Jučerašnja objava o izgubljenom kućnom ljubimcu u Petnjici je urodila plodom.
Naime, samo par sati nakon objavljivanja na portalu Radija Petnjica o izgubljenom pekinezeru, vlasnik se obratio portalu da iskaže zahvalnost na objavi tako i pronalazaču svog kućnog ljubimca.
Kako saznaje portal, ljudi kod koji su pronašli i koji su čuvali ovog kućnog ljubimca, nijesu znali čiji je sve do momenta dok nijesu pročitali na portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
Proteklog vikenda (subota) u Radmancima nestao je kućni ljubimac rase “kraljevski pikinezer”.
Vlasnik moli da, ukoliko ga neko primijeti, javi na broj telefona 069/499-706.
Povodom nastupajućeg Božića, predsjednik opštine Samir Agović je uputio čestitku pravoslavnim vjernicima sa područja opštine.
“Uvažene sugrađanke i sugrađani u ime lokalne uprave i svojih saradnika i lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom najradnosnijeg hrišćanskog praznika Božića svjesni činjenice da iskrena privrženost Bogu i pravim vrijednostima koje propagira svaka religija. Očekujem da božićne blagdane, a to vam i želim, provedete u krugu svoje porodice i prijatelja i da vas praznik obraduje i nagradi dobrim djelima. Ponosni smo na to što na ovom prostoru živimo vjekovima zajedno i što smo uvijek jedni sa drugim, a ne jedni pored drugih, pa i ovaj praznik bude u duhu tradicije koja nas je naučila da samo poštovanjem naših temeljnih vrijednosti čuvamo i sebe i druge. Želim da se u svakom vašem domu osjeti radost praznika i smisao života. Iskreno vam želim da ovaj i svaki naredni praznik dodatno učvrsti našu zajedničku obavezu da poštujemo jedne druge , da živimo skladno i harmonično. Pošaljimo svi poruku da nam je mir najvažniji i da na taj način pokažemo da smo dostojni vremena u kojem živimo i prostoru kojem pripadamo”, stoji u čestitci predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića.
DENIS BOŽOVIĆ
Snijeg nošen sjevernim vjetrom koji je padao u protekla 24 časa na području opštine Petnjica, prouzrokovalo je probleme u odvijanju saobraćaja.
Tanak sloj leda na kolovozu dovela je do nekoliko slijetanja auta sa puta bez ozbiljnijih posledica.
Komunalno preduzeće je očistilo put do mjesnih centara na području opštine. Iz ovog preduzeća apeluju da je obavezno korišćenje zimske opreme.
Regionalni magistralni put Berane – Trpezi – Rožaje koji je u nadležnosti Crnagoraputa je takođe prohodan, ali uz opreznu vožnju.
DENIS BOŽOVIĆ
Sinoć je u sali BKC Sandžak u Petnjici održano predavanje iz istorije na temu Bošnjaci Bihora u Drugom svjetskom ratu.
Izlagač je bio prof. dr Admir Muratović.
Dr Muratović je u svom izlaganju ukazao da je istorija pokazatelj etičkih principa Bošnjaka u bihorskom kraju u baštinjenju ideala za koju su se izborili.
Tretirajući posebno naznačeni period tokom Drugog svjetskog rata, dr Muratović je ukazao na doprinos poznatih Bihoraca, Mula Osmana Rastodera, Đula Agovića i ostalih u odbrani bošnjačkog naroda od nasrtaja neprijatelja.
Govoreći o porukama i poukama vremena koja su iza nas i vremena u kojem živimo, dr Muratović ističe da se Bošnjaci trebaju okrenuti sebi i svom narodu, jer okretanje samima sebi, pritom ne osvrćući se na drugo i drugačije, bez ambicija za tuđim, u borbi za odbranu sebe i svojih budućih generacija, zasigurno će nam trasirati put u koji će biti ponosan i ispravan, kao što su Bihorci sačuvali čast i obraz kroz turbulencije koje su protutnjale kroz Bihor u proteklih sto godina, zaključuje Muratović.
ENKO KORAĆ
Bihor je jutros prekrio bijeli prekrivač. Snijeg je padao u ranim jutarnjim satima ali meteorolozi očekuju prestanak padavina i sunčano vrijeme.
Iz Komunalnog preduzeća javljaju da su putevi prohodni, da nema zastoja i da prate situaciju na terenu.
Ipak, zbog poledice i zimskih uslova na putevima potreban je dodatni oprez.
Opštinski odbor DPS Petnjica je najoštrije osudio pokušaje dijela opozicije i sveštenstva SPC, da Crnu Goru vrate u mračne devedesete i pod okriljem navodnog očuvanja crkvene imovine, izazovu građanske sukobe u Crnoj Gori.
“Samo jedan cilj stoji pred njima – destabilizacija i rušenje Crne Gore. Za to su spremni sve da urade.
Petnjica je uvijek bila primjer multietničkog sklada i harmonije. Znala je i devedesetih kako da izađe na kraj sa onima kojima ništa nije sveto, ni komšija, ni prijatelj a ni brat, pa će to znati i sada, kada bi ponovo te iste sile da dovrše posao koji tada nijesu.
Jasno je svima koji razmišljaju svojom glavom da cilj višednevnih protesta izmanipulisanih građana i vjernika u Crnoj Gori nije takozvana odbrana imovine Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko primorske i pobuna protiv Zakona o slobodi vjeropispovjesti.
O Zakonu su najbolje rekle najviše evropske instance – od Venecijanske komisije do evropskih stručnjaka, ocijenivši ga najvećom ocjenom.
Dakle, niko nikome ništa neće oduzimati. Ni crkvama niti džamijama. Niko neće upadati u džamije i otimati vakufe kako to pojedinci, zaodjenuti navodnom brigom za narod, plasiraju putem društvenih mreža i medija.
Vjerujemo da i ono malo zbunjenih Petnjičana sada, kada su maske pale, zna šta bi se desilo da je kojim slučajem na čelu Crne Gore ili Petnjice neki vojvoda Andrija Mandić koji poziva drugove iz devedesetih da mu se pridruže da završe započeti posao, jedan Milan Knežević, koji kao poslanik Crne Gore ide u Beograd da pali zastavu domovine, jedan Aleksa Bečić, koji jeftino prodaje građansku priču, a zapravo baštini još neartikulisani nacionalizam. Uz to istura u prvi plan neke ovdašnje predstavnike kako bi samo popunio kvotu bošnjačkim imenom i natjerao ih da uzviknu “branićemo Ostrog”. Zato je predsjednik OO Demokrata Petnjice zaslužio naslovne strane medija koji bi da zatru sve što je progresivno, evropsko, građansko. Zato se njime hvale i vojvoda Mandić i ostali četnici iz DF.
Kao i devedesetih, poštovani građani Petnjice, teška vremena su jasno iscrtala linije između destruktivnih, nacionalističkih, klerofašistikih snaga i onih koji su na drugoj strani.
Zato, Bihorci, Petnjičani ne dozvolite da vam se nudi povratak u devedesete, da vam se nude strahovi i podjele”, stoji u saopštenju OO DPS Petnjica.
Projekat Kurbani za Bihor je bio dio naše priče. Veliko interesovanje na kojem je naišao ovaj projekat je bio povod posjete aktivistima i ljudima koji su doprinijeli da projekat pomoći u vidu Kurbana Bihoru dobije na interesovanju.
Upoznati sa idejom, ekipa Radija Petnjica je posjetila koordinatore pokreta u Njemačkoj, zaintersovanost ljudi i dubine ideje, te njenog manifestovanju je imala za cilj sa upoznavanjem čitaoca Radija Petnjica sa projektom, njegovim ciljem i cjelokupni sadržaj.
Predstavnik Radija Petnjica je bio u pratnji sa koordinatotrom projekta Kurbani za Bihor za Opštinu Petnjica Almirom Muratovićem, koji je imao promociju i predstavljanje ovog projekta u tom dijelu Evrope, koji je upoznao investitore o aktivnostima u kojoj je fazi projekat.
U toku putovanja ljudi, farmer, familije su se javljali da se prijave i vremenom kako broj investitora tako i broj farmera se povećavao.
Putovanje je ispunjeno posjeti privrednika koji su dio priče „Kurbani za Bihor“, u Alenu Almiru Mehoviću, uspješan i ostvaren privrednik u dijaspori koji podržava ovaj projekat.
Osman Destanović i Nihada Bećirovića kao udruženja koji podržavaju ovaj projekat, dok pritom nijesu sa Bihora.
Posjetili smo Hajriza Hačka Brčvaka privrednika i humanistu koji je takođe dio priče i pokreta Kurbani za Bihor.
Njegovim angažmanom , zalaganjem i doprinosom projkat je proširen na Donji Bihor i Bistricu.
Dževad Skenderović u Hamburgu kao veliki aktivista pokreta izrazio je sreću što je dio svega ovoga i veliko očekivanje i hair od ovog pokreta.
Interesantno je da on nije rođen u Bihoru, ali želi da zbog osjećaja prema rođenom mjestu njegovih roditelja želi da pomogne i da doprinese boljoj situaciji Bihoraca pa zato i investira u Kalicu.
Izuzetno interesovanje u dijaspori, naime istakli su da Kurban (žrtva) je i način da se Bihoraci Bihora intenzivnije u ovom pokretu i ekonomski povežu sa Bihorcima dijaspore. Kroz Kurban kojeg farmer sa Bihora čuva i pazi na njega a koji pripada investitoru-sevapdžiji stvara se jedna intenzivna saradnja dva insane-dvije familije-dva privrednika.
Privrednici, familije, koji žive i rade u Njemačkoj su dio akcije Kurbani za Bihor, pritom su istakli da ima aktivista i u drugim zemljama, Švajcarska, Luksemburg, Bosna i Hercegovina a koji su sa Bihora, ujednilini su se na ideji preko koje će pomoći ljudima koji žele da ostanu i da rade.
Bilo je primijetio i vidljivo da skup udruženja, privrednika, patriota, humanista, dobrotvora svi obuhvaćeni na jednom mjestu u jednom pokretu Kurbani za Bihor.
U posjeti Udruženja Evropa za Opštinu Petnjicu, razgovarali smo u Hannoveru sa predsjednikom udruženja „Evropa za Petnjicu“ i koordinatorom Pokreta za dijasporu gospodinom Mijazom Ramdedovićem
On ističe da je pokret Kurbani za Bihor projekat svih projekata na teritoriji Opštine Petnjica i na Bihoru.
Ideja je promovisana na susretima dijaspore i domovine 01.maja 2019. u Hanoveru koju su promovisali moj rah. babo Ćamil Ramdedović i naš prijatelj Almir Muratović, kaže Mijaz.
„Ideja je počela sa iftarima za Bihor gdje je prošlo Ramazana podijeljeno oko 3.600 iftara u Bošnjačkom centru Sandžak u Petnjici, zatim uspješno pretvorena u pokret ideja Kurbani za Bihor koji je pridobio izuzetnu energiju i poprimio dinamiku u realizovanju.
Projekat se realizuje na način u kojem investitor (sevabdžija) već sada daje novac investira kupovinu Kurbana, nakon toga naši koordinatori na licu mjesta Bekim Hadžajlić u Bistrici i Almir Muratović u Petnjici realizuju kupovinu kurbana (ovaca) za farmere koji su se prijavili. Kurbani su vlasništvo investitora i taj kurban (ovca) se od farmera čuva do Kurban bajrama. Farmer je dužan da vodi računa o kurbanima koje preuzme, uz kurbane farmeru se dostavljaju određene pomoći u vidu hrane i drugih potrebnih stvari. Farmer ima dobit miljeka, vune i jagnjeta koje prelazi u njegovo vlasništvo, i ukoliko farmen ne bude mogao da proda jagnje do kurbana mi kao investitori se obavezujemo da ćemo otkupiti tu jagnjad koja odgovaraju za Kurban po tržišnoj cijeni do 150 eura,“ističe za portal Radija Petnjica Mijaz Ramdedović.
Ramdedović je ubijeđen da će ovaj projekat zaživjeti i konstanto se realizovati kako bi se čovjek sa Bihora uspio sačuvati, da ne napušta svoje ognjište i da živi od svog rada. On dodaje da se nada da će Ministarstvo poljoprivrede, stočarstva i druge državne i opštinske službe izaći u pomoć u vidu subvencija i pomognuti cjelokupni projekat.
Fondacija „ČOVJEK NE UMIRE“ je preuzela obavezu da se brine oko farmera i investitora, pa je već sa Opštinom Petnjicom postignut partnerski dogovor u ovom projektu, uplate iz dijaspore: (1 kurban =150€).
U ovoj fazi dajemo od deset do petnaest ovaca farmeru koji se prijavi.
Do sada je podijeljeno preko 400. Kurbana za Bihor na oko 40. farmera je uzelo kurbane, dok ima još 20. budućih farmera koji su se prijavili, kaže Ramdedović.
Ubijedjen sam da Bihorac trenutno nema bolju investiciju od ove, pa da je ovo na neki način i obaveza prema našim rahmetli roditeljima Allah ih u Dženetu sastavio kao što nas u ovom pokretu dobra sastavlja.
Zato pozivamo ovom prilikom sve Bihorce našu braću i prijatelje da dio svog kapitala “unovče na Bihoru” u ovom hairli pokretu, zaključuje Mijaz Ramdedović.
Za sve informacije potencijalnog investitora (sevabdžije) možete se javiti u koordinaciju Pokreta za dijasporu Mijazu Ramdedoviću na broj +491716222793, i koordinatoru na licu mjesta za upis farmera u Petnjicu na broj +38269588134 u kancelariji Hajrata u Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak, kao i koordinatoru pokreta za Bistricu Bekimu Hadžaliću +382 69 377607
Iz koordinacije poručuju:
Ovaj pokret u vremenu u kojem nastaje, na način na koji nastaje, energiju koju motiviše, mora se posmatrati sa perspektive pogleda naših roditelja.
Naši roditelji nijesu nikad rekli nema, oni bi uvijek govorili “nije se desilo, da će Bog” i evo njihovom evljadu se desilo, i dao je Bog, zato je i motor te energije ovog pokreta upravo ta roditeljska želja za opstankom njihovih vrijednosti na Bihoru, i zato pokret Kurbani za Bihor je ideja OSTAJTE OVDJE.
KURBANI ZA BIHOR
na konto:
Bošnjačka Zajednica – Evropa za Petnjicu
IBAN 78 2505 0180 0900 3702 54
Sparkasse Hannover
Bošnjačka kulturna zajednica ” organizuje predavanje na temu “Bošnjaci Bihora u Drugom svjetskom ratu”.
Gost predavač prof. dr Admir Muratović.
Predavanje će se održati u Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak u Petnjici 4. januara, subota, sa početkom u 17 časova
Birajte: voz, autobus, tramvaj…
Vozite se do mile volje; sve je pesplatno. Ovo je sretna zemlja i ko se ovdje nastanio mora znati da živi u ovozemaljskom raju. Ovo je samo jedna od pogodnosti koje ova država pruža svojim građanima.
Od prvog marta 2020. godine Luksemburg će postati prva zemlja u svijetu u kojoj će javni prevoz biti besplatan. Vlasti su se odlučile na takav potez u nadi da će se smanjiti broj automobila koji krstare putevima, a u skladu sa dugoročnim planom smanjenja emisije štetnih gasova. U tom cilju do kraja godine autobuski sistem u cijeloj zemlji biće na električni pogon.
Dvjesta hiljada radnika ima Luksemburg. Još toliko ljudi svakodnevno dođe iz okolnih zemalja u Luksemburg na posao i ode iz njega, jer žive van zemlje zbog visokih troškova stanovanja. Zbog niske cijena goriva od nešto više od jednog evra, ogromna većina putuje automobilima. Zbog toga su na prilaznim autoputevima ogromne guže svakodnevica, dok emisija štetnih gasova drastično raste. I to se mora promijeniti, smatraju valsti u Luksemburgu
“Broj ljudi koji koriste javni trasnport još nije onoliki koliko bi smo željeli da bude, tako da smo došli na ideju da on postane besplatan. Nadamo se da će to biti jedan od razloga da ljudi više koriste javni prevoz”, kaže gradonačelnica Luksemburga Lidija Polfer.
U jednom intervjuu, za luksemburške novine Le Quotidien od 25. 8. 20115, pjesnik Sead Ramdedović, porijeklom iz Bihora rekao je:
„Ovo je zemlja za koju sam danas spreman poginuti“. Ovo nije bila ishitrena formulacija, već dobro snmišljena i predstavlja zbir svih benifita koje Luksemburg pruža svojim građanima; posebno, očito je, mislio je na odnos države spram ljudi koji dolaze iz osiromašenih i ratom pogođenih krajeva; o odnosu Luksemburga spram ljudi koji su iz bilo kojeg razloga bili primorani bježati iz zemlje u kojoj su rođeni.
Autobuski prevoz do sada je bio besplatan subotom i drugim posebno određenim danima, a turistički autobus bez vozača svakodnevno.
Od 1.3. besplatan prevoz obuhvatiće sve gradske i prigradske autobuske linije, gradski tramvaj, ali i željeznicu na teritoriji Luksemburga.
To znači da će za radnike koji dolaze sa druge strane granice – karte biti dosta jeftnije, jer će plaćati samo za dio puta kroz Francvusku, Njemačku i Belgiju.
“Sve velike urbane oblasti, svi ekonomski centri širom svijeta pokušavaju da pronađu neko rešenje. I mi u Luksemburgu, kao maloj zemlji sa dinamičnom ekonomijom, želimo biti neka vrsta svetionika i pokazati koje su to mogućnosti kako bi se smanjila emisija štetnih gasova”, rekao je zamenik premijera Luksemburga i ministar za održivi razvoj i infrastrukturu Fransoa Bauš.
Luksemburg godinama pažljivo planira javni prevoz, ali ne uspijeva značajnije da smanji broj automobila na ulicama. Aktuelna vlada odlučna je da tome stane na put.
Do kraja 2020. godine sav autobuski prevoz biće na električni pogon, kako bi se smanjilo zagađenje vazduha. Iz istih motiva glavni grad je mesecima raskopan radi izgradnje novih tramvajskih linija. Cilj Vlade Luksemburga je da do kraja godine smanji emisiju CO2 za čak milion tona, kako bi do 2030. država smanjila ukupnu emisiju štetnih gasova za 50-55 odsto, što je i cilj nove Evropske komisije za teritoriju cele EU.
F. Softić
(Dio teksta korišten sa portala Radio Puls)
