Adel Rastoder, rukometaš iz Luksemburga, koji je porijeklom sa prostora Bihora potpisao za austrijskog prvoligaša.
Adel Rastoder
Adel se bavi rukometom na profesionalnom nivou i prije nekoliko dana je potpisao vrijedan ugovor sa klubom iz Austrije, BT Füchse Auto Pichler. Tako je krenuo krupnim koracima da gazi u svijetu EHF rukometa i samim pomjera granice, inače se radi o odličnom lijevom beku reprezentativcu Luksemburga, koji već sad realativno mlad ima bogatu igračku karijeru.
Adel je iz redova njemačkog kluba Saarlouis prešao u BT Füchse Auto Pichler za koji će nastupati u sezoni 2023/2024.
A vijest o ovom transferu je objavio austrijski prvoligaš u utorak.
“Jako sam sretan zbog svog transfera. Velika je čast za mene biti dio ovog kluba i motiviran sam više nego ikad da ostvarim svoje ciljeve”, izjavio Adel Rastoder.
U Odluci o porezu na nepokretnosti u opštini Petnjica (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 30/20), posle člana 2, dodaje se novi član i glasi:
Opštinski koeficijent nepokretnosti za određivanje prosječne tržišne cijene m2 stambenog prostora, ukoliko organ nadležan za poslove statistike ne objavi prosječnu cijenu m2 novoizgrađenog stambenog objekta u opštini Petnjica, iznosi 0.35.
Korektivni koeficijent za određivanje prosječne tržišne cijene m2 poslovnog objekta, stambeno-poslovnog objekta i poslovnih prostorija iznosi 1,30.
Korektivni koeficijent za određivanje prosječne tržišne cijene m2 o proizvodnog objekta, stovarišta, skladišta i magacina, iznosi 0.35
Korektivni koeficijent za određivanje prosječne tržišne cijene m2 pomoćnog objekta, nestambenog prostora, garaže, garažnog mjesta i podruma iznosi 0.35
Korektivni koeficijent za određivanje prosječne tržišne cijene m2 objekta u izgradnji iznosi 0.35
Korektivni koeficijent za određivanje prosječne tržišne cijene m2 nepokretnog privremenog objekta iznosi 0.60
Vrši se prenumeracija članova, na način što dosadašnji članovi 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15 postaju 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu CG – Opštinski propisi”.
PRAVNI OSNOV: Pravni osnov za donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o porezu na nepokretnost u opštini Petnjica sadržan je u odredbama Zakona o porezu na nepokretnosti (“Službeni list Crne Gore”, br. 25/19, 49/22 i 152/22), Zakona o finansiranju lokalne samouprave (“Službeni list Crne Gore”, broj 03/19 i 86/22), Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni list Crne Gore“, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22 i 84/22) i Statuta opštine Petnjica (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 16/22).
Član 1, stav 2 Zakona o porezu na nepokretnosti propisuje da porez na nepokretnosti uvodi jedinica lokalne samouprave svojim propisom.
Član 7, stav 1, tačka 1 Zakona o finansiranju lokalne samouprave propisuje da je sopstveni prihod opštine porez na nepokretnost.
Članom 38, stav 1, tačka 8 Zakona o lokalnoj samoupravi i članom 32, stav 1, tačka 8 Statuta opštine Petnjica određeno je Skupština opštine uvodi i utvrđuje opštinske poreze, takse, naknade i druge sopstvene prihode.
RAZLOZI ZA DONOŠENJE: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti (“Službeni list Crne Gore”, br. 49/22), između ostalog, došlo je do izmjena dotadašnjeg člana 6, na način što se posle njega dodaje sedam novih članova. Jedan od tih članova (Član 6b) određuje da se prosječna tržišna cijena m2 građevinskog objekta određuje se za stambeni objekat na osnovu podataka o prosječnoj tržišnoj cijeni m2 novoizgrađenog stambenog objekta u jedinici lokalne samouprave koju objavljuje Uprava za godinu koja prethodi godini za koju se porez utvrđuje; odnosno prosječnoj tržišnoj cijeni m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koji objavljuje Uprava za godinu koja prethodi godini za koju se porez utvrđuje i koja se može korigovati opštinskim koeficijentom u rasponu od 0,10 do 2,00, za jedinice lokalne samouprave za koje se ne objavljuje prosječna tržišna cijena m2 novoizgrađenog stambenog objekta.
Nadalje, prosječna tržišna cijena m2 građevinskog objekta određuje se za poslovni objekat i stambeno-poslovni objekat na način što se prosječna tržišna cijena m2 stambenog objekta u jedinici lokalne samouprave može korigovati koeficijentom u rasponu od 1,00 do 2,00, odnosno za objekte u izgradnji, pomoćne, nestambene, nepokretne privremene objekte i druge objekte na način što se prosječna tržišna cijena m2 stambenog objekta u jedinici lokalne samouprave može korigovati koeficijentom u rasponu od 0,10 do 2,00.
Organ nadležan za poslove statistike objavio je da prosječna tržišna cijenu m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori iznosi 1,339 eura, a kako je Zakonom o porezu na nepokretnost određeno da u tim slučajevima jedinice lokalne samouprave mogu svojim propisom korigovati tu cijenu koeficijentom (0,10 do 2,00), to se ovom Odlukom određuje koeficijent u iznosu od 0,35.
Ostali utvrđeni koeficijenti koji se odnose na stambeno-poslovne objekte i poslovne prostorije, stovarišta, skladištenja i magacine, nestambene prostore, garaže i garažna mjesta i podrume, objekte u izgradnji kao i za privremene objekte utvrđuju se shodno koeficijentima koji su sadržani u gore navedenim odredbama Zakona o porezu na nepokretnost
Sa svega navedenog predlažemo Skupštini da usvoji ovakav predlog odluke.
U okviru brojnih aktivnosti, koje se odvijaju u okviru Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije su u relativno kratkom vremenu izašle tri knjižne novosti, koje će sigurno interesovati javnost Bihora, obzirom da je njihovo autorstvo povezano sa Remzom Skenderovićem, univerzitetskim diplomiranim pravnikom, privrednikom, bankarom, rječnikopiscem, publicistom i sudskim tumačem, rodom iz Trpezi.
Knjiga Nikad završene priče (Nikoli dokončane zgodbe) je izašla u okviru Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije uz finansijsku pomoć Uprave za saradnju sa dijsaporom
Autor: Remzo Skenderović
Radi se o zborci od 120 publicistiških od preko 500, koliko ih je autor napisao od 2009 g.i objavio u najpoznatijim slovenačkim novinama.Autor je odabrao one zapise, za koje misli, da moraju ostati zabilježeni u posebnoj knjizi.
U predgovoru knjige je Damir Skenderović, univ. dipl.filozof i sociolog između ostalog zapisao:
,, Intelektualci nikada nisu sasvim unutra i sasvim vani. U suštini uvijek lebde negdje na rubu, tražeći istinu. Za to svoje držanje su neki u istoriji gorjeli i umirali. Ako bih htjeo opisati svoga oca , Remza Skenderovića, jednom riječju, radi se o intelektualcu. O tome svjedoči više od 500 njegovih zapisa u većim slovenačkim novinama. Njegov vječni i neumorni aktivizam u civilnom društvu. Njegov način života, koji se jednako druži sa nekim poznatim umjetnicima, intelektualcima, političarima, menadžerima, diplomatama u Sloveniji i na prostoru bivše Jugoslavije ili sa običnim jednostavnim ljudima jedva sišlim sa planina.”.
Nedavno umrli, jedan od najpozanitijih slovenačkih pisaca, književnik Veno Taufer je zapisao:
,,Obiman je rad Remzovih javnih pisama o našim konkretnim (slovenačkim), lančanim političkim zabludama, korupcijskim aferama,brojnih ambicioznih, narcisoidnih političara, ukratko o moralnom raskroju Republike Slovenije. To su članci, koji zahtijevaju pravednost, rasčišćavanje, demaskiranje laži, manipulacija..
Posebna odlika i zanimljivost, uvjerljivost njegovih kratkih, jasno i suštinski napisanih razmišljanja su pravnička preciznost, brižljiva publicistička razumljivost. Ako već pominjemo piščevu pravničku odličnost – svaki problem, koji otvori, dovede do logičnog zaključka”…
Stanko Štrajn, privrednik sudija i sam književnik je zapisao:,, Zbirka eseja Nikad završene priče je dragocen doprinos autora Remza Skenderovića ka razumijevanju društvenih kretanja u Republici Sloveniji od njenog osamostaljenja do danas. Autor nam u Nikad završenim pričama ne samo opisuje, nego naslika kako se snovi o pravednoj, socijalnoj i pravnoj državi razotkriju prije svega zbog zloupotrebe vlasti.
Eseji u Nikad završenim pričama nisu samo prikaz stanja i kritika politike, nego su prije svega traženje rješenja, kao što ih vidi dobronamjerni autor u viđenjima i razmišljnajima pravnika, koji je u svom životu u praksi društveno odgovorno vodio ili sarađivao u vođenju važnih organizacija i privrednih društava.”
**************************************
Sa promocije Kniige nedovršene priče Stanko Štrajn,(moderator) privrednik, bivši sudija, pisac, Remzo Skendeović, Pedja Ašanin Gole, prof.na univerzitetu (modeator)
GOVOR TURIZMA, prof.dr Vesna Mikolič
Prevod na crnogorski jezik Remzo Skenderović
Knjiga je izašla u izdanju Kultrunog centra crnogorskih društava Slovenije i uz fianansijsku pomoć uprave za dijapsoru.
Prof.dr. Vesna Mikolič je profesorica Naučno istraživačkog centra Univerziteta Primorske iz Kopra i Univerziteta u Trstu
U monografiji je pretstavljeno obimno područje turističke komunikacije. Autorica utemeljuje govor turizma kao govor široke i mobilne područne govorne/diskurzivne zajednice. U svom okviru povezuje brojna društvena i stručna područja, raznovrsne tekstove i jezike različitih područja, striha, nauka..
Sa prevodom ove monografije bi crnogorski turizam dobio uvid u savremenu analizu jezika i komunikacije u turizmu. Jezik ima v turizmu još posebnu ulogu, jer se neka zbilja vrednuje kao turistička ponuda tek, kada se je jezikom opiše, i tako se upravo preko te komunikacije spozna potencijalni turist. Preciznije pretstavljanje zančenja jezika u turizmu i prikaz izrade važne jezičke infrastrukture, može služiti planerima politike na području turizma pri razvoju komunikacijskih alata za crnogorski jezik i prevode na strane jezike, obrazovnim organizacijama, koje osposobljavaju buduće kreativce na području turizma, i na kraju krajeva samim turističkim ponudiocima, koji će preko razumijavnaj značenja komunikacije u turizmu mogu i sami oblikovati što vjerodostojnie i ivjerljivije tekstove, povezana sa sopstvenom turističkom ponudom. Iskustva profesorice, koja se posebno bavi s tim područjem jezikoslovlja če dobro doći crnogorskim turističkim radnicima. Prof. Mikoličeva je u uvodu zapisala: ,,Naravno, neizmjerno se zahvaljujem Savezu »Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije« i njegovom predsjedniku Remzu Skenderoviću i na izuzetnom prevodu i na interesu da se knjiga prevede na crnogorski jezik, zato smatram da se može na taj način uspostaviti dobar dijalog između turističkih studija i struka u turistički veoma razvijenim oblastima Crne Gore i Slovenije.,,
Sa promocije prevoda knjige na crnogorski jezik Govor turizma, prof. dr.Vesne Mikolič ( u sredini sa prevodiocem Remzom Skenderovićem)
********************************************
RASUTI TERET, Remzo Skenderović
Naslovna strana knige Rasuti teret
Knjigu Rasuti teret je napisao Remzo Skenderović. Autor je pripremio zbirku kratkih priča o odrastanju u višečlanoj porodici, događajima od 1953 g. do 2023, o putešestviju i doživljajima tipične crnogorske porodice posebno bihorskog kraja, o nekom prošlom vremenu i događajima u kojima je autor bio aktivni učesnik.Iz te knjige će mlađi a i stariji čitaoci podsjetiti se na neka druga vremena iz bližnje prošlosti, koja se polako brišu iz zaborava.Autor je učesnik brojnih događaja iz vremena koje opisuje. Knjigu je oblikovala i lektorisala prof. Remzija Cucak. Knjigu Rasuti teret je izadlo crnogorsko akademsko društvo Luča iz Ljubljane.
O knjizi je pisac Lojze Podobnik zapisao: ,, Knjigu Rasuti teret sam pročitao naizust. Upoznao sam tvoj boj sa »mlinovima na vjetar«, upoznao tvoj pređeni put i sakrivene kutove tvog života. Zanimljiva i poučna knjiga. U svom pripovjedanju čitaocu govoriš o prošlim vremenima, koaj su bila lijepa ali i kruta. Riječi i izražavanje su bogati i osjeća se dinamika priče, koja prinuđava čitaoca na razmišljanje. Rasuti teret je lična priča crnogorskog dječaka, koji je započeo u crnogorskim planinama, daleko od civilizacije. Iz gorštačke okoline planina i njihove neopisive ljepote je dječak izrastao u mladića,i kasnije Čovjeka, koji se zna suprotstavljati svim društvenim anomalijama.’, a kome pisana riječ je najjače oružje.’’
Miloš Šonc, poznati slovenački borac za socijalna prava ističe, da :,,Knjiga je puna svakodnevnih događaja, sa kojima sa sa lakoćom sažiivmo, otovreno rastače autorovu ličnost i život. Istovremeno je to i hronika mojega, našega života, uspomena na juče i danas. Sa svim lijepim i lošim stranama života. Svejedno je lijepih bilo više. Možda i zbog toga jer opisuješ pošteno, trijezno i objektivno. Prije svega zato, jer si takav kao ličnost. Kao Čovjek.
Autor je živjeo na Žabljaku, u Gusinju, Skoplju, Beogradu, Novom mestu, Ljubljani. Kako autor citira Duška Radovića i ,, njegov život je kao samousluga, sve što je dobio, platio je’’. To je prva autorova knjiga na crnogorskom jeziku.
Knjiga je izašla uz pomoć Tovarne zdravil KRKA, d.o.o., Doclea, d.o.o.,Uprave za dijasporu Crne Gore, i društva Luča. Veći dio sredstava je omogućio i sam autor.
Ekipa Radija Petnjica ugostila je u petak direktoricu predškolske ustanove ,,Radmila Nedić” Marinu Gojković, koja je boravila u posjeti područnoj jedinici vrtića koja se nalazi u Petnjici.
Sa njom smo, između ostalog, razgovarali o značaju predškolskog obrazovanja za djecu, kao i kada zainteresovani roditelji mogu upisati djecu u vrtić.
,,Vrtić je jako je bitan za djecu, pogotovo u tom uzrastu kada je ekspanzija razvoja kod njih, upijaju sve, sva znanja, sve primećuju i onda je i preporuka na osnovu naučnih istraživanja, dugogodišnjih, da djeca pohađaju vrtić prije polaska u školu. Samim tim se socijalizuju i taj prelazak sa vrtića na školu ne bude toliko stresan kao za djecu koja ne pohađaju vrtić”.
,,Upis u vrtić traje tokom čitavog ljeta i školske godine. U matičnom vrtiću ,,Radmila Nedić” u Beranama se nalazi upisna komisija, roditelji imaju mogućnost upisa i onlajn”.
Gojković je istakla kao problem to što vrtić ne posjeduje kombi sa kojim bi djecu prevozio sa nekih udaljenih mjesta i zaseoka do vrtića. Takvo prevozno sredstvo bi omogućilo djeci da redovno pohađaju vrtić.
Od ove godine vrtić ,,Radmila Nedić” posjeduje i logopeda koji će raditi sa djecom i na taj način pokušava da obuhvati svu djecu kojima je pomoć potrebna.
Takođe, u petak je organizovan predškolski bal u organizaciji vaspitačica područne jedinice vrtića ,,Radmila Nedić”, gdje su djeca zajedno sa roditeljima i vaspitačima prošetali ulicama Petnjice i prikazali sebe u najljepšem izdanju i sa tim označili kraj predškolskih dana.
Emisiju možete pogledati na našem You Tube kanalu Radio Petnjica.
Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Rešad Muratović zahvalio se svim biračima za podršku toj partiji na vanrednim parlamentarnim izborima.
,,U ime Opštinskog odbora DPS Petnjica želim da uputim iskrenu zahvalnost svim našim biračima koji su i ovoga puta snažno podržali našu partiju i koalicionu listu “Zajedno” i time pokazali da su bihorci na ovim izborima prepoznali najkvalitetniju političku ponudu. Moramo biti zadovoljni rezultatom koji je ostvaren kroz jednu pozitivnu i čistu kampanju koju smo vodili. Činjenica da vršimo apsolutnu vlast u Petnjici i naredne dvije i po godine nas dodatno obavezuje da učinimo sve kako bi realizovali naš izborni program i opravdali očekivanja građana Bihora” saopštio je predsjednik OO DPS Petnjica Rešad Reško Muratović
Ovih dana je u Kulturnom centru crnogorskih društava u R Sloveniji promovisan prevod knjige na crnogorski jezik Zašto ćutiš, Havo? autorice Selme Skenderović, koju je preveo Pedja Ašanin Gole, a lektorisala prof. Remzija Cucak, a u izdanju Crnogorskog društva Crna Gora iz Ljubljane.
Knjigu je uredio Remzo Skenderović
Razgovor sa autoricom i prevodiocem je moderirao publicista Remzo Skenderović.
Remzo Skenderović
Promociji je prisustvovala gospođa Ana Zeković otpravnik poslova Ambasadora u Ljubljani, prvi sekretar Ambasade gospođa Mirela Tuzović, i predstavnica Javnog fonda Slovenije za kulturne djelatnosti. Izlazak knjige je finansijski podržala i Uprava za saradnju sa dijasporom.
U razgovoru o knjizi je bilo istaknuto da je Selma Skenderović napisala knjigu koju smo odavno trebali imati. Knjigu o tuđinstvu, doseljeništvu, usvajanju novog jezika, manjinskoj vjerskoj pripadnosti i vječitom kormilarenju među (ne)identitetima. Iako govori o sjećanju na izvorni identitet u domovini svog djetinjstva, o sopstvenim vjerskim uvjerenjima koja mogu da budu u koliziji sa nacionalno priznatim vjerskim praznicima, porodične dinamike i vrijednosti, njeno pisanje ne ustoličava prošlost i tradiciju. Naprotiv, njeno pisanje je izrazito savremeno, evropsko i svjetsko upravo po tome kako u duši pojedinki i pojedinaca istražuje sitne, gotovo nevidljive preokrete i lomove koji su najintimniji odraz iskrivljenosti svijeta u kome živimo. Zapravo, te precizno napisane priče ostvaruju više svjetova i neki, koji misle da su baksuzi, imaju zapravo istovremeno dvije mogućnosti. Zbog svog identiteta ili isključenosti istovremeno žive u dva različita, čak suprotna svijeta. Na taj način i njihovo stvaralaštvo može da bude višestruko, jer nastaje na sjecištu dva identiteta, dva svijeta, dva različita sistema vrijednosti, kao i koncepata umjetnosti.
Selma Skenderović je studentkinja slovenačkog jezika i komparativne književnosti na 3. godina na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Po porijeklu roditelja iz Trpezi, opština Petnjica, počela je da piše sa devet godina, kad se sa porodicom preselila u Sloveniju. U srednjoj školi pohađala je literarni klub pod mentorstvom pjesnikinje Ines Cergol i svoje radove objavljivala u školskom časopisu Maestral. Istovremeno je pisala pozorišne kritike za onlajn magazin CMK magazin, u saradnji sa pozorištem Kopar, i nastupala na književnim večerima Obalne rime (Dom omladine Kopar).
Selma objavljuje poeziju i prozu na raznim književnim platformama i u antologijama, kao što su Poetikon, Mentor, Kraljevi ulice, Vrabac anarhista, književni dodatak Latice u izdanju Bosanskog kulturnog saveza Slovenije. Učestvuje u interkulturalnim i međunarodnim projektima, kojima podiže svijest o većoj toleranciji prema strancima, na primjer Medkulturno sobivanje (Interkulturalni suživot), Inicijativa za strane studente, čak i na međunarodnom graničnom skupu Forum Tomizza. Najzvučnije je bilo učešće na izložbi Odjuga: Zgodbe o identitetah na prepihu u Muzeju novije istorije Slovenije (Priče o identitetima na promaji u Muzeju novije istorije Slovenije). Dvostruka je dobitnica nagrade Bljesak (2020, 2021) koja se dodjeljuje u sklopu Šinkovčevih dana poezije.
Kao najmlađa autorica, sa 19 godina, Selma je svojim angažovanim pisanjem pobijedila na Festivalu književnosti mladih Urška 2020, u konkurenciji od skoro 100 mladih autora iz cijele Slovenije, starih od 15 do 30 godina. Svojim kratkim pričama Selma Skenderović uvjerila je slovenačku urednicu i spisateljicu Suzanu Tratnik da bude izabrana među pet finalista, i pobijedi. Suzana Tratnik joj je postala mentorica i urednica za zbirku kratkih priča pod naslovom Zakaj molčiš, Hava (Zašto ćutiš, Havo). Prevod knjige na engleskom i bosanskom jeziku je takođe objavljen prošle godine.
Selmin prvijenac u knjizi objavljen je u oktobru 2021. godine u zborniku Prvenke (Prvijenci)
Javnog fonda za kulturne djelatnosti Republike Slovenije (JSKD). Priče su odmah izazvale interesovanje književne javnosti jer je prvo izdanje (400 primjeraka) prodato za manje od pola godine od objavljivanja. Ovog proljeća knjiga je već doštampana i predstavljena na mnogim književnim susretima.
Javna agencija za knjigu Republike Slovenije (JAK) odabrala je Selmu Skenderović kao mladu slovenačku spisateljicu i njen prvijenac za projekat Čitaoci Evrope 2022 (Readerof Europe).
Na ovom mjestu spomenuću da je Selma Skenderović napisala knjigu koju smo odavno trebali imati. Knjigu o tuđinstvu, doseljeništvu, usvajanju novog jezika, manjinskoj vjerskoj pripadnosti i vječitom kormilarenju među (ne)identitetima. Iako govori o sjećanju na izvorni identitet u domovini svog djetinjstva, o sopstvenim vjerskim uvjerenjima koja mogu da budu u koliziji sa nacionalno priznatim vjerskim praznicima, porodične dinamike i vrijednosti, njeno pisanje ne ustoličava prošlost i tradiciju. Naprotiv, njeno pisanje je izrazito savremeno, evropsko i svjetsko upravo po tome kako u duši pojedinki i pojedinaca istražuje sitne, gotovo nevidljive preokrete i lomove koji su najintimniji odraz iskrivljenosti svijeta u kome živimo. Zapravo, te precizno napisane priče ostvaruju više svjetova i neki, koji misle da su baksuzi, imaju zapravo istovremeno dvije mogućnosti. Zbog svog identiteta ili isključenosti istovremeno žive u dva različita, čak suprotna svijeta. Na taj način i njihovo stvaralaštvo može da bude višestruko, jer nastaje na sjecištu dva identiteta, dva svijeta, dva različita sistema vrijednosti, kao i koncepata umjetnosti.
Kulturni centar crnogorskih društava u R Sloveniji
Nakon završenih parlamentarnih izbora ekipa Radija Petnjica posjetila je izborni štab Bošnjačke stranke Petnjica I tom prilikom razgovarala sa predsjednikom OO BS-a Ervinom Durakovićem, koji nije krio zadovoljstvo na velikom uspjehu koji je ostvarila ova partija, a za naš portal je kazao da je ovo pobjeda svih Bošnjaka u Crnoj Gori.
,,Dragi moji Petnjičani i Petnjičanke, sa neopisivim zadovoljstvom vas obavještavam da je Bošnjačka stranka pobijedila u Petnjici!
Od danas smo najjača politička partija pojedinačno, a vrlo brzo ćemo i preuzeti odgovornost za upravljanje lokalnom samoupravom! Dakle, Bošnjačka stranka će posije lokalnih izbora biti vlast u Petnjici! Hvala svim učesnicima izbornog procesa na korektnoj kampanji. Hvala i svim građanima koji su iskoristili biračko pravo, a posebno vama koji ste podržali izbornu listu Bošnjačke stranke. Hvala svakom od vas 808 ponosnih Bihoraca”,rekao je Duraković.
Na kraju je takođe je pozvao i one koji ovaj put nijesu podržali listu Bošnjačku stranku da to na narednim izborima urade.
,,Pozivam i vas koji niste ovaj put podržali našu listu da se pridružite pobjedničkoj ekipi u borbi za bolje sjutra svih nas! Hvala još jednom! HAIRLI NAM POBJEDA” zaključio je Duraković.
Pristalice ove partije su odmah nakon objavljivanja preliminarnih rezultata krenuli u slavlje ulicama Petnjice.
Danas se održavaju parlamentarni izbori u Crnoj Gori.
U Petnjici nijesu zabilježene nepravilnosti, a svih 18 biračkih mjesta otvoreno je u 07:00h, građani će svoje biračko pravo moći ostvariti sve do 20:00h kada slijedi zatvaranje BM.
U Petnjici je do 15:00h pravo glasa ostvarilo 1515 građana od upisanih 6271 procentualno 24,16%
Na ovim parlamentarnim izborima učestvuje 15 lista.
Parlamentarni izbori koji se danas održavaju dvanaesti su od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a šesti nakon obnove nezavisnosti
U Opštini Petnjica priređen je tradicionalni prijem za dvije najbolje učenice koje su učenice generacije u srednjim školama.
Inera Latić je kao đak generacije završila Srednju stručnu školu u Beranama, dok je Amra Tiganj kao đak generacije Srednje Mješovite škole u Petnjici.
Najbolje učenice na prijemu u Opštini Petnjica su dočekali predsjednik Opštine Samir Agović, potpredsjednik Opštine Selvudin Šabotić i samostalna savjetnica Nermina Muratović kao i brojni saradnici.
Njima je tom prilikom uručena simbolična nagrada: knjiga našeg pisca Safeta Hadrovića Vrbičkog i novčana nagrada.
Predsjednik Samir Agović im je poželio uspjeh u daljem školovanju i kazao da će bez sumnje najbolje prezentovati našu Opštinu.
