ZK Bihor iz Luksemburga ne posustaje; samo u zadnja dva mjeseca imao je dvije prestižne manifestacije kulture: Obilježavanje jubileja „Deset godina postojanja“ i festival „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“

 
Još jedan festival, u organizaciji udruženja ZK Bihor iz Luksemburga, je iza nas. Još jedna dobro organizovana priredba kulture 30-og novembra i 1-og decembra ove godine, protekla je u znaku Desetogodišnjice postojanja ZK Bihor.
Grupa ljudi, istinskih entuzijasta, predanih očuvanju tradicije i kulture – još jednom su, i to sa visokom ocjenom, položili ispit zrelosti i nacionalne osviješćenosti.

Svi smo mi, na kraju isti, misleći na norode koji žive na Balkanu, sa malim kulturološkim razlikama. I to, za svakog normalnog čovjeka, treba predstavljati prednost, a ne falinku. Jer upravo ta tanka nit kulturološke različitosti i jeste essencija i najljepša šara na multinacionalnom i multikonfesionalnom tkivu naroda Crne Gore i drugih država na Balkanu, a, svakako, i u svijetu.
Bošnjaci Crne Gore, kao i drugi narodi koji je čine, sa tom svojom kulturološkom različitošću, predstavljaju cvijet u kulturnom mozaiku Crne Gore i Balkana.
***

Ovogodišnju, desetu po redu, manifestaciju „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ svečano je otvorio ministar rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Kemal Purišić, koji je, između ostalog, naglasio da je dijaspora dala nemjerljiv doprinos crnogorskoj nezavisnosti, ali i da različitost kultura koje se dopunjuju predstavlja bogatstvo našeg državnog prostora.

“Ovo je prilika da vam iskažemo veliku zahvalnost za sve što ste radili i radite da današnja Petnjica i Bihor budu zajednička briga i naša kuća koju želimo da uredimo na najbolji mogući način“, rekao je Purišić.
Ministar savjetnik u ambasadi Crne Gore u Briselu Predrag Stamatović govorio je na skupu i još jednom podvukao čvrstu saradnju ambasade Crne Gore i dijaspore u Luksembiurgu.

***

Svakako, kao što je mnogima poznato, ZK Bihor iz Luksemburga jeste čuvar kulturnog obilježja i tradicije Bihora, Bošnjaka i Crne Gore koju doseljenici u Luksemburgu, članovi ZK Bihor, uzimaju za svoju jedinu domovinu.:
“Mi znamo ko smo, odalke dolazimo i šta želimo. Mi nastavljamo stazama kulture, humanitarnog rada, organizovanosti, čuvanja tradicije našeg Bihora, Petnjice i naše Crne Gore”, Rekao je, u svom obraćanju, između ostalog,  predsjednik UO ZK Bihor, diplomirani iženjer Esko Halilović i naglasio:
Mi sve što radimo vezano za ZK Bihor, zavičaj i svoju domovinu – radimo srcem, a kada se srcem radi rezultati ne mogu izostati i zato mi jesmo danas udruženje o kojem se priča širom dijaspore i domovine. Potrudit ćemo se da tako i ostane.

                Bogata književna lepeza na festivalu

Na ovogofišnjoj manifestaciji učešće su uzeli književnici: Nico Helminger, književnik iz Luksemburga, Sreten Vujović, Safet Sijarić i Ivana Đukić iz Crne Gore, Murat Baltić porijeklom iz Sjenice, koji godinama živi u Njemačkoj, kao i Dino Burdžović rođen u Bijelom Polju a koji, također, godinama živi u Njemačkoj. Iz Bosne i Hercegovine predstavio se prof. dr Džemaludin Latić,  kao i glumac Zijah Sokolović čiji su nastup često prekidali frenetični aplauzi u prepunoj sali Centra za kulturu u gradu Rumelanžu.
O književnom stvaralaštvu Murata Baltića govorio je poznati publicista Almir Mehonić, dok je moderiranje književnih nastupa kao i promocije časopisa „glasnik Bihora“ i monografije „Deset godina postojanja udruženja ZK Bihor“ pripalo Faizu Softiću.
Promoteri monografije bili su: Remzija Hajdarpašić, dr. Ismet Iko Latić, Safet Sijarić i urednik monografije Faiz Softić.
Promocija časopisa „Bihorski glasnik“ povjerena je Sinanu Tiganju, Džemilu Skenderoviću, Ismetu Iku Latiću i Faizu Softiću.
Ovaj put publika je imala priliku slušati i mladu Elvinu Rastoder za klavirom, koja je maestralno izvela kompoziciju 1ére Arabesque Debssy.
KUD „Bihor“ iz Petnjice pokazalo je da s pravom slovi za jedno od najboljih folklornih društava u regionu.
Pored KUD Bihor iz Petnjice, publika je imala priliku vidjeti i nekoliko koreografija folklorne sekcije ZK Bihor.
Na ovoj manifestaciji predstavila se i Sevda Čelebić, porijeklom iz bihorskog sela Crhalj, prva Bihorka koja je u svom rodnom selu pokrenula seoski turizam; izgradila veliku kuću i uredila ambijent, te je svake godine posjećuju turisti iz Evrope, mahom iz Holandije.
Voditelj programa i ovaj put – Hamdija Rastoder.
I, da bi sve bilo kako valja i tradicija nalaže, vrijedne aktivistkinje ZK Bihor su pripremile bihorsku sofru za goste i sve prisutne, tako da smo se imali priliku, za trenutak, i kroz ukuse i mirise tradicionalnih jela, vratiti zavičaju, kojega, i na taj način, čuvamo od zaboorava.

FAIZ SOFTIĆ

DANI BOŠNJAČKE KULTURE

1 of 20

.

Nakon Belgije, Zavičajno udruženje „Bihor“ iz Luksemburga obilježilo je veliki jubilej- 10 godina postojanja. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić otvarajući Festival Dani Bošnjačke kulture Luksebmurg naglasio je da je dijaspora dala nemjerljiv doprinos crnogorskoj nezavisnosti, ali i da različitorst kultura koje se dopunjuju predstavlja bogatstvo našeg državnog prostora.

Silvija Latić druga je generacija iseljenika iz naše zemlje. No, kako kaže, Crnu Goru, iako nije u njoj rođena smatra svojom zemljom.

“Dolazim tamo četiri, pet puta godišnje, volim da dolazim u CG, ja sam iz Lagatora, odatle su moji. Lagatori su kod Petnjice u Bihoru. Više volim Crnu Goru. Kad bi bila Crna Gora kao Luksemburg, voljela bih tamo da živim”, kazala je Latić.

Tradiciju bihorskog kraja u Luksemburškom Rumelanžu od zaborava čuva Zavičajni klub Bihor, koji je obilježio deceniju postojanja. Brojnim kulturnim manifestacijama Bihorci u dijaspori, kako je kazao predsjednik kuba Esko Halilović.

“Mi znamo ko smo, odalke dolazimo i šta želimo. Mi nastavljamo stazama kulture, humanitarnog rada, organizovanosti i daljie vizije našeg Bihora, Petnjice i naše Crne Gore”, kazao je Halilović.

Trud Kluba Bihor nije ostao nezapažen u Crnoj Gori. Dobitnici su nagrade u oblasti kluture, a Uprava za dijsasporu podržala je bokgati lepezu kulturnih aktivnosti tog udruženja. Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić naglasio je da kulturne različitosti koje se dopunjuju i prožimaju predstavljaju bogatstvo našeg državnog prostora.

“Ovo je prilika da vam iskažemo veliku zahvalnost za sve što ste radili i radite da današnja Petnjica i Bihor budu zajednička briga i naša kuća koju želimo da uredimo na najbolji mogući način”, kazao je Purišić.

Na svečanosti je predstavljena i monografija povodom decenije postojanja Zavičajnog kluba. Luksemburški Bihorci ponosni su i na projektar Revije Bihor, koja ima dugu tradiciju i predstavlja kulturni most između dvije države. Svećanost su poezijom upotpunili i pjesnici Sreten Vujović, Niko Helminer, Džemaludin Latić, Safet Sijarić, Murat Baltić.

Pored bogatog kulturnog programa, gosti su se u ukusima na neki trenutak vratili u svoju zemlju. Uživali su u tradicionalnoj bijhorskoj kuhinji, koju su pripremile članice udruženja Bihor.

“Ne želimo da zaboravimo te tradicionalne naše ukuse koje smo načili da spremamo od naših rodiltelji, majki, baka”, kazala je Meliha Agović.

Ivan Mijanović, TVCG