Firma Bemax na dionici puta Gusare-Podvade započela je sa radove na sanaciji klizišta i stabilizaciji terena.
Nakon sanacije, očekuje se postavljanje asfaltne podloge.
Podsjetimo, na tom putnom pravcu, usled slijeganja tla, došlo je do ulegnuća asfaltne površine u dužini od oko 20-tak metara pa je na tom dijelu puta neophodna oprezna vožnja.
ENKO KORAĆ
Osnovnu školu “25. maj” u Vrbici posjetila je ambasadorka Ukrajine Natalija Fijalka u pratnji članova Savjeta JU Narodne biblioteke i čitaonice “Njegoš” Cetinje, Olivere Martinović i Božidara Proročića. Prilikom ove posjete obišli su prostorije škole a pored direktora ove škole, Isljama Ćemana, i školskog osoblja dočekali su je i potpredsjednik Opštine Muslija Kalić kao i direktor Centra za kulturu, Sinan Tiganj. Poklon školi u vidu zavidnog broja knjiga, kako onih iz Narodne biblioteke sa Cetinja tako i nekoliko primjeraka na ukrajinskom jeziku, uručen je direktoru ove škole.
“Veoma smo počastvovani ovom posjetom. Za nas je od velikog značaja naročito zbog toga što smo baš mi imali priliku da budemo domaćini uvaženoj ambasadorki i njenim saradnicima. Posjeta je protekla u svečanoj i prijateljskoj atmsferi. Naročito smo ponosni na činjenicu da već drugi put imamo priliku da našim učenicima ali i građanima pokažemo važnost saradnje i poštovanja drugih naroda i država, te održavanja prijateljskih odnosa”, rekao je Ćeman.
Nakon posjete školi, u pratnji direktora, po prvi put su obišli i zgradu Opštine Petnjica gdje ih je ugostio predsjednik Opštine, Samir Agović.
SELMA ADROVIĆ
U Petnjici se zahuktala poljoprivredna sezona i u prilog tome govore fotografije koje su čitaoc poslali portalu Radija Petnjica.
Poljoprivredne fotografije kroz Petnjicu poslali su od strane “Farmera sa Bihora”
Na fotografijama pogledajte ljetnju poljoprivrednu sezonu u Petnjici.
Zavičajni klub „Bihor“ iz Luksemburga donirao je 70 kompleta školskog inventara (stol i stolica) JU OŠ „Trpezi“.
„Ova značajna donacija je omogućila promjenu u organizaciji nastave, jer je uslovila bolju distancu između učenika jednog odjeljenja u učionici. Kako su nam učenici IX razreda završili sa nastavom, a epidemiološka situacija je bolja, smatrala sam da možemo, uz nov raspored klupa u učionicama, sve učenike vratiti u prvu smjenu. To smo i učinili. Na taj način smo im omogućili i punu socijalizaciju i ponovno druženje, što će sigurno doprinijeti sanaciji problema nastalih epidemijom virusa Covid – 19“, rekla je direktorica škole, Rita Barjaktarović.
Kolektiv JU OŠ „Trpezi“ je uz izraze zahvalnosti donatoru, ZK Bihor, ukazao na činjenicu da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti kojima taj Klub pokazuje svoju kontiniranu brigu za Bihor i svoj narod, koja je uvijek, a posebno sad, u ovoj krizi koja je nastala epidemijom korona virusa, i više nego potrebna i dobrodošla.
Na poziv predsjednika opštine Junik, Agrona Kuçia iz Republike Kosovo, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović posjetio je tu opštinu i sastao se sa predsjednik te opštine.
Tom prilikom, potpisan je Memorandum o saradnji opština Junik i Petnjica.
Na sastanku je prisustvovao Yll E. Valla – šef direktorata za prekograničnu saradnju, Ministarstva za lokanu upravu Vlade Republike Kosovo.
Gazmir Raci – predstavnik kancelarije kancelarije u Prištini Zajedničkog tehničkog sekretarijata za prekograničnu saradnju CG/KOS.
Leonard Llolluni – direktor Direkcija za ekonomski razvoj opštine Junik.
Tokom boravka i srdačnog razgovora u kabinetu predsjednika opštine Junik, konstatovano je da su dvije opštine identične po mnogo čemu.
Opština Junik je nova opština, koja je svoj status povratila 2008. godine a izgubila 1957. godine. Opština broji oko 7000 stanovnika.
Predsjednik Samir Agović kazao je da su tokom razgovora konstatovane brojne mogućnosti saradnje u oblasti kulture, sporta, turizma, poljoprivrede.
„Naš potpis o saradnji i Memorandum o saradnji koji smo potpisali, naslonjen je na treću komponentu EU fondova,koji su dostupni. Odlučili smo zajedno da nastupamo prema EU fondovima“,kazao je predsjednik.
„Sa sigurnošću mogu kazati da su potencijali u turizmu i poljoprivredi u dvije opštine izdašni i da kroz očuvanje tradicionalnih vrijednosti i kulture jedne i druge sredine kao i kroz stvaranje novih radnih mjesta u oblasti poljoprivrede i turizma, možemo imati uspješnu saradnju kroz primjere prakse jedne i druge sredine“; istakao je predsjednik Agović.
Predsjednik je kazao da opštine Junik i Petnjica žele da uspostave saradnju i da se dvije opštine povežu kroz proces apliciranja prema EU fondovima.
„Nastojaćemo da u narednim danima zajedno angažujemo ljude kako bi blagovremeno pripremili projekte i aplicirali u skladu sa predviđenom dinamikom a krajnji datum je 25. jun tekuće godine.
Važno je istaći da smo dobili uvjeravanja od strane Kosovske Vlade da će biti naklonjeni našoj inicijativi da se pomogne u razvoju jedne i druge sredine kao i da se kroz tehničku podršku, koja sigurno neće biti izostavljena od nadležnih državnih institucija biti prihvaćena sa naše strane i biće od obostrane koristi za realizaciju ove inicijative“, zaključioje predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
Treba istaci posebnu zahvalnost ministarstvu za Lokalnu administraciju Republike Kosovo koja je pruzila svu neophodnu podrsku i pomoc da se ostvari partnerstvo.
ENKO KORAĆ
Edi Rastoder, osamnoestogodišnji Bihorac pravi je umjetnik sa loptom i prvi Bihorac koji se bavi disciplinom freestyle u fudbalu.
Loptu je počeo da “pika” na školskom poligonu na Savin Boru.
Kao i svaki drugi dječak krenuo je da se igra fudbalom, ali je nakon 10 godina odlučio da ljubav prema ovom sportu pretoči u nešto drugo, nešto što je još uvijek nepoznato široj javnosti.
„Od svoje šeste godine zainteresovao sam se za fudbal. Trudio sam se iz velike želje da svakog dana treniram po sat, pa i dva.
Od svoje jedanaeste godine, vidio sam na youtube igru sa loptom, odnostno free style, kod Ronaldinja i taj stil mi se nevejrovano svidio, želio sam da probam i naučim i uspio sam u tome“, kaže Edi.
“Freestyle fudbal je način sopstvenog izražavanja sa loptom svim djelovima tijela. Za neke to može biti sport, za neke hobi a ja to smatram svojim načinom života“, kaže Edi.
„Želio sam da ovladam loptom i imam potpunu kontrolu nad njom i počeo da se bavim freestyle fudbalom. U početku sam vježbao samo da bi mi vrijeme brže prolazilo, jer sam imao dosta slobodnog vremena, a zatim sam se stvarno zaljubio u freestyle“, govori Edi.
„Vježbao sam danima različite trikove jedan za drugim. U početku je bilo zaista teško.
Gledajući na youtube, uspio sam da savladam oko desetak ključih pokreta kao i kombinacija. Kroz vježbanje ovog sporta, uspio sam da uradim 1000 pimplanja loptom, kombinacija glave i stopala, moga sam još da nastavim ali mi je bio cilj da dođem do 1000” kaže Edi i dodaje da vrijeme koje mu je potrebno da uradi 1000 pimplanja je oko 15 minuta.
„S obzirom na to da mi je kuća blizu školskog poligona u Savin Boru, svakog dana sam vježabao“, kaže Edi.
Edi ističe da mu je želja da jednog dana bude profesionalni fudbaler i da osvoji zlatnu loptu.
„Možda nije skromno, možda je neostvarljivo ali makar potrudiću se da loptu sa kojom piplam, ponesem sa sobom, na svom nastupu na nekom svjetskom fudbalskom stadionu.
„Čuvam prvu loptu sa kojom sam počeo da pimplam, imam kolekciju sada već izbušenih lopti koje čuvam i nadam se da ću u mojoj kolekciji uvrstiti loptu sa nekog Svjetskog prvenstva, u kojem budem učestvovao kao fudbaler“, ističe Edi Rastoder.
Edi do sada nije igrao niti jedan fudbalski turnir, niti je nastupao za fudbalski klub. Želja mu je da igra profesionalni fudbal i da počnem u FK Petnjica ali zbog prevoza nije uspio da se upiše započne svoje fudbalske korake u Petnjici.
„Želja mi je svoje fudbalsko znanje, koja sam sticao svakog dana na mom poligonu u Savin Boru prenesem na travnati stadion, ali zbog daljine i prevoza nisam u mogućnosti da dolazim na treninge na stadionu u Gusarama“, kazao je Edi Rastoder.
Edi je sada završio srednju ekonomsku školu u Petnjici i svoje životne korake planira da pronađe negdje u nekom klubu u Njemačkoj ili Švedskoj i vjeruje da će njegov talenat tamo biti prepoznat i vrednovat.
ENKO KORAĆ
Opštinski odbor SPP Petnjica odgovorio je predjedniku opštine Petnjica Samiru Agoviću u polemici o otvaranju biznis zone u Petnjici. Reagovanje prenosimo u cjelosti.
“Cijeneći naše dosadašnje iskustvo sa vama lično zaista ne sumnjamo u vaš iskren odnos i dobru namjeru da na prostoru opštine Petnjica stvorite uslove da narod prije svega ostane ovde, ali i poboljša kvalitet života i naša i inicijativa, kako ste ispravno i shvatili nije uperena ni protiv koga već za dobrobit građana opštine Petnjica.
Uprkos tome, moramo konstatovati par činjenica koji se tiču čitave priče.
Iako se u potpunosti slažemo koliko je za pokretanje biznisa neophodna realizacija biznis zone u Petnjici, na žalost, faktičko stanje je sledeće – mi danas nemamo ni u naznakama istu.
Niti određenu lokaciju niti plan aktivnosti da se u saradnji sa državnim institucijama ili mogućim stranim partnerima (EU fondovima) krene u realizaciju plana. Naša incijativa upravo ide u tom pravcu.
Svjesni smo da se to ne može uraditi za mjesec ili dva ali apsolutno svjesni da mi kao opština nemamo vremena da čekamo više ni dana. Znamo, kao i vi, kao i svi Bihorci da nas je iz dana u dan sve manje u Petnjici. Da mladi napuštaju Petnjicu a da već godinama i decenijama nemamo nove fabrike, nova radna mjesta – uslov svih uslova da bi mladi ostali da žive ovde.
Sa druge strane svjedoci smo koliko uspješnih Bihoraca imamo van Petnjice ali i prirodnih resursa ovde. Svjedoci smo i da mnogi u nedostatku inicijative od strane nas koji ovde živimo uopšte i ne razmišlja da otvori neki biznis na Bihoru ali da ima i onih u Petnjici koji pokušavaju i bore se kako bi održali svoje započete poslove i kojima je naša pomoć, kao lokalne samouprave možda i ključni podsticaj za uspjeh.
Poučeni uspješnim primjerima iz Crne Gore ali i okruženja da lokalne samouprave danonoćno rade na privlačenju investicija i otvaranju radnih mjesta ne možemo se zadovoljiti sa konstatacijom da se prethodna vlada dobrim dijelom oglušila o zahtjeve lokalne samouprave da ustupi tražene lokacije koje su u državnom vlasništvu.
Naravno, nije nam namjera ni da ocjenjujemo rad bivše ili sadašnje državne vlasti ali apsolutno jeste da jedinstveno nastupimo prema svakoj vlasti na državnom nivou kako bismo ostvarili svoja prava kao opština tj. u intresu građana Petnjice.
Kako ste i naveli u svom obraćanju jako je mnogo problema i izazova sa kojima se suočava lokalna samouprava i upravo zbog toga naša inicijativa ima potpuni smisao. Na sreću, ili žalost, nisu to nikakvi problemi koji se ne mogu rješiti u relativno kratkom roku i zato vas pozivamo da prihvatite našu inicijativu i kao prvi čovjek Petnjice za početak, organizujete sastanak sa svim zaintresovanim i odgovornim akterima društvene scene u Petnjici, predstavnicima privrednog, političkog i javnog života kao i predstavnicima naše brojne dijaspore kako bismo zajednički sagledali probleme, izazove i šanse otvaranja jedne takve zone u Petnjici i kako bismo imali usaglašen stav prema zvaničnim institucijam države Crne Gore ali i međunarodnim fondovima za razvoj koji su ogroman neiskorišten potencijal.
Mi kao lokalna zajednica, gospodine Agoviću nemamo tu ‘privilegiju’ da političku utakmicu vodimo na uobičajeni crnogorski ili balkanski način jer ukoliko svi zajedno, odmah i u punom kapacitetu ne ujedinimo snage ka opštem dobru Bihora i Petnjice neće nas imati ko birati na izborima jer naroda na Bihoru je iz dana u dan sve manje.
Šta kome vrijedi vlast bez naroda, bez mladih, bez perspektive !?
A tako je mnogo mogućnosti za napredak.
I još uvijek nije kasno”.
Nema grada u državi Luksemburg a da nema Bihoraca.
Gdje god da se zađe, eto otuda glas sa pitanjem – otkuda ti ovdje, kada si došao, kako je dolje i sl.
Najčešći susreti su u ranim jutanjim satima kada se okupe da popiju kafu prije nego li pođu na svoje radne obaveze. U nekih 30-tak minuta, uspiju sve da obuhvate, od dnevno-političkih tema u domovinu do čak i sklapanja biznisa.
Uvijek iskrsne potreba da se nekom od svojih ljudi doda ruka pomoći u biznisu. Jedna od lokacija gdje se odvija bihorski jutarnji muhabet jeste i uličica u Šiflanžu u kojoj se nalazi sve ono što je potrebno za jutarnji ritual: prodavnica čiji je vlasnik Bihorac i kafić u kojem se ekspresno pije ekspres kafa.
Vlasnik, Bihorac, otvara svoj dućan i stavlja surutku na vidno izloženo mjesto, začudilo nas je zašto nema surutke sa područja Petnjjice.
„Nije do nas, do njih je. Kada sam god nazvao, oni su rekli – nemamo, nestalo nam je“. Bihorci/gosti kafića vode razgovor koji je najčešće začinjen humorom. Da su poželji kako za društvo u kafani tako i za rad, pokazuje i Ivan sa Konika, koji je druženje sa Bihorcima iz Podgorice nastavio i u Luksemburgu.
Uvujek se stvore uslovi za povlačenje paralele sa Crnom Gorom. Tako jedan od poznatih molera u Luksemburgu, kritikuje kako su odjednom svi poželjeli da se bave molerajem, dobija odgovor od susjednog stola – pa tako je propala poljoprivreda u Crnoj Gori, jedan zasadi maline i one dobro rode prve godine, već sledeće, svi sade maline.
Bude tu i onih koji su na prvu jutarnju kafu došli sa svojim četvorotoškašem bez krova. „Šta je, šta vi mislite, ja sam još kao dijete po Petnjici vozio kabriolet, šepuri se jedan od gostiju a porijeklom iz Bihora i odmah otkriva koji je kabriolet vozio – volujska ili konjska kola, bez imalo kompleksa i ustezanja, uz smijeh završava petnjičanin iz Luksemburga svoju šalu. U tih pola sata sve se psotigne a onda, kud koji – mili moji, jer Luksemburg treba da se gradi a primarno mjesto u tome imaju Bihorci.
DENIS BOŽOVIĆ
Petnjicu su juče posjetili matičari iz skoro svih gradova Crne Gore i tim povodom inicirali formirane Udruženja matičara Crne Gore.
U ime lokalne uprave, matičarima su se obratili potpredsjednik Muslija Kalić i sekretar Ziko Alilović, koji su se u ime predsjednika opštine Samira Agovića zahvalili na posjeti.
U ime domaćina, matičar u petnjičkoj lokalnoj upravi Samir Garčević, zahvalio se uvaženim kolegama na posjeti i poželio dobrodošlicu.
Između ostalog, on je istakao važnost sastanka matičara Crne Gore, kako bi u budućnosti nastavlili slične skupove i unaprijedili kvalitet rada kroz različita iskustva.
Radmila Obadović, u ime matičara, zahvalila se predsjedniku opštine i lokalnoj upravi na srdačnom dočeku za organizaciju inicijanog sastanka, koji će u narednom periodu sa zvaničnim osnivanjem Udruženja postati tradicionalan skup.
Ona je kazala da su matičari na sastanku imali konstuktivne razgovore i konkretne ideje i donijeli zaključak o osnivanju Udruženja matičara Crne Gore.
Matičari iz crnogorskih gradova obišli su džamiju u Petnjici kao i Centar za kulturu.
ENKO KORAĆ
Emir Skenderović od svoje devete godine je u Luksebburgu i još jedan u nizu Bihoraca koji se bavi biznisom. Pored prodavnice mješovite robe, sa kojom uspješno posluje, proširio je svoj biznis pa je otvorio taksi službu, SETLL TAXI Luksemburg.
„Radio sam kao taksista i onda sam uvidio da je neophodno da se podigne nivo usluga i to na taj način što klijenti pozovu i rezervišu vožnju do bilo kojeg aerodroma u Evropi. Naša taksi ide do kuće, preuzme klijente i vozi do željene destinacije“, kaže Emir iz Šiflanža. Prateći potrebe klijenta, Emir je odlučio da proširi svoj biznis i na Crnu Goru.
„Vozeći klijente do aerodroma a koji putuju do Podgorice, skoro pa svi su postavjali isto pitanje – a kako ćemo iz Podgorice. To je bilo presudno da otvorim liniju iz Podgorice po želji i potrebi putnika. Na ovaj način sam zaokružio i tu putničku uslugu i ponudio rješenje za probleme naših putnika, prije svega Bihoraca, kako dalje od Podgorice prema svom zavičaju. A da bi upotpunili kompletnu ponudu, otvorili smo i rent-a-car firmu u našu domovinu i na taj način smo zadovolji potrebe klijenata jer ima onih naših putnika koji hoće da ih auto sačeka na aerodromu i u sopstvenoj režiji, dođu do željenog cilja.
I kod rentiranja automobila, uveli smo novitet. Iz sopstvenog iskustva, znam da ove službe koje posluju na teritoriji Crne Gore, kada ih kontaktira klijent oni prvo pitaju – a odakle dolaziš!!! Lično sam to doživio i tada sam, u bukvalnom smislu, odgovorio – šta tebe briga odakle sam i odakle dolazim. Hoću da kažem da oni imaju posebnu cijenu za nas iz dijaspore. Moja rent-a-car služba nudi usluge po istim cijenama za sve, ma odakle da klijent dolazi. Ta praksa u Crnu Goru mora da prestane. Samo želim da luksemburški mentalit po pitanju biznisa, prenesem i u našu domovinu“; kaže Emir Skenderović iz Šiflanža za portal radija.
Za sve one kojima je neophodna usluga SETLL taksija i Emira Skenderovića, dovoljno je kontaktirati na brojeve telefona, viber ili whatsapp: +352 691 80 80 88 i +352 671 20 30 41 a za Cenu Goru, +382 69 776 – 219.
DENIS BOŽOVIĆ
