Sinoć je iz studija Radija Petnjica emitovan koncert ilahija i sevdaha bihorsko-bjelopoljskog dueta Seja Skenderovića i Velsana Zulovića.
Koncert je prenošen uživo na FB stranici radija i prema podacima sa naše stranice, događaj je pratilo ili je pregledalo više od 30.000 ljudi, što je dokaz da su muzičari bili dobri i da je Radio Petnjica pogodila sa izborom.
Za sve one koji nijesu pratili i slušali koncert mogu to uraditi na You Tube kanalu Radija Petnjica.
Komunalna policije je juče uklonila kontejner koji se nalazio u neposrednoj blizini Centra za kulturu.
Kako saznaje portal radija, u cilju očuvanja javne zelene površine na pomenutoj lokaciji, komunalna policija će kontrolisati sprovođenje zabrane parkiranja na toj lokaciji i time bi sačuvali zelenu površinu.
Podsjećanja radi, kontejner se nalazio u neposrednoj blizini breze, nedaleko od sporednog ulaza u Centar za kulturu a njegova blizini je doprinijela da jedna od breza sporije se razvija.
DENIS BOŽOVIĆ
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je, gostujući u emisiji Hronika Petnjice, istakao važnost uspješne borbe građana i lokalne uprave protiv korona virusa u prvoj fazi u kojoj do sada nije bilo registrovanih slučajeva.
“Dobro je što je Crna Gora izašla iz prve faze kao pobjednik. Zahvalnost zaslužuju građani, struka kao i naša Vlada koja ih je slijedila.
Na lokalnom nivou sprovodili smo sve mjere koje smo dobijali od Vlade i NKT-a. Zahvaljujući našim odgovornim građanima uspjeli smo da budemo sredina u kojoj nema Covida 19”, kaže predsjednik.
On je podsjetio na aktivnosti i pomoć opštine ugroženim domaćinstvima.
“Od sredine marta fokusirali smo se na podršku i pomoć građanima naše opštine. Imalo je dosta zahtjeva. Pomoć koja je pristizala zahtjevala je dodatnu angažovanost.
Veliki je doprinos dala Komunalna policija, Služba zaštite i spašavanja, Komunalno preduzeće i nekoliko ljudi, koji su svakodnevno bili na zadacima. Zaslužuju posebnu zahvalnost”, rekao je Agović.
Predsjednik opštine je zamolio sve da se do kraja poštuju mjere koje nadležni propisuju, te da se nakon više od mjesec okrenemo novim životnim temama i izazovima.
Agović se takođe zahvalio Radiju Petnjica, što je, kako je rekao, primjer uspješne priče. “Radio Petnjica je dala nevjerovatno veliki doprinos u ovoj borbi sa apelima koje je prenosio javnosti”, istakao je predsjednik opštine.
Predsjednik je dodao da, osim onog što ispliva na vidjelo što nije dobro, ispliva i ono što je dobro i pozitivno.
“Ozbiljnost, humanost i odgovornost naših građana uvijek moramo pomenuti i svi koji su pomogli u ovoj situaciji trebamo ih isticati”, kaže Agović.
On je istakao važnost posjete ministra Boškovića Petnjici i rekao da se ona desila u posebnom trenutku i sa snažnim porukama
“Idu bolji dani. Trebamo svi da se posvetimo obavezama. Prilika je da kažem da smo pored tih aktivnosti radili upored druge stvari.
Želim da izrazim zahvalnost Komunalnom preduzeću zbog toga što su nikada spremniji dočekali ovu situaciju. Pored profesionalnih obaveza, bili su angažovani na dodatnim obavezama, čišćenja, sređivanja ulica kao i nasipanja puteva prema katunima u toku pandemije.
Obaveza nam je bila da upristojimo putne pravce prema katunima, da očistimo kanale uredimo pristupne puteve…”, precizirao je Agović.
On je saopštio da Turistička organizacija i lokalna zajednica rade na još jednom projektu – uređenju odmarališta ili ljetnjikovaca.
“U ovoj godini izgrađena su četiri odmarališta. Trudili smo se da one budu u duhu seoskog turizma.
Takođe smo radili na izradi planskih dokumenata, izradi studija od zaštite od poplava i požara. Radimo na dokumentaciji oko uređena prostora iza zgrade opštine, uređenje šetališta i izradu potpornog zida.
U narednom period očekujemo tehničku dokumentaciju kad je u pitanju ulična rasvjeta u centu Petnjice. Kad se steknu uslovi možemo krenuti sa finalizaciom tih projekata”, saopštio je prvi čovjek Petnjice.
Dodao je da se lokalna uprava priprema za nastavak izrade vodovoda Murovsko vrelo.
“Vjerujem da neće biti restrikcije budžeta za finansiranje ovog projekta. Krenuli smo u pripremu za asfaltiranje određenih putnih pravaca. Ovih dana dopremamo cijevi koje ćemo ugraditi prije asfaltiranja tih puteva. Dobili smo inpute od Ministrastva finansija da sredstva koja dobijemo kroz Egalizacioni fond biti umanjena za određeni procenat, i sasvim sigurno očekujem da moramo raditi rebalans budžeta”, kaže Agović.
Predsjednik je istakao niz mjera koje su usvojene na lokalnom nivou, u cilju zaštite budžeta i privatnih preduzeća.
“Razmišljamo da dobar dio finansijskih obaveza ukinemo za ovu godinu prema opštini, sve u mjeri koliko je moguće. Maksimalno ćemo se potruditi da sagledamo sve i vrlo senzibilno analiziramo situaciju – da vidimo u kojoj mjeri možemo konkretno pomoći.
Prvi dio mjera koje smo donijeli odnose se na obaveze prema Opštini. Onaj ko je imao obaveze u vidu naknada i taksi za građane i privrednike, oslobođen je.
Kasnije ćemo razmotriti na koji način poljoprivredne proizvođače možemo pomoći”, ističe predsjednik.
Popuštanjem trenutnih mjera lokalna uprava će pojačavati svoje aktivnosti u narednom periodu.
“Očekujem da ćemo dobiti sagalasnost Ministarstva finansija za nastavak rada na vodovodu Murovsko vrelo i da ćemo ga konačno završiti. Radićemo oko modernizacije lokalnih puteva. Uredićemo centar i saniraćemo nekoliko klizišta na području opštine. Takođe, u kontaktu sam sa CEDIS-om za modernizaciju stubnih trafostanica i konačne rekonstukcije dalekovoda i niskonaponske mreže.
Očekujem da se konačno završi projektna dokumentacija puta Petnjica-Bioča, zatim kanalizaciona mreža u Petnjici, realizacija utvrda obale rijeke Popče. Uskoro očekujemo da će projekti biti finalizovani.
Završetak dionice puta Petnjica-Berane se očekuje, jer još uvijek nije završena ekspoprijacija zemljišta. Nadam se da će se uskoro intezivirati poslovi i uskoro imati zavšetak tog posla. Ostala je najlakša dionica, što se tiče tehničkog dijela. Najave su bile da se ove godine završi i zaista očekujem to”, zaključuje predsjednik Samir Agović.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
PROČITAJTE JOŠ:
SJUTRA NA RADIJU PETNJICA RAMAZANSKI KONCERT ILAHIJA I SEVDAHA
Čitalac portala radiopetnjica.me poslao je snimak iz auta vožnje sa puta Petnjica-Rožaje preko Turijaka.
Kiša, susnježica i snijeg obilježili su ovaj 6. dan maja 2020.
Radio Petnjica organizuje ramazanski koncert ilahija i sevdaha u četvrtak od 20:30 časova.
Muzičari Sejo Skenderović i Velsan Zulović će iz studija Radija Petnjica zabavljati slušaoce zavičajnog radija.
Ramazanski koncert možete pratiti na frekvenciji 90,7 mHz, na portalu putem, kao i na telefonskim aplikacijama. Koncert, takođe možete pratiti i live na facebook stranici Radio Petnjica.
ENKO KORAĆ
Da ljudska nemarnost i neodgovornost može da izazove ozbiljne posledice najbolje nam može pokazati primjer iz MZ Azane. Naime, portalu Radija Petnjica se obratio Leko Petrović, revoltiran odnosom svojih mještana prema lokaciji gdje je smješteno seosko groblje, crkva i viševjekovni bor.
“Početkom aprila, prema mojim saznanjima, grupa od 15-tak ljudi se okupila i iskoristila to što je svetkovni dan, pa je radila na uređenju seoskog groblja i okoline. Svojim nepromišljenim potezom su, van ograde groblja, zapalili šiblje i drače. Međutim, vatra se otela kontroli, proširila se do te mjere da je ugrozila bor koji je star više od 500 godina i koji se nalazi tik uz seosku crkvu. U pokušaju da spase, oni su pozvali vatrogasce.
Zahvaljujući brzoj reakciji Službe zaštite i spašavanja iz Petnjice požar je lokalizovan i spriječene su posledice širih razmjera”, izjavio je Leko Petrović za portal radija, pokazujući od požara oštećene grane bora.
“Postoji inicijativa da ovaj bor bude naše kulturno dobro. O njemu su ispričane i ispisane priče i priče. Bor koji je više od pola vijeka odolijevao svim ratovima i drugim turbulencijama, našom nemarnošću umalo je uništen. Dodatno me je izrevoltiralo to što su do mene došle priče od aktera ovog nemarnog djela, u cilju opravdanja i prikrivanja svog postupka, kako je navodno neki slučajni prolaznik bacio ćik, pa zapalio groblje. Lično sam to protumačio da su spremni da optuže naše komšije. Svi mi smo sa tim komšijama rasli i imamo zajednički suživot. I neću da dozvolim da priča pođe tim pravcem. Takođe se pitam, odakle njima smjelost da krše mjere NKT, jer baš u tom periodu je bila na snazi zabrana okupljanja”, ističe za portal Leko Petrović, bivši predsjednik Crkvenog odbora za obnovu crkve Sv. Trojice u Azanama.
Portal radija je pokušao da sazna nešto više i od očevidaca iz Azana ali oni nijesu željeli da komentarišu slučaj.
DENIS BOŽOVIĆ
PROČITAJTE JOŠ:
OD KAVKAZA DO PETNJICE: KENANOV VOLKODAV ZA MERAK I ČUVANJE STADA OD VUKOVA
Radnici komunalnog preduzeća su juče izvodili radove na uređenju javnih površina u centru Petnjice.
Jedan dio radnika je kosio i uređivao zelene površine, drugi dio je radio na čišćenju trotoara.
Osim ovog posla, petnjičko komunalno preduzeće izvodi radove nasipanja puteva prema katunima na području Vrbice, kao i na uređenju platoa ispred gasalhane u Godočelju.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Ljubav prema psima i želja da se ima najbolje od najboljeg, odvela je Kenana Rastodera do granice Evrope i Azije.
Naime, ovog mladog Bihorca, udaljenost Kavkaza i Degestana nije spriječila da pođe i da otuda, u Petnjicu, na svoju farmu, dovede par kavkaskih ovčara, rase volkodav. Riječ je o mužjaku i ženki sa pedigreom i šampionskog porijekla, koji su čipovani od strane ruskog kinološkog društva.
U potrazi za idealnim pastirskim psom dobroćudne naravi, Kenan je do nedavno imao i turskog kangala.
“Do nedavno sam o rasi volkodav samo čitao i nakon dobre studijske analize o ovoj vrsti pasa, odlučio sam da ih nabavim. Osim te ljubavi prema psima, želja mi je bila da i našim stočarima pokažem da postoji pastirski pas koji može sam da se izbori sa vukom i da zaštiti stado. Posebna osobina ove rase pasa je što su blagorodni za čovjeka. Kao primjer uzimam svog, koji i pored toga što ima oko šest godina starosti, posle par minuta smo se sprijateljili. Interesantna je i pojava kada je pušten i na liniji njegovog trka se nađe dijete, on uspori i laganim korakom ga zaobiđe. Impozantne je veličine, ali je prava maza. Bio sam skeptik, mislio sam da neću biti sa njim zadovoljan, kao što nisam bio sa turskim kangalom. Međutim, Daur, svojim karakterom i svim onim što čini jednog psa dobrim, me je oduševio. Sada je vrijeme izdiga na katun i jedva čekam da ga odvedem u pravi ambijent za pastirskog psa. Stado ovaca i planina, odnosno taj divlji ambijent, jeste njegovo prirodno stanište”, sa ponosom priča Kenan o novoj rasi pasa na njegovoj farmi, koja je bogatija za četiri šteneta rase volkodav.
Interesantan je bio i transport sa Kavkaskih planina do Petnjice.
“Dva psa sam platio 2000 eura. Transport do Srbije avionom me je koštao 600 eura. Moram napomenuti da se radi o legalnom transportu sa svom potrebnom propratnom dokumentacijom. Bivši vlasnici su me častili samo transportni kavez. Ljudi misle da je lako da se ova vrsta pasa transportuje. Naprotiv, postoje posebni kavezi sa ventilatorima za njihov transport i to sam dobio kao čast. Koliko je težak i ozbiljan transport, govori i činjenica da su po ulasku u Srbiju boravili u karantinu, shodno zakonskoj proceduri”, naglašava Kenan, koji u svojoj odgajivačnici ima 16 ilirskih ovčara, kao i jednog mađarskog terijera, stalnog pratioca stada, koje broji oko 160 ovaca.
Za Kenanovu odgajivačnicu, na mjesečnom nivou, potrebno je od 250 do 270 eura.
“Sa hranom nemam problema. Imam mljekaru i proizvedem dosta surutke. Po mesarama kupujem mesarski otpad i sve to kuvam i time ih hranim.U Podgorici kupujem hljeb koji, u zavisnosti od godišnjeg doba, miješam sa mljevenim mesom i hranim ih. Za jedan dan mi je potrebno 22 hljeba. Naravno, zimi im dajem granule, jer im je potrebno zbog dlake i niskih temperatura”, ističe Kenan naglašavajući i mogućnost biznisa, ali da njega to ne zanima.
“Osim ljubavi i meraka, jedino što može da me zanima, jeste da zaštitim stado ovaca od vukova na katunu. Ali, na prvom mjestu je ljubav i merak”, zaključuje Kenan Rastoder za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
PROČITAJTE JOŠ:
Skoro na svakom putnom pravcu u Bihoru možemo naići na neku od česama, sagrađenim za dobro i na usluzi putnicima namjernicima. Ranije su česme bili građene kao mjesta gdje se čovjek može odmoriti i u isto vrijeme napojiti stoku. Izgrađene su bile kao drvena korita sa drvenim produžetkom sa izvora. Sada su česme, uglavnom sa betonskim koritima, klupama sa sjedenje oko nje i obaveznom posvetom na vidnom mjestu.
Mirsad Hadrović je još 2013. godine napisao knjigu Vakufi u Beranama, koja je obuhvatila i teritoriju Petnjice. U okviru te knjige veliki prostor je posvećen upravo česmama i tom takozvanom kultu Bihoraca.
Hadrović je u razgovoru za Radio Petnjica rekao da je “hajrat česma” najčešće dug nekome.
„Hajrat česma je najčešće dug nekome. Česme se prave za umrle, pred dušu nekome, na taj način se upotpunjava dobročinstvo ili propust prema tom umrlom. U Bihoru gotovo da nema putnog pravca da nećemo naići na česmu. U Bihoru je napravljeno više od 50 česama do 2013 godine, što je za jedno malo mjesto, kao što je Bihor, zaista impozantan“, kaže Hadrović.
Prema podacima iz knjige, 1967, godine je napravljena prva česma u Bihoru.
„Tada su bili skromni hajrati. Danas bi trebalo ukazat na to da ne treba da se pretjeruje pri izgradnji. Veća je važnost vode nego izgleda”, smatra Hadrović, jer, kako kaže, ista je funkcija česme sa drvnim koritom i česama koja su građene savremenim materijalima.
„Naš narod u posljednje vrijeme zaista ulaže veliki novac za ono što nema potrebe. To svojevrsno dokazivanje ekonomske moći je pogrešno. Bihor je preplavljen vodom, to ga čini lijepim i zelenim“, kaže Hadrović.
U ne malom broju slučajeva, okolina česam su puna smeća i Hadrović smatra da onaj ko je napravio treba da se brine i o čistoći tog mjesta.
“Ukoliko on ne bude vodio računa taj hajrat će biti zapušten. Ako ne postoji takva mogućnost, onda uredjenje prostora oko česama moglo bi da preuzme Komunalno preduzeće i uvrsti ih u svoje aktivnosti makar jednom mjesečno. Naše česme su ukrasi opštine, a karakter ljudi pokazuje put i česma“, kaže Mirsad Hadrović.
On je apelovao na građane da vode računa o čistoći i pored česama, ali pored puteva i rijeka.
“Pored rijeka, iz kojih smo nekada pili, danas skoro da tu vodu ne možemo koristiti ni za tehničke stvari. Voda je dio nas i očekujem od pojedinaca, od organizacija, od nadležnih da vodimo brigu o njoj. Mi nećemo uništiti prirodu, nego će ona, sa tim što je zagadjena uništiti nas“, zaključuje Mirsad Hadrović.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
PROČITAJTE JOŠ:
UČI DOMA: POGLEDAJTE KAKO FUNKCIONIŠE ONLINE NASTAVA U PETNJICI
