’On danas spada u istoričare koji su obogatili istoriografiju Crne Gore, i istoriju uopšte’’, kazao je Dašić.
Prof dr. Azem Kožar govorio je o istorijskoj metodologiji u radovima istoričara akademika Šerba Rastodera.
‘’Kao istoričaru koji je dao ogroman doprinos izučavanju našeg užeg i šireg zavičaja, Crne Gore, Sandžaka, BiH i šire iskazujem mu duboku zahvalnost na tome’’, kazao je Kožar.
Prof. dr Izet Šabotić u svom izlaganju govorio je o doprinosu akademika na razvoju bosansko-hercegovačke istoriografije. ‘’Akademik Šerbo Rastoder punih 35 godina neumorno stvara i daje nemjerljiv doprinos razvoju istoriografije, otvarajući neka od najvažnijih pitanja nacionalne i regionalne istorije. On je na tom polju dao veliki doprinos i mnogo mu hvala na tome’’, kazao je Šabotić.
Istoričar Novak Adžić je govorio na istoriografski opus akademika Rastodera, a posebno se osvrnuo na Rastoderovo djelo ‘’Kad su vakat kaljali insani’’, koje je nastalo povodom zločina koji ima elemente genocida a desio se u Šahovićima 1924. godine.
‘’Ta studija je dala objašnjenje kako se sve zbilo, kakve su namjere stajale iza toga sa genocidnim obilježjima i ko su bili dželati’’, kazao je Adžić.
Mr Esko Muratović osvrnuo se na humanistički diskurs istorijske nauke profesora Šerba Rastodera.
DINO RAČIĆ
Lokalna samouprava u Petnjici ovih dana intezivno radi na postavljanju saobraćajne infrastrukture. Veliki posao su uradili sanacijiom udarnih rupa, nasipanjem nekategorisanih makadamskih puteva, a sada je na redu došlo postavljanje horizontalane i vertikalne signalizacije. Od prije nekoliko dana, svi oni koji dolaze na teritoriju opštine Petnjica, dobrodošlica im je poželjena tablom koje imaju sve opštine. Postavljaju se i putokazi na raskrnicama, znaci upozorenja, znaci ograničenja brzine kretanja za motorna vozila, „ležeći policajci“ tamo gdje je potrebno smanjiti brzinu radi bezjbednosti kako građana tako i samih učesnika u saobraćaju, znakova u blizini škola i još mnogih drugih.
Kako su portalu Radija Petnjica saopštili iz lokalne uprave, budžetom za saobraćajnu signalizaciju je predviđeno 3.500 eura i sada predstoji njihovo postavljanje i to je nešto što će u narednom periodu biti završeno.
DENIS BOŽOVIĆ
Omladina Socijaldemokrata Petnjice apelovala je na predstavnike lokalne samouprave u ovoj opštini da donesu odluku o obezbjeđivanju besplatnih udžbenika za đake prvake za predstojeću školsku godinu.
Kako ističu, imajući u vidu veoma skromnu materijalnu situaciju Bihoraca, a posebno uvažavajući činjenicu da je za opremanje djece za školu potrebno izdvojiti značajna materijalna sredstva, predložili su da se što prije obezbijede knjige i pribor za učenike prvih razreda, kako bi se roditelji relaksirali makar dijela svojih obaveza.
“Nažalost, svake godine je, zbog konstantnog iseljavanja, sve manje djece koja upisuju osnovnu školu na teritoriji naše opštine, te je veoma važna pomoć lokalne samouprave, porodicama koje su, i pored teških uslova, odlučile da žive u svom kraju. U tom smislu, takođe, predlažemo da se iz budžetske rezerve za tekuću godinu obezbijede i stipendije za učenike koji pokazuju zavidne rezultate u oblasti obrazovanja, te im se na takav način da podsticaj za dalji rad i usavršavanje”, poručili su iz OSD.
