JE LI OVCA IL’ JE BRAV

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SARADNJI CG SA ISELJENICIMA ODRŽANA I U LUKSEMBURGU

Povodom dopune zakona vlade Crne Gore o saradnji sa iseljenicima koji je usvojen 2015. a sada se raspravlja o njegovim izmjenama i dopunama, direktor Uprave za Dijasporu Predrag Mitrović sa drugom sekretaricom u Upravi za dijasporu Milicom Raičević, i u društvu sa predstavnicima Ambasade Crne Gore u Briselu: Nj.E. Ambasadorom Vladimirom Radulovićem, sekretaricom ambasade Milenom Šofranac, te ministrom-savjetnikom pri ambasadi Predragom Stamatovićem, boravili su u Luksemburgu gdje su sa iseljeničkim udruženjima iz Crne Gore i sa još nekoliko njih iz Holandije i Njemačke, 10. decembra ove godine, održali sastanak u gradu Tetanžu.
Osim predstavnika udruženja iz Luksemburga sastanku je prisustvovao i jedan broj doseljenika iz Crne Gore koje je živo zanimala tema sastanka.
U ime domaćina bili su konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić i Edin Medo Latić, član ZK „Bihor“ koji je ujedno i član savjeta za dijasporu Crne Gore iz Luksemburga.
Vodila se višesatna rasprava na kojoj su predstavnici udruženja istakli da je odnos između matice Crne Gore i dijaspore u Luksemburgu itekako unaprijeđen dolaskom na čelo Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića, koji često obilazi iseljeničke zajednice i živo se zanima za unapređenje odnosa sa Crnom Gorom, na obostrano zadovoljstvo. Naglašeno je da su rezultati evidentni.
Ponajviše se, tako se čini, raspravljalo oko niočeg; naime, jedan broj diskutanata su potencirali da se izvede na čistač – koji je naziv pogodniji za iseljenike – iseljenici ili dijaspora, što po mnogo čemu je jedno te isto. No, ako ćemo da tjeramo „mak na konac“ uvijek ćemo naći razloge za iskopavanje razlika i različitosti, ali – da li nam je to cilj?! Bilo je, također, rasprava kako zvati zemlju iz koje smo dospjeli u Luksemburg i druge zemlje svijeta: da li matična država ili država porijekla? I tu je bilo nedoumica i rasprava.
Po nekima država porijekla i matična država je jedno te isto, jer – ako je nekom država porijekla Crna Gora, ona mu je, podrazumijeva se, i matična država; to ne mora da znači da je država porijekla i matična država ista ocu i sinu, jer – otac može biti rođen i po porijeklu Njemac, a njegov sin rođen i stekao status državljanstva u Crnoj Gori. U tom slučaju ocu je matična država Njemačka, a sinu Crna Gora.
Je li ovca il je brav?!, raspravljalo se i gubilo vrijeme. No, mora se priznati, bilo je i konstruktivnih rasprava koje su od suštinskog značaja za Iseljenike Crne Gore u Luksemburgu.
Obećano je da će u sastava članstva Savjeta za dijasporu Crne Gore iz Luksemburga biti predloženo da se bira još jedan član, te bi ih, umjesto dosadašnjih dva – bilo tri.
Bilo kako bilo, rastali smo se uz prijateljski stisak ruku, a dijaspora Crne Gore u Luksemburgu, ili njeni iseljenici, još jednom podsjećeni ko su, odakle su i šta im je činiti.
Lijepo je imati svoju maticu, nema šta. A Crna Gora, evidentno je, trudi se itekako da svoje razasute građane širom planete uveže, okupi, i učvrsti savez izmeđe raseljenih i onih koji su ostali vjerni svome domu.

No, valja uvijek podsjećati na mudru misao velikog bošnjačkog i crnogorskog pisca Huseina Bašića, koji je još u vrijeme masovnog bježanja ili iseljavanja iz Crne Gore napisao: niti su bogzna srećni oni koji su otišli, niti oni koji su ostali…

F. S.

 

DNEVNE NOVINE: PSI I DŽUKELE

5
Demokratska Crna Gora Alekse Bečića je na ponovljenim izborima u Savinom Boru, u petnjičkoj opštini, uspjela da osvoji dodatnih 14 glasova (u prvom krugu imala je samo pet) i tako dobije jedan mandat u lokalnom parlamentu. Za kravatašku partiju izuzetan uspjeh, reklo bi se, ali i velika sramota za petnjičke glasače. Pažljivom analizom rezultata u Savinom Boru, naime, lako se dolazi do egzaktno neoborivog zaključka da su Bečićevi puleni došli do mandata u petnjičkom parlamentu (bivšim) glasovima, prije svega, Bošnjačke stranke, Krivokapićeve SDP i Brajovićevih socijaldemokrata. Zašto su glasači BS, SDP i SD, za samo nekoliko dana „obrnuli ćurak“, njima na obraz.
Da li je presudila neka Bečićeva boca ili lizalica na pragu od kuće, opet njima na obraz. Ili će biti da je ponovo, po Rankovoj recepturi, primijenjen kolašinski metod političke trgovine, poznat pod nazivom „Đurđevina“, s tim da Albin Ćeman ipak nema izborni potencijal političkog beščašća koji je dosegla Željka Vuksanović.
Valja znati, koliko god to „režimski“ zvučalo, ali je egzaktno neoborivo, da je u Savinom Boru Demokratska partija socijalista, u tim ponovljenim izborima, dobila 102 glasa, čak 23 više nego na prethodnom glasanju, odnosno skoro šest puta više od Bečićevih poletaraca. Po tehnologiji izborne računice, međutim, ta 23 nova glasa DPS-u su samo potvrdila njihovih 20 mandata, a Bečićevih skromnih 14 , donijela njima jedan mandat. Malo nelogično, ali je tako.
I ništa sporno, da se na društvenim mrežama nijesu pojavili Bečićevi jastrebovi sa sablasnim porukama, nesumnjivo inspirisanim sopstvenim vrlo ozbiljnim frustracijama i bolesnom količinom mržnje. Tako izvjesni politički i svakovrsni drugi anonimus, Nemanja Tomović, 12. decembra, u 22.07, vrlo ćiriličnim pismom, „čestita“ Albinu Ćemanu na odborničkom mjestu u petnjičkom parlamentu. Piše Tomović: „Još jedna pobjeda nad režimskim psima! Našli smo one pokradene glasove i u Petnjici ostvarili jedan mandat!“
Pošto Tomović nije precizno definisao ko su u toj njegovoj priči „psi“, a posebno je apostrofirao da su „našli pokradene glasove“, moglo bi se, po elementarnoj logici, zaključiti da se njegova bolesna kvalifikacija odnosi na glasače Bošnjačke stranke i Rankove Socijaldemokratske partije, jer su oni u najvećem minusu u drugom krugu glasanja. (BS je sa 14 pao na tri glasa, SDP je dobio četiri glasa dok je na prethodnom glasanju imao sedam).
U svakom slučaju, Tomovićeva psihodelična primjedba, koliko god on imao baš  tu namjeru, ne može da se odnosi na DPS, koji je „porastao“ za 23 glasa. Ili je u stanju euforičkog rastrojstva zbog osvojenog jednog mandata  Tomović zaboravio na činjenice, pa neoprezno emituje veliku količinu gluposti, gadosti i uvreda, čak i na svoju štetu. Što i ne iznenađuje, jer njegov šef Bečić forsira upravo takvu vrstu javne komunikacije, sa velikom količinom praznih, ali teških riječi, u odsustvu racionalne političke vizije i programa.
Na kraju treba podsjetiti da pas uglavnom uživa ugled najboljeg čovjekovog prijatelja. Sa druge strane, bar u podgoričkom žargonu, džukela je karakterna osobina lošeg, zlog, nepristojnog, nevaspitanog, lažljivog i nemoralnog čovjeka.
Pa neka Petnjičani, bilo kojoj političkoj opciji pripadali, sad vide kome su omogućili da uđe u njihov parlament.
Ljekovito je znati razliku između psa i džukele!
(PREUZETO – DNEVNE NOVINE: GORAN POPOVIĆ)
*************
(Stavovi i komentari iz preuzetih tekstova drugih medija ne odražavaju stav Radija Petnjica)

PETNJICA – PODVADE: BEMAX ĆE POPRAVITI SVE ŠTO NEVRIJEME UNIŠTI

1

I danas su radnici Bemaxa radili na uklanjanju odrona na putnom pravcu. U Podvadama, na raskrsnici, u prethodnom periodu je takođe došlo do odrona tako da su radnici ove građevinske firme rade na čišćenu kolovoza.

Kako saznaje portal Radija Petnjica, juče su ovaj putni pravac obišli nadležni iz Bemaxa i tom prilikom su konstatovali stanje kada su u pitanju odroni i kazali da će najvjerovatnije na proleće, nakon zime, imati priliku da dođu i da poprave sve ono što kiša i snijeg budu oštetili.

D.B.

USKORO KONTEJNERI I U PETNJIČKIM SELIMA

2

Građani opštine Petnjica svjedoci su da su prirodne ljepote Bihora sve ugoroženije divljim deponijama i smećem kojeg ima skoro na svakom ćošku. I dok je centar Petnjice relativno uredan i redovno se održava, prigradska naselja i zaseoci su “napadnuti” nemarom nas samih. Nedovoljnom prosviješćenošću pa i vaspitanjem manjeg broja naših sugrađana, polako se unštava ono što nam je dato. 

Iz lokalne uprave su kazali da su svjesni problema koje prave divlje deponije i da će se u narednom periodu aktivno baviti rješavanjem tog problema.

Kako su istakli, za rješavanje ovog problema, neophodno je što prije naći lokaciju za privremenu deponiju na prostoru opštine. Takođe je potrebno dodatno osnažiti komunalno preduzeće, kako sa mehanizacijom tako i sa komunalnim objektima-kontejnerima, koji će biti locirani po mjesnim centrima, a u dogovoru sa mjesnim zajednicama, odakle će jednom  nedeljno odvoziti komunalni otpad. sagocrnici iz opštine se nadaju brzom rješenju problema u korist građana.

SANELA CIKOTIĆ

POSLJEDNJI SASTANAK UO ZK BIHOR ZA 2017.

Večeras je, u prostorijama ZK „Bihor“ iz Luksemburga,održan posljednji sastanak za ovu godinu na kojem je dogovoren datum i mjesto održavanja Generalne skupštine udruženja na kojoj će biti izabran novi Upravni odbor. To je bila i prva tačka ovog sastanka.
Dogovoreno je da se skupština održi 6. januara u velikoj gradskoj sali u Rumelanžu, sa početkom u 19:00H.

Predsjednik ZK „Bihor“ Esko Halilović ukazao je na rezultate koje je udruženje postiglo zadnjih godina, zahvalio se na predanom radu odbora i svih koji su tokom ove godine dali sve od sebe kako bi se veliki broj programa priveo kraju, te bili prepoznati kako u Luksemburgu, tako i u Crnoj Gori, odakle su nam stigla najveća državna i opštinska priznanja.
„Postali smo najrespektabilnije udruženje građana Crne Gore u svijetu, a to nije mala stvar. Trebamo i u narednom periodu raditi isto, jer to govori o nama i našoj ozbiljnosti, o našem stepenu prosvijećenosti. Postoji jedan broj ljudi van ovog udruženja koji su pokušali omalovažiti naše projekte, ali, čini mi se,  to nas je još više učvrstilo – naglasio je Halilović.
On je naglasio da razumije iscrpljenost ljudi brojnim obavezama, ali da nema posustajanja – ZK „Bihor“ ide naprijed, za dobro i nas ovdje u Luksemburgu, i našeg zavičaja Bihora i naše domovine Crne Gore.
Pod tačkom razno razgovaralo se o narednoj organizaciji udruženja, humanitarnim i drugim akcijama.
  Sabit Šabotić je naglasio da su svi članovi kluba profitirali što su se kroz ove aktivnosti  i druženje u klubu upoznali i zbližili, te da su to najveći benifiti udruženja.

 Edin Medo Latić je predložio da sastanci Upravnog odbora ubuduće  traju kraće nego do sada.
Odobrena je i finansijska pomoć za liječenje jednog  teško oboljelog čovjeka iz zavičaja kome je potrebna operacija u Grčkoj.
Na kraju je konstatovano da su sve diskusije bile konstruktivne i u duhu dobrog raspoloženja kakvo inače prati ovo udruženje, a Remzija Hajdarpašić je predložio da folklor ZK „Bihor“ učestvuje na velikom međunarodnom festivalu kulture koji  se tradicionalno održava početkom marta svake godine u Luksemburgu. Prijedlog je prihvaćen.
Poslije sastanka u klubu je nastavljeno druženje.

FOTO PRIČA: RAZGLEDNICA IZ SAVIN BORA

0

SANACIJA OLUKA NA ZGRADI CENTRA ZA KULTURU

0

Nakon jučerašnjeg pranja fasade na Centru za kulturu i danas su nastavljeni radovi na privremenoj sanaciji oluka, koji su dotrajali i nanose štete na fasadi.

“Sanaciju i zamjenu oluka ćemo nastaviti u narednoj godini shodno planu i program JU Centar za kulturu”, kazao je za Radio Petnjicu Sinan Tiganj direktor Centra za kulturu u Petnjici. Radove na privremenoj sanaciji pored radnika centra, Milhedina Skenderovića i Admira Ćemana, izvodi Sabro Baćko Agović koji je angažovan po ugovoru za pružanje usluga.

ILHAD RASTODER

 

POBJEDA: SAMO ĆE PETNJICA DONIJETI BUDŽET

1

Održavanje lokalnih izbora spriječilo je opštine Cetinje i Mojkovac da pripreme nacrte budžeta za narednu godinu, pa će umjesto toga njihovi parlamenti usvojiti odluke o privremenom finansiranju.

Za razliku od njih lokalna uprava u Petnjici pripremila je nacrt dokumenta koji će od danas biti na javnoj raspravi. Sekretar za lokalnu upravu Ziko Alilović kaže da bi budžet je veće od ovogodišnjeg i trebalo da iznosi 1.700.000 eura.

-Do kraja godine trebalo bi da se odluka usvoji na Skupštini koja će se održati 30. ili 31. decembra kazao je Pobjedi Alilović.

Po njegovim riječima, realizacija ovogodišnjeg budžeta, koji iznosi 1.532.500 eura, teče po planu, i do kraja godine trebalo bi da bude realizovan 80 odsto.

Cetinje

Prijestonica će, prema riječima sekretara za finansije Zorana Jovićevića, uskoro donijeti odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2018. godine.

– Razlog zbog kog nije donijeta odluka o budžetu je održavanje lokalnih izbora 26. novembra, pa samim tim vremensko ograničenje za izradu nacrta budžeta, sprovođenje javne rasprave i usvajanje budžeta. Organi lokalne samouprave su u fazi konstituisanja objasnio je Jovićević.

On procjenjuje da bi budžet za narednu godinu trebalo da iznosi oko 7.500.000 eura.

– Na osnovu projektovanog tekućeg budžeta za 2018. godinu prijestonici bi trebalo da bude opredijeljeno oko 3.400.000 eura, dok se po osnovu sopstvenih, ustupljenih i drugih prihoda planira ostvariti preko 4.000.000 eura objasnio je Jovićević.

Sagovornik Pobjede podsjeća da je Zakonom o prijestonici propisano da se Cetinju obezbjeđuju sredstva u iznosu od jedan odsto projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore za svaku fiskalnu godinu. Kada je riječ o ovogodišnjem budžetu, on kaže da je skoro milion ,,teži“ od iznosa koji će se u opštinskoj kasi naći naredne godine.

Mojkovac

Sekretar za finansije, ekonomiju i lokalne javne prihode u Mojkovcu Radoslav Medojević kazao je Pobjedi da će za period januar-mart naredne godine donijeti odluku o privremenom finansiranju.

– Razlog za to su opštinski izbori te nijesmo bili u mogućnosti da kvalitetno sprovedemo javnu raspravu i ostale procedure koje prethode donošenju odluke o budžetu. Odmah po konstituisanju nove skupštine donijećemo odluku o privremenom finansiranju, a tokom januara ili februara predaćemo budžet opštine za 2018. godinu SO na usvajanje- najavio je Medojević.

Kako je kazao, prema okvirnoj procjeni, budžet bi trebalo da iznosi oko 2.500.000 eura, ali postoji mogućnost da bude i veći.

– Moguće da će biti i veći od tog iznosa jer u dijelu kapitalnih investicija još nemamo potpune i precizne podatke o prilivima. Ovogodišnji budžet je iznosio 2.865.524 eura. Rebalans smo izvršili u julu i uvećali ga za 8,83 odsto. Time su uvećani kapitalni izdaci jer su bila obezbijeđena sredstva za realizaciju određenih kapitalnih projekata. Trenutno se realizuje po planu i njegovo izvršenje početkom decembra iznosi više od 80 odsto navodi Medojević.

I.TERZIĆ (POBJEDA)

ASMIR ZVEROTIĆ: OD STOČARSTVA MOŽE DOBRO DA SE ŽIVI, ALI MORA DA SE RADI

3

Asmir Zverotić iz Vrševa je dokaz da od stočarstva i poljoprivrede može da se živi i u Bihoru. On je svoj gazda, a radom i trudom i dobrom organizacijom sve se može postići i obezbijediti relativno dobar život za njegovu šestočlanu porodicu.

Asmir se posvetio stočarstvu i trenutno ima 15 krava i dva bika kao i preko 100 ovaca. Ne žali se i kaže da ima dovoljno za pristojan život.

„Ko hoće da radi može da živi od stočarstva. Uslove imam sve. Mehanizaciju sam svu dobio od ministarstva poljoprivrede sve na 50% do 60% od ukupne vrijednosti. Od 2012.godine smo napredovali što se tiče saradnje i pomoći Ministarstva poljoprivrede. Saradnja je dobra i sa opštinom Petnjica i sa Selekcionom službom, tako da sa te strane sam izuzetno zadovoljan“, kaže Asmir za portal radija.

Kada je riječ o hrani za stoku, kaže da je obezbijedio, ali da se nikada ne zna.

„Uglavnom sam kosio, a ono što je falilo to sam prikupio i trebalo bi da imam za zimu. Međutim, nikada se ne zna. Zavisi od zime i koliko će ona trajat“, kaže Asmir u nadi da zima neće biti surova i da će svoje stado ovaca i govedi izimit do proleća bez posledica a onda izdiže u planinu Ciglen. Jedino na šta ima zamjerku u ovim prvim danima kada je snijeg obijelio Vrševom jeste put zatrpan snijegom.

„Put nije čišćen. Mene zovu da čistim jer imam traktor, ali kad nemam „nož“ za čišćene onda zalud. Da mi hoće barem njega obezbijedit, onda bih ja čistio snijeg i održavao put prohodnim“, kaže Asmir. Neka mi opština obezbijedi nož, a ja bih traktor obezbijedio i onda bi dobro bilo“, dodaje Asmir Zverotić.

Supruga muze i siri, i kaže da neorganizovani otkup predstavlja veliki problem. Asmir svoje proizvode uglavnom plasira u van države Crne Gore.

„U sezoni, maj i jun, kada je najbolja muža, na dnevnom nivou imam više od 120 litara mlijeka. Sve se to siri, pravi kajmak i sve plasiram van. Par puta sam isporučivao megamarketima u Beranama sir. Plate dobro, ali brzo oni zadovolje svoje potrebe, tako da na njih dugoročno ne mogu da računam. Zato uglavnom sve plasiram u vani i tamo su mi sigurne mušterije“, kaže Asmir Zverotić.

O širenju stočnog fonda trenutno ne razmišlja zato što nema prostora. Mada, kako kaže, za jedno domaćinstvo je sasvim dovoljno i može da se živi dobro i da se izvuče dobra plata. „Sve mašine imam, sve priključke, džipove, kola i sve što mi je neophodno bilo da olakšam život na selu, samo treba da se radi“, kaže Asmir i dodaje da je na planini Ciglen napravio vikendicu. Za stoku je napravio štalu preko 20 metara dugačku, a ima i njive koje obrađuje i tamo vrši zasad.

DENIS BOŽOVIĆ

PRANJE ULICA NAKON KOPANJA KANALA

2

Radnici Sluzbe zaštite i spašavanja su danas prali ulice u centru Petnice, koje su bila zaprljana zbog radova koje su izvodili radnici Komunalnog preduzeća na kanalizacionoj mreži. Ovo je bila prilika da radnici Službe zaštite i spašavanja jakim mlazom operu i fasadu Centra za kulturu.

D.B.