Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore obavjestio je građane Opštine Petnjica da je instaliran fiksni broj jedinice Zavoda HMP Petnjica koji je noseći broj za besplatnu liniju Hitne pomoći 124.
“Hitnu pomoć u Petnjici moguće je dobiti pozivom na broj 124, a u slučaju da poziv prebaci na neku od jedinica iz susjednih opština – jedinicu ZHMP Petnjica možete dobiti direktnim pozivom na 051/246-009”, saopšteno je iz PR službe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore
U Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak u Petnjici održana je centralna svečanost povodom sunećenja djece na sjeveru Crne Gore.
U okviru akcije osunećeno je 100 mališana, a kulturnim programom izražena zahvalnost organizatorima ove akcije. Manifestaciji je prisustvovao veliki broj građana, od kojih je najviše bilo roditelja i rodbine dječaka koji su osunećeni.
U ime organizatora, prisutnima se obratio Almir Muratović, koji je poželio dobrodošlicu prisutnima iistakako da je ovo još jedanu nizu projekata koje Hajrat sprovodi.
Na svečanosti je prisustvovao predsjednik mladik AK partije na nivou Burse, Ali Sait Adiloglu, koji je prenio pozdrave u ime predsjednika Republike Turske, Redžepa Erdogana i u ime predsjednika opštine Bursa. On se zahvalio CHR Hajratu koji je podržao projekat i istako da će se zajedno u narednom periodu realizovati slični projekti.
Korodinator u realizaciji projekta bipo je Enes Falja.
Muftija sandžački hfz. Abdurrahamn ef. Kujević govorio je o važnosti vjerskog obreda obrezivanja muške djece sa aspekta vjere Islama i viševjekovne prakse kod muslimana.
U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta u Centru za kulturu u Petnjici, upriličena je promocija knjige “Lirski zinet” Božidara Proročića.
Svojim pjesmama su se predstavile autorske koje su dio panorame: Munevera Sutović, Sajma Feratović, Zerin Murić i koautorica Dijana Tiganj.
Božidar Proročić i Dijana Tiganj su svojim izlaganjem predstavili petnjičkoj publici panorama savremenog pješništva Bošnjakinja Crne Gore koja je sazdata u knjizi Lirski zinet i ogleda se kao ideja i plod zajedničkog rada i pristupa.
“Neophodnost nastajanja jedne ovakve knjige ogleda se u tome što je žensko pismo i stvaralaštvo Bošnjakinja Crne Gore bilo decenijama marginalizovano i neopravdano zapostavljeno u domenu kulture. Postojanje jedne ovakve panorame je iskrena želja priređivača da predstave autentično žensko stvaralaštvo Bošnjakinja koje je često nedovoljno afirmisano, a koje je više nego dovoljno vrijedno da se prezentuje na ovaj način i otrgne od zaborava. Iako ga čini nevelik broj autorki različitih generacija, poetičkih načela i stilova, ovaj izbor poezija Bošnjakinja motivisan je potrebom za povratkom značaja ženske poezije u okviru naše savremene kulturne scene i književnosti, ali i da se na savim nov i moderan način promovišu autorke sa područja Crne Gore, Srbije, Luksemburga, Njemačke koje svojim identiteskim postulatima i okvirima pripadaju savremenoj današnjici i matici Crnoj Gori.
Mišljenja smo da su ženska iskustva i ženski svijet toliko autentični da u svojoj poeziji sadrže onaj kosmopolitski duh vječitog traganja. Ovom panoramom poezije želimo obogatiti književnu i kulturnu scenu Crne Gore stvaralaštvom koje izlazi izvan dominantnih literarnih okvira Crne Gore razbijajući sve stereotipe tradicionalističkog ,,dogmatizma” o ženskoj poeziji. Istraživanje ženske poezije kroz prizmu mnogih pjesnika, naučnika, antologičara, filozofa umnogome tome doprinosi.
No moramo biti svjesni da sve ,,tajne” ženske poezije nikada nisu do kraja otkrivene. Ili kako bi to lijepo rekla američka književnica i pjesnikinja Doroti Parker (1893-1967): ,,Žene nisu stvorene da bi bile shvaćene, već da bi bile voljene” (kao i njihova poezija). Stvaralaštvo pjesnikinja koje su ovdje zastupljenje odvija se van standardnih poetskih diskursa koji su prisutni u poeziji i kulturi. Sjedinjenjem različitih poetskih procesa poezija je osnažena i upotpunjena probojem feminističkih kulturoloških i književnih teorija
i praksi, kao i organizovanim zajedničkim djelovanjem autorki i njihovom poetičkom utemeljenošću. Njihova poezija predstavlja svojevrsni bunt, a ton njihovog izražavanja razobličava sve paradigme i predrasude savremenog društva od patrijarhalnih i konzervativnih shvatanja do ,,hijerarhije” koja im se želi nametnuti. Poezija ovih pjesnikinja djelimično izlazi iz okvira tradicionalističkog načina izražavanja, njihova poetika nosi i svojevrsnu ženstvenost i otkriva neprekidni izvor emotivnih, a ne metafizičkih stanja. Ljubavna poezija ovih pesnikinja najčešće odstupa od tradicionalističkog ljubavnog stereotipa. Pesnikinje su povezane nevidljivim sponama prošlosti, ali i okrenute ka budućnosti koju žele demistifikovati. Svojom poetikom prolaze kroz različita životna doba, sjedinjene u životnoj ekspoziciji.
Poezija ovih autorki jednostavno u sebi nosi jaku auru i uvodi čitaoca u jedan potpuno (ne)poznati, a opet drugačji emotivni svijet svake od njih. Pjesme nisu iluzija ni utopija trenutnog, već predstavljaju spektar kolorita kroz viziju lirskih slika.
Lirski mozaici trenutaka i raspoloženja koji razotkrivaju žensku senzibilnost i senzualnost izuzetno su značajni za tumačenje poezije. Autorke u svojim ženskim pjesničkim ,,ispovijestima” razotkrivaju najtananije strane ličnosti pritom stvarajući osjećaj kao da se čitaju njihove lične autobiografije (koje samo pjesnici i mogu da razumiju) i zato se iz tog ugla nameću naslovi i strukture pojedinih pjesama. Belgijski filozof Pol de Man (1919-1983) u svojim zapisima o poeziji podsjeća da je poetska ispovijest pokušaj javnog suočenja unutrašnjeg (alter-ega) koji je potisnut, a što je primjetno i u brojnim pjesmama ove panorame. Arabeskne kompozicije različitih žanrovskih elemanata poezije u panorami predstavljaju njihove svojevrsne pjesničke autoportrete.
Prilikom odabira građe za ovu panoramu vodili smo se potrebom da obuhvatimo što više bošnjačkih autorki koje su vezane za Crnu Goru, ali i principima ličnog doživljava i senzibiliteta. Ova panorama sadrži izbor iz djela dvadeset i tri bošnjačke pjesnikinje. Kompozicijski ova građa podijeljena je u tri ciklusa, a starosna dob autorki bila je kriterijum za ovakvu podjelu. Na ovaj način čitaocima je data mogućnost da prate različite generacijske perpektive iz kojih se javlja pjesnička misao. Prvi ciklus obuhvata pjesme osam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1949. do 1970. godine, drugi ciklus predstavlja poeziju sedam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1970. do 1990. godine, dok treći ciklus predstavlja mlađu generaciju bošnjačkih pjesnikinja rođenih u periodu od 1990. do 2001. godine.
Iako je prvenstveno želja bila da građu panorame organizujemo u ciklusima po stilskim i motivskim sličnostima pjesama, ipak smo odlučili da je odabrani kriterijum bolji jer zaista predstavlja jednu hronološki predstavljenu panoramu ženske bošnjačke poezije od polovine dvadesetog vijeka pa do sadašnjeg trenutka.
U poeziji ovih pjesnikinja prisutni su različiti motivi, jezički stilovi, teme što doprinosi estetskoj vrijednosti ove panorame. U njoj nailazimo na pjesme su pjesme koje su zasićene bošnjačkom leksikom i tematikom, ljubavne, deskriptivne i refleksivne pjesme, ali i na one koje ruše tradicionalne horizonte očekivanja u organizacijskom ili tematskom smislu. Prisutne su pjesme pune melanholije, ljubavnih emocija, rodoljubivog osjećanja, ali i refleksija o bitnim egzistencijalnim pitanjima. Iako su prisutne određene estetske, stilske oscijacije, pa čak i oscilacije u kvalitetu među ovim pjesmama, sve one doprinose da se stvori slika cjelokupnog ženskog pisma koje se javlja u bošnjačkoj književnosti, a koje su koje su povezane sa crnogorskim tlom.
Kulturološko-identitetsko-jezička komponenta odabira poezije i predstavljanje autorki doprinose formiranju jasne svijesti vlastitog nacionalnog i etničkog identiteta.
Univerzalnost njihove poezije predstavljaju pjesnički prostori kroz koje se traga za sudbinom. U često podijeljenim, a ponekad isprepletenim prostorima Evrope pjesnikinje razasute na sve strane traže svoje pjesničko Ja koje se suočava sa različitim činiocima okruženja, kulture, literature, kao i sa samim sobom. Zbog toga je veoma važno da u svojoj poeziji sačuvaju svoj lični identitet i autoritet bez obzira na procese pune iskušenja. Važan segment u samoizgrađivanju pjesničkog identiteta jeste uticaj foklorne tradicije, kulture i narodnog predanja na kojem ta kultura počiva. Ovom panoramom poezije Bošnjakinja željeli smo osnažiti pravo na različitost, individualnost i specifičnost. Orfejevski put pjesnikinja od patrijarhalnog i tradicionalnog do modernog, urbanog, racionalističkog uspostavljanja ličnog u odnosu prema ,,sjenkama” prošlosti sublimiran je u ovoj panorami.
Panorama predstavlja jedan od najljepših doprinosa savremnoj kulturi Bošnjakinja i nadamo se da će poslužiti mnogima da žensko pismo bude više popularizovano, ali i bolje predstavljeno u literaturi, kulturi i javnosti čemu smo, kao priređivači, dali nesebičan doprinos i podstakli već postojeće, kao i buduće pjesnikinje da pišu, što nam je i bio jedan od ciljeva”, Božidar Proorčić i Dijana Tiganj.
U Petnjici je prije dvije noći odžana književna svečanost XIVFestivala priča Zavičajne staze Bihor 2021.
Po ocjeni stručnog žirija, prvu nagradu dobio je poznati pisac Mehmed Meša Đedović za priču „Cipele za odrasle“.
Drugu nagradu osvojila je priča Budvanke Katarine Sarić, „Kuća pirana“.
Treću nagradu osvojila je priča „Ćaćin sin“ spisateljice iz Sarajeva Misere Suljić-Sijarić.
Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja dobila je Refadija Pepa-Avdić za priču „Ženidba Arslan-bega“.
Žiri je pohvalio priče „Dug“ autorice Nermine Subašić, „Milanda ukuda kiriju“ Živka Đuze, „Glasnik“ autora Božidara Proročića i „Svitanje“ autora Dina Lotinca.
Priča “Cipele za odrasle” prati sudbinu seoskog mladića od srednjoškolskih dana do odraslog života koji je obilježen kao sin zatvorenika Golog otoka. Fabula se razvija u nizu od humornog do tragičnog utiska, gdje polazni osnov čini pojedinac na društvenoj margini koji nema mogućnost da se identifikuje sa društvom. Dubinu potrage za vlastitim identitetom otkriva rečenica da «Bolje se slagao sa životinjama nego sa ljudima» kao i elementi fantastičnih scena sa pacovom koji glavnog lika u početku prati, da bi na kraju u groteskonoj sceni pacov pobjegao od njega. No, pored toga priča u drugom planu govori o čovjekovoj upornosti i neodustajanju, jer odustajanje označava smrt. Ambijent priče je optimističan, uz prisustvo humora koji postaje sredstvo borbe sa tragikom života, a što najviše doprinosi umjetničkoj vrijednosti priče. Vrijeme ne stvara krizu, vrijeme je otkriva. “Cipele za odrasle” govore o kontroverznoj ljudskoj prirodi, pripovjedački pogledi slični su onima iz devetnaestoga stoljeća – rane moderne, odnosno prokazivanje savršenstva i harmonije svemira i mjesto čovjeka u njemu, kao i na načine na koje čovjek može osvijestiti svoje mjesto u univerzumu.
Ove godine na konkurs «Festival priče zavičajne staze Bihor 2021» pristiglo je nekoliko priča koje govore o položaju žena u društvu kako danas tako i u prošlosti. To je itekako ohrabrujuće budući da danas težimo boljem društvu u kojem će se svi njegovi članovi osjećati i biti jednako vrijedni. Od svih priča kojima je obuhvaćena tematika položaja žene u društvu i njene uloge u istom najuspjelija je priča «Kuća pirana». Pripovijetka istražuje svu pogubnost djelovanja patrijarhalnog kulturnog sistema na pojedinca i njegovu lančano-posljedičnu narav. Ova snažna priča dekonstruiše patrijarhalnu kulturu u kojoj žrtve nijesu samo žene nego su to i muškarci. Naslovna metafora pokazuje oprirodnjenost užasa. Kuću kao identitarnu osu patrijarhalnog društva nastanjuju krvoločna čudovišta – pirane koje tamane sve pred sobom. Kuća pirana tako postaje metafora patrijarhata koji biću ne oduzima samo identitet i slobodu nego i život. No, najznačajnija vrijednost ove priče jest što prepoznaje da se u takvom sistemu nasilje nad slabijim vješto skriva, da su žrtve nasilja drugosti (ne samo žena, nego i muškarac koji dolazi iz druge i drugačije kulture), kojima se ne vjeruje nego ih se često proglašava neprijateljima i na kraju vještim manipulacijama žrtva se preobrazi u silnika. Autor ove priče kroz porodični hroniku razotkriva društvenu nakaznost uz izvrsne refleksivne isječke i detalje. Priča je višeslojna, protkana lokalnim legendama, sociološkim (ne)prilikama, stereotipima karaktersitičnim za lokalitet u kom je radnja smeštena. Priča u sebi sadrži svojevrsnu svežinu, održava “budnost” kod čitaoca.
Priča “Ćaćin sin” raskošna je priča o odrastanju i prijateljstvu, o nostalgičnom sjećanju na djetinjstvo. No, važnije od same teme jest autorov osjećaj za humor koji inače nedostaje našim književnostima zaokupljenim velikim temama, ratom, potragom za smislom i sl. Humor u ovoj priči skida sve maske sa predrasuda koje su društveno nametnute. Priča prati nestašluke nekolicine dječaka i njihovu spoznaju svijeta, koji se mijenja dolaskom novog direktora i nove učiteljice u seosku školu. U tim odnosima prepoznajemo vječnu sukobljenost sela i grada, odnosno seoske djece i gradskog dječaka koji brzo postaje predmet divljenja. Ali, i jedan i drugi svijet krije svoje mračne tajne i djeca postaju svjesna da razlika među ljudima zapravo nema. Ova priča nije samo reminiscencija na jedan događaj iz djetinjstva, nego ona u slojevima otkriva ljudsku prirodu, a koja je prikazana u jednom fenomenu koji je aktualan u svim epohama – želja da se vlada drugim. Posebno zanimljiv momenat u ovoj priči jeste perspektiva iz koje priča biva ispripovijedana. Dječački, poprilično, naivni pogled na svijet, otkriva nam jednu dječije uzbudljivu atmosferu, koja se završava poučnim ponetiranjem priče upućujući na istinske vrijednosti i smisao života.
U filozofiji se i danas vode rasprave oko morala u zapadnom društvu. Priča “Ženidba Arslan bega” u prvom planu tematizuje pitanje etike i morala u procesu prelaska iz jednog kulturnog sistema u drugi, osmanskog u istočnoevreopski odnosno komunističko-socijalistički. Arslan-beg predstavlja tačku transformacije jednog kulturnog obrasca u drugi. Pripovjedač insistira na poučnosti priče preuzimajući model priče iz usmene narodne tradicije, te u njoj dolazi do stapanja usmenosti i pismenosti. Arslan-beg je portretiran kao primjer čovjeka koji s jedne strane uživa ugled i poštovanje u selu kao seoski učitelj i savjetnik, dok s druge strane selo šuti na njegove skandale sa ženama koje neprestano prolaze kroz njegovu kuću. Priča se zakomplikuje kada u kuću Arslan-bega dolazi žena koja je ostavila šestero djece. Rasplet priče je predvidljiv, ali to ne smeta njenoj atmosferi, naprotiv. Autor u priči slika sudbinu jedne porodice druge polovine 20. vijeka, ali i sudbinu pojedinca bihorskih prostora. Bihorska leksika daje sočnost književnom tekstu i pojačava stilističke doživljaje, pa i savremeni čitalac ima priliku da se vrati leksičkim stazama u ove krajeve i vrijeme koje autor književno tretira. Zaboravljeni običaji i raseljavanja ovdje dobijaju literarno zaokruženje.
Usaglašenost odluka od strane članova žirija kojeg su činili prof. dr Draško Došljak, Biserna Džanković Medović i Naida Mujkić, potvrđuje da je i ovogodišnji Konkurs bio vrlo kvalitetan, te da je ovo samo jedan od mogućih izbora. Štampanje priča biće prilika i da čitaoci odaberu svoje favorite“, kazao je u obrazloženju prof. dr Draško Došljak, predsjednik žirija Festivala Zavičajne staze 2021.
Organizatori su zahvalni Zavičajnom klubu „Bihor“ i predsjedniku Edinu Latiću, koji je uručio novčani iznos za prvu nagradu, kao i Centru za kulturu manjina u ime koga je Izedina Agović-Škrijelj urzčila drugu nagradu i Fudbalskom klubu Union 05 Kajl-Tetandž, koji je donirao treću nagradu za priču, a uručio je član predsjedništva luksemburškog kluba Nusret Nuno Skenderović.
U bogatom programu, književne svečanosti, učestvovali su uvaženi profesori i književnici Ljerka Petković, Birsena Džanković Medović, Edin Smailović, Kristina Babić, Dijana Tiganj, Damir Hadžić i mladi muzičari Pauilna Iritano i Stefan Pajković.
JU Srednja mješovita škola raspisuje NAKNADNI KONKURS za upis učenika u I razred JU Srednje mješovite škole u Petnjici za školsku 2021/2022.
1) Opšta gimnazija 11 učenika
Ekonomija i pravo
Obrazovni program (nivo IV1)
1) Ekonomski tehničar 6 učenika
Poljoprivreda, prehrana i veterina
Obrazovni program(nivo IV1)
1) Poljoprivredni tehničar 13 učenika
Obrazovni program (nivo III)
Ratar-povrtar 9 učenika
Prijava na Konkurs podnosi se elektronski na adresu www.upisi.edu.me 18. i 19. avgusta 2021. godine (od 0 do 24 časa) i 20. avgusta 2021. godine (do 15 časova).
Konačna rang lista lista kandidata za upis u školu objavljuje se na oglasnoj tabli škole do 24. avgusta 2021. godine.
Predsjedništvo Bošnjačke stranke održalo je u nedjelju u Petnjici prvu sjednicu novog saziva.
Na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik stranke Ervin Ibrahimović razgovarano je o pripremama za lokalne izbore u Petnjici, kao i o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori.
U susret lokalnim izborima u Petnjici, čije je održavanje planirano za novembar, Predsjedništvo je izabralo potpredsjednika BS Jasmina Ćorovića, za koordinatora u ovoj opštini.
“Lokalni izbori u Petnjici predstavljaju važan politički trenutak za sve građane Petnjice i brojnu dijasporu. Bošnjačka stranka je spremna da kao i do sada sasluša sve zahtjeve građana Petnjice i sve ono što je od vitalnog interesa za ovu opštinu. U tom smislu, kroz ponuđeni program, Bošnjačka stranka očekuje podršku građana i dobar rezultat, kako bi na taj način bila nezaobilazan činilac buduće vlasti u ovoj opštini”, navodi se u saopštenju.
Na sjednici Predsjedništva analizirana je aktuelna politička situacija. Konstatovano je da su netransparentnost i nesnalaženje Vlade Crne Gore, nešto što zabrinjava sve građane.
“Svi pokazatelji jasno ukazuju da aktuelna Vlada nije odgovorila zadatku. Bošnjačka stranka poziva sve političke subjekte da se odmah krene u pripremu vanrednih parlamentarnih izbora i da se kroz dijalog dođe do potrebne većine za usvajanje izbornih zakona. Crnoj Gori je potrebna nova Vlada, sa novim pristupom na unutrašnjem i međunarodnom planu, Vlada koja će se baviti rješavanjem nagomilanih problema sa kojima se svakodnevno suočavaju građani”, dodaje se u saopštenju.
Na sjednici je razgovarano i o susretima Ibrahimovića sa ambasadorkama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, kao i aktivnostima njegovih saradnika sa predstavnicima dijaspore.
Ocijenjeno je da je na sastancima sa članovima dijaspore konstatovano da dijaspora pomno prati politička dešavanja u Crnoj Gori i pruža punu podršku politici Bošnjačke stranke.
Stranka pravde i pomirenja imenovala je na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva Adnana Muhovića za potpredsjednika partije, saopšteno je iz ove stranke.
“Shodno prenešenom ovlašćenju od strane Glavnog odbora, predsjedništvo SPP-a je na sjednici održanoj 15.08.2021.godine imenovalo Adnana Muhovića iz Petnjice za potpredsjednika stranke. Adnan Muhović je nedavno pristupio Stranci pravde i pomirenja, a imenovanjem na visoku funkciju potpredsjednika stranke, SPP pokazuje otvorenost prema svima koji značajnije mogu doprinijeti ostvarivanju naših programskih ciljeva”, poručeno je iz SPP-a.
