PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: AMAR MURATOVIĆ OTKUPLJUJE VOĆE I PRAVI SOKOVE, OVE GODINE PRERADIĆE 50 TONA

0

I ove godine na gazdinstvu Amara Muratovića, u Petnjici (Jasikovica) zvanično je počeo otkup voća i uslužna prerada voća u voćne sokove.

Za preradu se mogu koristiti skoro sve vrste voća a najpopularnije su jabuke, kruške, dunje, aronija, groždje, cvekla i šargarepa kao i sitno bobičasto voće. Takodje i divlja jabuka, zukva i divlja kruška dolaze u obzir.

Prošle godine, kaže Amar, prerađeno je oko 25.000kg voća a ove godine se očekuje  prerada oko 50 tona.

Cijene otkupa i prerade su na nivou prošle godine, sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 069-499-509 ili 069-490-664

E.K.

NAGLO ZAHLAĐENJE U BIHORU – SLANA PREKRILA LIVADE

0

Samo dan, dva od početka jeseni neočekivano smo dočekali hladne dane da je čak u Bihorskim planinama osvanula slana.

Poslije toplih ljetnjih dana, za jednu noć vrijeme se u Bihoru promijenilo i postalo je veoma hladno.

Hladne noći prouzrokovale su slanu zbog toga što se zemlja više rashadi nego vazduh. Na travi i drugim biljkama vodena para pretvori se u kapljice. Ako je prilično hladno, onda se rosa zamrzne i pretvori u tanak sleđeni sloj, naš narod naziva je slana.

Jutrašnju fotografiju slane sa Bora na kojoj se vidi putni pravac prema Dobrodolama, portalu Radio Petnjica poslao je Edis Mehović.

E.K.

 

Pčelari iz Petnjice i Berana učesnici edukativnog programa koji organizuje TIKA

0

U organizaciji TIKE, Udruženja pčelara Bihor i Pčelarskog saveza Crne Gore u Centru za kulturu, pčelari su imali prilike da budu dio edukativnog programa na temu “Američka i evropska trulež i borba protiv varoe”.

Na edukativnom predavanju prisustvovalo je oko 40 pčelara koji su imali prilike da u skoro trosatnom predavanju usvoje određena znanja i iskustva.

Predavanja se se realizuje u više opština Crne Gore. Primarni cilj programa je širenje znanja o očuvanju zdravlja pčela.

Predsjednik Udruženja pčelara Bihor Sabro Ramčilović pozelio je dobrodošlicu svim pčelarima kao i eminetnim gostima i istakao zahvalnosti svima koji su zaslužni za održano predavanje.

ENKO KORAĆ

CEDIS ZA RADIO PETNJICU: ZAVRŠENI RADOVI NA DALEKOVODU DO PALJUHA, NAPAJANJE STRUJOM STABILNIJE

0

Struja je goruće pitanje u Bihoru i nezaobilazna tema u razgovorima ljudi, političkim sastancima, kafanskim ćalulanjima. Petnjica nikada nije imala kvalitetnu elektro mrežu pa je u prošlosti mnogo riječi potrošeno od strane aktuelmne loklane vlasti da se to stanje popravi, da se konačno skine sa dnevnog reda nešto što u 21. vijeku ne bi ni trebala da bude tema.

I ovog ljeta, zbog rada na Dvosistemskom dalekovodu u od Berana do Paljuha, Petnjica ostajala bez struje i po 13 sati. Uglavno su to bila najavljena isključenja zbog radova ali se često dešavalo da se ponešto i iskomplikuje te da struje nema do kasno u noć. Ovdje naravno ne pričamo o velikim problemima u toku zimskih mjeseci kada se zbog nevremena dešavalo da Petnjica nema struju i po nekoliko dana. Prema riječima odgovornih u CEDIS-u to bi trebala da bude prošlost, jer je posao oko pomenutog dalekovoda gotov.

“Crnogorski elektordistributivni sistem realizuje projekta  “Dvosistemski dalekovod 10kV “Petnjica” od TS 35/10kV “Berane 3” do odcjepnog stuba u Paljuhu” u cilju stabilnije i kvalitetnije isporuke električne energije za korisnike sa područja opštine Petnjica. Za ovaj projekat CEDIS je izdvojio preko 107 hiljada eura. Radovi na projektu su dosta složeni i kompleksni i mogu se izvoditi isključivo u beznaponskom stanju.

Svi radovi su najavljeni preko medija, sajta, FB stranice i Viber zajednice CEDIS-a. U nedjelju 19. septembra radovi su bili najavljeni za period od 7:30 do 17 sati. Zbog nepredvidivih okolnosti koje su se desile tokom izvođenja radova na terenu radovi su morali biti produženi do stvaranja uslova za uredno napajanje korisnika.

Distributivni sistem je dosta složen, pa se dešavaju nepredvidive okolnosti koje mogu uticati na vrijeme završetka planiranih radova, kao što je bio slučaj u nedjelju. Uredno napajanje korisnika je uspostavljeno onda kada su se stekli uslovi za to i ovom prilikom se izvinjvamo korisnicima zbog situacije u kojoj su se našli”

Da li u ovakvim slučajevima, vanrednog i nenajavljnog isključenja imate kontakt sa opštinom i na neki način imate obavezu da komunicirate sa građanima, odnosno da ih obavijestite?

Predstavnici CEDIS-a su vezano za isključenja zbog izvođenja radova na projektu “Dvosistemski dalekovod 10kV “Petnjica” od TS 35/10kV “Berane 3” do odcjepnog stuba u Paljuhu” imali komunikaciju sa predstavnicima lokalne samouprave i sa njiam je dogovorena dinamika izvođena radova tokom jula i avgusta i to u dane vikenda.

Kada se završavaju radovi zbog kojih je Petnjica skoro cijelo ljeto, posebno vikendom, ostajala bez struje?

Radovi na projektu “Dvosistemski dalekovod 10kV “Petnjica” od TS 35/10kV “Berane 3” do odcjepnog stuba u Paljuhu” za koje je potrebno beznaponsko stanje su završeni.

Napominjemo da realizacijom navedenog projekta korsnici sa područja Petnjice će imati stabilnije i sigrunije napajanje električnom energijom.

SAMIR RASTODER

 

 

 

PETNJICA: LOKALNA UPRAVA BETONIRALA 60 METARA PUTA U ZASEOKU HUREMOVIĆI

0

Loklana uprava je betonirala putni pravac u zaseoku Huremovići u MZ Trpezi u dužini od 60 metara.

U ime građana zaseoka Huremovići iz MZ Trpezi, zahvalio se Hajran Huremović  na pruženoj pomoći u sanaciji putnog pravca.

Riječ je o dionici puta od vitalnog značaja za nekoliko domaćinstava, koja bi do sada pri najmanjim vremenskim neprilikama bila neprohodna.

„Dužina punog pravca od glavnog lokalnog puta do krivine prema kućama Huremovića nekih 60 metara, lokalna uprava je finansirala jedanaest mreža armature i 18 kubika betona.

Pružanjem finansijske pomoći za betoniranje ove dionice, lokalna uprava je pokazala na koji način se treba brinuti o svim svojim građanima, bez obzira na sve razlike.

Htio bih da se zahvalim Komunalnom preduzeću na čelu sa direktorom Cikotićem na ustupanju mašine, koja je prije radova izravnjala putni pravac.

Još jednom se zahvaljujem u svoje lično ime i u ime svojih komšija i bratstvenika“, zaključio je Hajran Huremović.

ENKO KORAĆ

 

AKCIJA KOMUNALNOG PREDUZEĆA PETNJICA – SANIRAN PUT JOŠE-JOHOVICE

0

Na inicijativu Mehdije Ličine iz Radmanaca radnici Komunalnog preduzeća su sanirali dio puta u Radmancima koji vodi od Joša do Johovica

„Nakon loših vremenskih uslova koje su prouzrokovale skoro uništen putni pravac od asfalta u Radmancima do kuće Jonuza Koraća, Komunalno preduzeće nam je izašlo u susret i sa devet kamiona materijala nasulo taj putni pravac u dužino oko kilometar i po. Ovo je treći put da Komunalno sanira ovaj putni pravac u dvije godine.

Želim da se u ime svoje i u ime mejštana zahvalim rukovodstvu i radnicima Komunalnog preduzeća a posebno direktoru, koji je prihvatio moju inicijativu za sanaciju putnog pravca“, zaključio je Mehdija Meša Ličina i poručio da je zadovoljan urađenim poslom.

ENKO KORAĆ

 U Petnjici obilježeno 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

0

Povodom 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori očišćen je regionalni put Trpezi – Podvade u saradnji sa osnovnom školom „Mahmut Adrović“, Srednjom mješovitom školom, kao i Komunalnim preduzećem.

Već nekoliko godina opština Petnjica sprovodi slične akcije čišćenja na svojoj teritoriji, s ciljem da se probudi svijest građana o važnosti očuvanja životne sredine.

Ovaj dan je prilika da svi preuzmemo odgovornost i postanemo nosioci promjena. Takođe, na ovaj način skreće se pažnja na posledice ljudskih aktivnosti koje ugrožavaju životnu sredinu.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.

Ističemo zahvalnost direktorima škola, učenicima i nastavnicima kao i Komunalnom preduzeću koji su uzeli učešće u zajedničkoj akciji čišćenja”, saopštila je Anita Muhović iz Odjeljenja za urbanizam, uređenje prostora, stambeno-komunalne djelatnosti, saobraćaj i zaštitu životne sredine u opštini Petnjica.

ENKO KORAĆ

PETNJICA: BEZ STRUJE NEKOLIKO SELA DO 14:30

0

Zbog planiranih radova na mreži,  u srijedu 22. septembra, bez napajanja električnom energijom će ostati djelovi Opštine Petnjica.

U terminu od 09 do 14:30 sati, Laze i u terminu od 09 do 14:30 sati: Petnjica, Godočelje, Lagatore, Đuđ, Murovac, Javorovoa, Radmanci, Lješnica, Tucanje, Orahovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Dašča Rijeka i Kruščica.

“Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni”, stoji na sajtu CEDIS-a.

EKIPE CEDISA ZAMIJENILI PREKINUTE ELEKTRIČNE VODOVE IZMEĐU GODOČELJA I PALJUHA

0

Ekipe Cedisa juče su sanirali problem na elektro mreži od Godočelja do Paljuha gdje je došlo do pucanja dodtrajalih električnih kablova.

Čitaoci portala šalju fotografije na kojima se vide prekinute žice koje su predstavljale opasnost za građane. Oni tvrde da su žice prekinute usljed velikog vjetra koji je duvao u tom dijelu Bihora.

Na jugu najveće plate u Tivtu, na sjeveru najmanje plaćeni u Petnjici

0

Prema istraživanjima kojima se godinama bavi NVO „Euromost”, prosječna plata u opštinama na sjeveru Crne Gore ne može proći 280 eura, neto, znači bez poreza i doprinosa, kaže Almer Mekić

Sudeći prema statistici Monstata, u Crnoj Gori najveću prosječnu platu imaju građani Tivta i to 623 eura, dok je na sjeveru najmanja plata u Petnjici 437 eura. U glavnom gradu prosječna zarada je 560 eura.

Najmanju platu zvanično primaju na jugu države i to Ulcinjani 422 eura. Ipak, kada se pogledaju prosječne plate bez poreza i doprinosa statistika je, kako ocjenjuju sagovornici „Dana“, više nego zanimljiva i čudna jer, na primjer, u Podgorici je prosječna plata od 560 eura samo 17 eura veća nego u Plavu gdje iznosi 533. Sudeći prema zvaničnoj statistici, prosječna plata u Pljevljima je samo dva eura manja nego u Podgorici i iznosi 558 eura.

Prema zvaničnim podacima za kraj jula, prosječna neto plata u Kolašinu je 544, Kotoru 543, Budvi 532 eura, Cetinju 525, Baru 520, Beranama 513,Mojkovcu 509, Plužinama 505, Žabljaku 504, Nikšiću

503, Šavniku 496, Rožajama 493, Andrijevici 477, Danilovgradu 470, Herceg Novom 446, Bijelom Polju 443, te Petnjici 437.

Građanski aktivista iz Bijelog Polja Almer Mekić kaže da statistički podaci koje objavljuje Monstat govore samo jedno da su institucije koje se bave statističkim podacima u velikoj krizi, ili sa nedostatkom kadra, ili sa namjerama pojedinih da prikažu sasvim drugačiju situaciju.

– Prema istraživanjima kojima se godinama bavi NVO „Euromost“, prosječna plata u opštinama na sjeveru Crne Gore ne može proći 280 eura, neto, znači bez poreza i doprinosa. Minimalna plata je 222 eura bez poreza i doprinosa. Pozvali bismo Monstat da objavi posebno za svaku opštinu na sjeveru Crne Gore koliki broj građana prima minimalnu platu od 222 eura, jer, prema našim sazanjima, to je čak 60 odsto, dok ostalih 30 prima od 250 eura do 350, a ostalih 10 prima preko 350 eura. Znači nemoguće je da je prosjek plate, na prim jer, u opštinama na sjeveru Crne Gore u 2021. godini u prosjeku 500 eura i da je prosjek skoro isti kao i u Podgorici istakao je Mekić.

On dodaje i da su sigurni da će i ova vlada kao i prethodna prikrivati prave podatke, a sve u cilju kako bi građanima govorili da se zaposlenost povećava, da su plate veće i slično. Prema riječima Zarije Pavićevića iz Alternative Crna Gora, zarade koje je radio Monstat su nerealno obračunate i nerealno je uzet prosjek.

– Ove prosječne zarade u Crnoj Gori nema ni 20 odsto građana. Prosjek zarada u Crnoj Gori je mnogo niži i kreće se oko 350 eura. U Crnoj Gori je polovina radnika obračunata na zarade od 220 eura, tako da prosjek zarada ne treba računati na osnovu ankete, nego na osnovu zvaničnih poreskih prijava. Monstat je uzeo terminologiju obračuna koja mu je odgovarala, umjesto da samo jedan sat provedu u Upravi poreza i carina smatra Pavićević.

On je istakao da je mnogo važnije tumačenje ovih zarada.

– Plate od 520 eura su po kupovnoj moći jednake kao plate od 400 eura od prošle godine! Poskupljenja su „pojela“ bar 100 eura svakoj familiji za godinu. Koliko može

namirnica da kupi porodica sad sa 520 eura, a koliko je mogla prije godinu? Zarade nijesu rasle ni za centu većini firmi, ali su cijene zato skočile za trećinu. Zašto se ćuti o tome?! Novoj vladajućoj većini bila su puna usta DPS-a i poskupljenja, a sad kad oni vrše vlast ćute kao zaliveni. Da bi zarade rasle potrebno je da se pojave novi investitori, a njih nema ni u najavi. To je zato što smo rizična zemlja. Niko ne želi ovdje da rizikuje novac dok se partije nove vladajuće većine prepucavaju ko spava sa kim, ko ima snimke iz postelje, a ko ne. Za to vrijeme građani imaju male plate, sve je više nezaposlenih. Ili ćemo da se ponašamo kao ozbiljna zemlja ili nestajemo upozorava Pavićević.

PREUZETO: DAN