U PODGORICI POLOVINA ZAPOSLENIH, U PETNJICI NEMA RADNIKA

0

Skoro polovina zaposlenih u Crnoj Gori radno je angažovano u Podgorici, dok u Petnjici nema registrovanih radnika, pokazuje julski izvještaj Uprave za statistiku (Monstat). Ovakvi podaci pokazuje da građani sve manje imaju razloga za ostanak na sjeveru države. Prema podacima Monstat-a, od oko 200.000 stanovnika koliko ih živi u Podgorici, u prvih pola godine je u glavnom gradu radilo 92.630 građana, ili skoro svaki drugi stanovnik, dok je u svim ostalim gradovima zaposleno 109.000 građana. Prema ovim podacima, u Crnoj Gori 37.697 građana nema posao.

Broj zaposlenih u Podgorici krajem jula ove godine bio je veći za oko 6.000 u odnosu na isti period prošle godine, kada je radilo oko 86.000 stanovnika.

Najveći broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika ima Opština Budva, u kojoj je krajem jula radio 19.561 građanin, odnosno više od tri četvrtine ukupnog broja stanovnika.

Prema podacima Monstata, najmanje zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika ima Opština Plav, gdje od 13.108 stanovnika radi svaki deseti, odnosno 1.384 ljudi.

– U Andrijevici živi oko 5.000 stanovnika, a zaposleno je 543, odnosno svaki deveti građanin. U Rožajama je mali broj zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika. U toj opštini posao ima 3.027 građana, odnosno tek svaki osmi od oko 23.000 stanovnika. Dok je u Podgorici broj radnika za tri godine znatno uvećan, na Cetinju je krajem septembra povećan broj zaposlenih za 14, odnosno ukupno 3.562. U prestonici prema poslednjem popisu živi 16.657 stanovnika.

Broj zaposlenih povećan je u Plužinama, gdje radi ukupno 477 građana, odnosno svaki šesti stanovnik. U opštini Plužine živi 3.246 stanovnika, što znači da je tek skoro svaki sedmi u radnom odnosu.

Broj zaposlenih neznatno se povećao u Pljevljima, gdje je krajem juna radilo 5.851 građana, 146 više u odnosu na jun 2018. godine.

U Beranama je zaposleno 5.039 ljudi, što je za oko 500 novih zapos lenih u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Monstata, u Bijelom Polju od oko 46.000 stanovnika radi 8.174, ili tek skoro svaki šesti građanin.

Od 18.472 Danilovgrađanina, zaposleno je 3.852. Posao ima i 1.328 Kolašinaca, od ukupno 8.380 stanovnika, što je manje nego prošle godine u junu mjesecu.

U Nikšiću od 72.443 stanovnika zaposleno je 14.672, odnosno svaki peti. U Baru radi 12.529, Herceg Novom 10.991, Kotoru 7.724, Ulcinju 4.906, Mojkovcu 1.221. Na Žabljaku je zaposleno 707 stanovnika manje nego prošle godine, dok su u Šavniku radno angažovane samo 282 osobe, ili skoro svaki osmi stanovnik.

U Tivtu od 14.000 stanovnika radi 5.930, što je oko 900 radnika više nego prošle godine.

Za opštine Petnjica i Gusinje nema podataka o broju zasposlenih u izvještaju MONSTAT-a.

Tivćani prosječno najviše zarađuju 639 eura Tivat je opština koja ima već godinama najveću prosječnu neto zaradu u državi. U junu je prosječna zarada u toj opštini iznosila 648 eura.

Prema podacima Monstata, zaposleni u Budvi se nalaze na trećem mjestu po visini zarada sa prosječnom platom od 532 eura. Prosječna zarada u Pljevljima je 532 eura, Baru 521, Kotoru 519, Mojkovcu 515, Plavu 504 eura.

U ostalim opštinama prosječna zarada je manja od 500 eura. U trgovini, prema podacima Monstata, ima najviše zaposlenih, ali su i plate najniže.

Najviše zaposlenih u Crnoj Gori radi u trgovinama na veliko i malo 39.270, državnoj upravi 21.952, firmama koje se bave uslugama i smještajem 17, 643, obrazovanju 14,890, zdravstvu 12.668, građevinarstvu-13.912, saobraćaju i skladištenju 12.350. D.B.

Najmanje zarade u administraciji

Najveću prosječnu zaradu od 1.002 eura krajem juna imali su zaposleni u finansijskim djelatnostima i osiguranju, što je za 486 eura više od prosječne crnogorske plate koja iznosi 512 eura.

Prosječna zarada u sektoru snabdijevanja električnom energijom i gasom je 868 eura.

Na trećem mjestu sa prosječnom zaradom od 731 eura nalaze se zaposleni u sektoru informisanja i komunikacija, a odmah iza njih su zaposleni u sektoru vaćenja rude i kamena čija je prosječna zarada krajem septembra iznosila 659 eura.

Najmanju prosječnu zaradu od 348 eura imaju zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i u trgovini na veliko i malo i popravci motornih vozila čija prosječna plata iznosi 376 eura.

IZVOR: DAN

FOTO+VIDEO: PETNJIČANI SA PET GOLOVA DO OSMINE FINALA KUPA CRNE GORE

0

Fudbaleri Petnjice su juče u 1/16 finala Kupa Crne Gore ostvarili pobjedu od 5:0 nad FK Gorštak iz Kolašina i prvi put u svojoj klupskoj istoriji plasirali se u 1/8 finala Kupa. Utakmica se odigrala u Mojkovcu.

Prvo poluvrijeme su obje ekipe ušle oprezno što je dovelo da mreže miruju na obje strane. U drugom poluvremenu, Petnjičani su zaigrali znatno hrabrije i otvorenije pa su od 50. do 70. minuta  igre, postigli četri gola i to preko Erisa Babačića i Arijana Rastodera.

Pečat na ubjedljivu pobjedu je stavio golman Amar Korać koji je iz jedanaesterca u 85. minutu postigao gol i tako postavio konačnih 5:0 za svoj tim. Igrač utakmice je Eris Babačić koji je na utakmici postigao tri gola.

Pored ovog duela najzanimljiviji meč odigrali su Zeta i Dečić na Trešnjici. Nakon 90 minuta bilo je 2:2, da bi ušlo u jedanaesterce. Pobjednik je riješen u šestoj seriji kada su Tuzani promašili prvi i jedini šut.

Najubjedljiviju pobjedu upisao je OFK Titograd koji je postigao 11 golova protiv Slove iz Radovića. Podgorica je protiv Cetinja brojala do sedam, dok je Jedinstvo bilo bolje od Koma.

Iako se muči na početku sezone Telekom 1. CFL Rudar je uspio da slomi Otrank Olimpik.

SEMAFOR

Rudar – Otrant-Olimpik 1:0
Vujačić 29’

Zeta – Dečić 8:7 (nakon penala) – 2:2
Bošnjak 27’, Jamoa 78’ – Đoljević 30’, Božović 90’

Jedinstvo – Kom 1:0
Mušović 70’

Sloga Radovići – OFK Titograd 0:11
Nasimento 33’, 49’, Škrijelj 46’, 84’, Miličković 55’, 81’, Vukčević 57’, 63’, 72’, 85’, Matanović 77’

Cetinje – Podgorica 0:7
Jovanović 18’, Bulatović 37’, Zvrko 38’, 42’, Sekulić 45’, Tripković 80’, Maraš 84’

Grbalj – Arsenal 4:0
Macanović 3’, Kartal 20’, Kordić (p) 35’, Serbul 87’

Bokelj – Jezero 1:0
Stevović 80’

Komovi – Ibar 0:4
Šibata 29’, Sekulić 60’, 84’, Zekić 67’

Mladost DG – Drezga 2:4
Maraš 33’, 90’ – Vujisić 45’, Ćosović 46’, 66’, 90’+4’

Gorštak – Petnjica 0:5
Babačić 50’, 51’, Latić 63’, A. Rastoder 68’

UPOZORENJE: VODA SA VODOVODA “POPČA”NIJE ZA PIĆE

0

Komunalno preduzeće opštine Petnijca, obavještava građane da voda sa vodovoda „Popča“, mikrobiološki neispravna i nije za piće.

“Analize Instituta za javno zdravlje, čiji su rezultati pristigli juče, pokazali su da analiza uzorka vode nije zadovoljavajući i da nije za piće”, rekli su iz DOO Komunalno i dodali da će uraditi sve kako bi voda što prije bila za upotrebu.

D.B.

BIHORSKO KULTURNO LJETO: U SUBOTU “IGROM I PJESMOM KALESIJA BIHORU”

0

U okviru VI Bihorskog kulturnog ljeta, u subotu ( 31.avgusta ) biće održano veče pod nazivom “Igrom i pjesmom Kalesija Bihoru”.

Gosti su GKUD “Halisije” iz Kalesije kao i muzičari Esad Hodžić i Ahmet Zulić.

Program počinje od 19 časova.

Kako su saopštili iz Centra za kulturu u Petnjici, riječ je o uzvratnoj posjeti KIC-a Kalesija i GKUD Halisije jer je tokom prošle godine KUD Bihor bio gost na Kalesijskom i Toišićkom ljetu.

D.B.

POZIV: FK PETNJICA UPISUJE ČLANOVE ZA MLAĐE KATEGORIJE

0

Fudbalski klub Petnjica, upisuje članove za mlađe kategorije. Kako su saopštili iz uprave kluba portalu radija, upis se vrši za članove koji su rođeni 2004.godine i mlađi.

Okupljanje je zakazano za nedjelja, 1.septembra u 17 časova na stadionu u Gusarama.

Imajući u vidu razuđenost opštine Petnjica, kako su kazali iz kluba, za djecu sa područja Vrbice i Trpezi, prevoz za buduće njihove treninge je obezbijedila uprava kluba.

Za sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti na broj telefona 069 / 523 – 304

DENIS BOŽOVIĆ

RAMDEDOVIĆ POZIVOM U REPREZENTACIJU ISPUNIO SNOVE

0

Talentovani fudbaler, Belmin Ramdedović kazao je da je pozivom u crnogorsku reprezentaciju ispunio dio svojih snova.

On je istakao da mu poziv selektora kadetske reprezentacije Slobodana Draškovića mnogo znači i da vjeruje da će već protiv Luksemburga dobiti priliku da debituje.

Fudbaler Novog Pazara, po mnogima jedan od najtalentovanijh u svojoj generaciji, istakao je da je imao ponudu više reprezentacija, ali da nije imao dilemu.

Ramdedović, koji će uskoro napuniti 16 godina, igra na poziciji ofanzivnog veznog.

„Želim da radim, da golovima i dobrim nastupima jednog dana zaslužim i poziv u seniorsku reprezentaciju. Moje je da radim i dobrim igrama izborim se prvo za mjesto u seniorskom timu Novog Pazara, a kasnije za jači klub i ligu“, kazao je Ramdedović agenciji MINA.

Privatna arhiva

On je istakao da u Srbiji, nakon Novog Pazara, sebe vidi u dresu Partizana, Crvene zvezde, Čukaričkog ili Voždovca.

Odgovarajući na pitanje, u koji bi inostrani klub volio da nastavi karijeru, naglasio da je njegova prva želja Ajaks iz Amsterdama.

„To je najveća i najbolja škola fudbala na svijetu i veliki klub koji od igrača pravi čovjeka i fudbalera. Što se tiče fudbalera, divim se Ronaldu jer je on iz ničega stvorio nešto, a sve zahvaljujući ogromnom radu i upornošću“, rekao je Ramdedović.

On je podsjetio da ga je splet okolnosti onemogućio da prije nekoliko godina postane dio Milana.

„Došlo je do nepredviđenih okolnosti koje su me spriječile da karijeru nastavim u Milanu. Prošao sam probu, zadovoljio, ali nije mi milo suđeno. Milan je moje veliko iskustvo. Ljetos sam bio i dio kampa CSKA iz Moskve, odigrao sam nekoliko test mečeva i bio strijelac protiv Himkija“, kazao je Ramdedović.

On je kazao da je svjestan šta ga čeka i da je spreman na veliki rad, ali da ne sumnja da će jednog dana biti dio najveće fudbalske scene i akter velikih mečeva.

“Veliku zahvalnost dugujem djedu i majci, koja je zapostavljala posao i svoje obaveze da bi me vodila na treninge. Nadam se da ću im jednog dana to vratiti”, kazao je Ramdedović.

Momak, porijeklom iz bihorskog sela Lagatori, počeo je da trenira fudbal u novopazarskoj školi fudbala Nacional.

Prošle sezone u dresu kadeta Novog Pazara odigrao je 27 utakmica i postigao 25 golova.

IZVOR: MINA

VIDEO: REKONSTRUKCIJA PUTA PETNJICA-BERANE (SNIMLJENO 21. AVGUSTA 2019.)

HITNA POMOĆ U PETNJICI, GUSINJU I TUZIMA

0

Tri nove opštine moraju da dobiju jedinice za hitnu pomoć, koje će građanima biti na usluzi svakodnevno

Ministarstvo zdravlja sprema izmjene zakona, kako bi tri nove opštine Petnjica, Gusinje i Tuzi dobile jedinice za hitnu medicinsku pomoć.

U obrazloženju nacrta zakona piše da bi nedonošenjem propisa izostali uslovi da se hitna pomoć pruža stanovnicima tri novoformirane opštine na mjestu događaj a, tokom transporta pacijenata i u prostorijama zdravstvene ustanove 24 sata dnevno.

Iz resora na čijem je čelu Kenan Hrapović naglasili su da je hitna pomoć medicinsko zbrinjavanje lica kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organi ili djelovi tijela i da je potrebno maksimalno skratiti vrijeme čekanja do potpunog zbrinjavanja, ili upućivanja na dalje liječenje.

Petnjica je postala opština 2013. godine, Gusinje godinu kasnije, dok je najmlađa Opština Tuzi to postala odvajanjem od Podgorice u septembru 2018.

U Ministarstvu zdravlja ističu da će finansijska sredstva za primjenu novog zakona biti izdvojena u budžetu 2020. Jedinicama hitne pomoći u tri najmlađe opštine u državi treba novac svake godine za opremu, prevozna sredstva, zarade za potreban broj radnika doktora medicine, medicinskih tehničara, vozača… Nacrt zakona je na javnoj raspravi do 3. septembra.

PREUZETO: VIJESTI – A. K.

UNION U NOVU SEZONU KRENUO POBJEDOM

0

U prvom kolu prvog diviziona Luksemburške lige Union 05 Kayl/Tetange je pobijedio ekipu Wormeldange sa 1:0.

I bez četiri standardnih igrača, Denisa Ličine, Edisa Hamzića, Merisa Ramdedovića i Romaina Ulbaldini Union je smogao snage da pobijedi favorizovanu ekipu Wormeldange sa 1:0.

Od prvog minuta Union je krenuo na sve ili ništa i stvorio dosta prilika za gol, i tako iz jedne brze akcije, solo prodor Johan Cardone u 35. minutu dovodi ekipu Uniona od 1:0 što će se ispostaviti kao konačan rezultat ovog meča. U drugom poluvremenu Union je pametnom igrom priveo meč kraju i upisao tri boda.

Presednik Mersudin Mita Ličina

Prvo da se zahvalim svim našim sponzorima koji nas podržavaju i svim navijačima koji su danas došli po vrlo toplom danu da nas podrže. Što se tiče meča naši igrači su ostavili srce na terenu i rezultat nije mogao izostati. Potpuno zasluženo smo upisali tri nova boda i sjajno otvorili novu sezonu. Moram da se ovim putem zahvalim našem potpresjedniku kluba Skaviši Mociću inače i vlasniku firme Araujo, koja nam je donirala 300 sjedišta da bi naš stadion izgledao kao jedno moderno sportsko borilište. Takodje se zahvaljujem firmi EHH u vlasništvu braće Halilović koji su za sljedeću sezonu izdvojili značajna finansijska sredstva da bi naš klub funkcioniso bolje u narednoj sezoni. I na kraju se zahvaljujem svim članovima komiteta fudbalskog kluba koji su postavili sve stolice na našem stadionu Victor Marchal u Tetange.

GODIŠNJICA BD FONDA: NE DAJU DA GENIJALNI “UMRU ZA PLUGOM”

0

Povodom 11 godina postojanja  Bošnjačkog donatorskog fonda koji stipendira studente s područja Bihora, gosti Radija Petnjica su bili predsjednik ovog fonda Iljaz Rastoder  i koordinator za Petnjicu Enver Rastoder.

Radio Petnjica: Čast i zadovljstvo nam je predstaviti još jedan klub, udruženje ljudi, zavičajno udruženje u Luksemburgu. Želimo poželiti dobrodošlicu  Iljazu Rastoderu predsjedniku Bošnjačkog  donatorskog fonda i koordinatoru ovog fonda  Enveru Rastoderu. Predsjedniče možete li nam reći ukratko nešto o BD fondu.

Iljaz Rastoder: Želim da se zahvalim što ste me primili, gdje mogu reći par rečenica o našoj  fondaciji koja ovih dana  puni 12.godina. Bošnjački donatorski fond  sa sjedištem u Luxemburgu trenutno ima do 150 članova, vrlo je interesantno da napreduje iz godine u godinu što pokazuju rezultati  studenata djece koju pomažemo pri njihovom školovanju. Naša fondacija pomaže punih 11 godina, prva godina nam je bila potrebna da i mi stanemo na noge što bi se reklo, da stabilizujemo da sve krene svojim tokom.   Ciljevi su nam bili definisani, mi smo imali postavljene  te kote, šta nam treba raditi, šta je neophodno. Dali smo prioritet obrazovanju znajući da ovdje ima dobrih studenata  koji nemaju dovoljno sredstava za školovanje. Ima jedna rečenica koju filozof Platon rekao – mnogo je genija umrlo za plugom, zato je to bio cilj našeg udruživanja. To se pokazalo opravdanim, iz godine u godinu  se uvećava i broj studenata  i broj donatora. Ljudi primećuju  da je to ozbiljan projekat, imaju poverenja u ljude koji rade taj posao  i tu smo gdje  smo.

Radio Petnjica: Izjavili ste da funkcionišete tako kako funkcionišete i da ste tu gdje jeste. Gospodine Rastoder osim one saradnje s još jednim klubom iz Luxsemburga, tu ste i sa BD fondom.

Enver Rastoder: Što se tiče saradnje i mog angažovanja  i rada sa udruženjem  BD fonda,  sami ste rekli  da je ovo drugo udruženje gdje sam kordinator s jednim istim ciljem, pomoći drugima koliko je ko u mogućnosti. Ljudi u dijaspori su se organizovali a ja sam tu da im pružim podršku, nekad moralnu a nekad da odradim neki dio posla koji je potreban  da bi se sve to sprovelo u djelo. U početku smo ovdje sakupljali dokumenta studenta pa im je direktno uplaćivano  iz Luxsemburga. Vrlo brzo se to pokazalo kao neisplativo, jer se puno novca gubilo na transakcije. Ponudio sam  da idemo na varijantu da studenati otvore račune u istoj banci gdje je najmanja kamata. Već  drugu godine tako funkcionišemo. Ovaj posao mi je zadovljstvo, jer na neki način pomažem studentima iako ne učestvujem materijalno u akciji. Nije BD fond tu samo da pomogne studentima, tu je i u nekim drugim aktivnostima.

Ovim ljudima se treba zahvaliti na nesebičnosti i angažovanosti. to je bio i motiv da predložim fond za opštinsku nagradu.  Opština je prepoznala i usvojila predlog. Vjerujem  da to zaslužuje veliku pažnju ne samo opštine nego i Ministarstva prosvjete koje treba da ovo čuje, vidi,  osjeti , jer nije mala stvar. Ove godine je stipendirano 11 studenata i tri učenika koji su bez jednog roditelja

Radio Petnjica: Bošnjački donatorski fond  je dobitnik najvećeg opštinskog priznanja, čuli smo od vašeg koordinatora Envera Rastodera  na njegov prijedlog  lokalna uprava je prihvatila Šta znaći to ljudima iz BD fonda?

Enver rastoder i Iljaz Rastoder u studiju Radija Petnjica

Iljaz Rastoder: To nam znači mnogo, jer u ovom periodu nismo dobili baš nikakvu zahvalnost ni od koga, iako mislim da ovo što radimo je korisno i da će poslužiti kao primjer drugima. Ova nagrada je dobrodošla i daje nam podsterk da istrajemo. Mjerilo u životu mi je bilo da radim ono što mislim da je ispravno, ako neko primijeti, primijeti, ako ne nije ni strašno.

Radio Petnjica: Da li postoje  u planu još neki projekti, nove ideje?

Iljaz Rastoder:  Ovu godinu smo zaokružili u obrazovanju, bilo je dosta prikupljanja sredstava  za bolesne, kulturu, izgradnja raznih objekata. Učestvovali smo u izgradnji svih puteva, ali je to manje važno u odnosu na ovo što radimo. Odradili smo jedan teferič 30. jula, koji je popravio naš budžet, te smo se dobro organizovali, tako da sad možemo planirati bolje. Po povratku u Luxemburg ćemo imati sastanak, nove ideje, projekte.

Radio Petnjica: Boravak u Bihoru iskoristite u prikupljanju informacija za neke nove ideje, kako bi s jeseni ili u novoj godini realizovali?

Ijaz Rastoder: Pa normalno problema je dosta, tako da nije teško naći šta ćemo raditi.

Radio Petnjica: Envere da pređemo tehničke stvari, što se tiče stipendiranja učenika.

Enver Rastoder: Ove godine nastavljamo sa studentima koji su uspješno završili godinu, jer BD fond nikakve uslove ne postavlja studentima niti bilo šta traži, osim da taj učenik uspješno upiše godinu i da iza sebe ne ostavlja nepoložene ispite. Uslov je da se uči i napreduje. Od studenata očekujem potvrde da su upisali i očistili godinu, a nakon toga ćemo objaviti novi konkurs. Tako da studenti koji smatraju da zaslužuju  i ispunjavaju te uslove neka predaju dokumentaciju. Dokumentacija je jednostavna: potvrda od završenoj godini, ako je završio prvu godinu, onda potvrdu da je upisao drugu, potvrdu o primanjima i potvrdu o ličnoj identifikaciji.

Iljaz Rastoder:  Zamolio bih studente kojima nije udovoljeno prošle ili predprošle  da to ne shvate tragično. Nismo mogli svima udovoljiti, bilo je puno zahtjeva. Naša je želja i trudimo se da udovoljimo što više zahtjeva.

BAJRAM OSMANOVIĆ