Stranka pravde i pomirenja imenovala je na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva Adnana Muhovića za potpredsjednika partije, saopšteno je iz ove stranke.
“Shodno prenešenom ovlašćenju od strane Glavnog odbora, predsjedništvo SPP-a je na sjednici održanoj 15.08.2021.godine imenovalo Adnana Muhovića iz Petnjice za potpredsjednika stranke. Adnan Muhović je nedavno pristupio Stranci pravde i pomirenja, a imenovanjem na visoku funkciju potpredsjednika stranke, SPP pokazuje otvorenost prema svima koji značajnije mogu doprinijeti ostvarivanju naših programskih ciljeva”, poručeno je iz SPP-a.
I pored toga što na sajtu CEDIS-a nema najave, Petnjica će i danas biti bez struje do 17 časova.
“U dogovoru sa čelnicima opštine Petnjica i odgovornim u CEDIS-u odlučili smo da i danas isključimo Petnjicu sa mreže kako bi pokušali da završimo radove”, rekao je kratko službenik CEDIS-a.
Premijer Vlade Zdravko Krivokapić i potpredsjednik vlade Dritan Abazović snose najveću odgovornost, što Vlada vodi selektivnu politiku i žrtvuje manjinske narode za rad mira u heterogenoj vlasti, kazao je u intervjuu za Portal Dana funkcioner Stranke pravde i pomirenja (SPP) Adnan Muhović.
Muhović je dugo godina bio član Predsjedništva Bošnjačke stranke i lider petnjičkog odbora, a BS je u julu.
Mediji su ranije pisali da postoji mogućnost da Muhović napusti BS zbog izvjesnog “nezadovoljstva”.
U intervjuu za naš portal je kazao da je za odlazak iz BS bilo mnogo razloga, a sve bi se moglo svesti da više nije imao vremena ni tolerancije prema politici koja bije, kako kaže, tuđu političku bitku i radi za političke interese druge partije.
– SPP je mala partija ali su ljudi koji je vode odavno prepoznati i dokazani borci za stvarne društvene promjene u kojim će i položaj bošnjačkog naroda biti promijenjen i podignut na veći politički nivo. U Bošnjačkoj stranci se već odavno ta ista bitka za prava svog naroda vodi iz drugog plana, gdje se primarno vodi računa o političkim ciljevima i interesima druge partije, i tek u njihovim interesima pokušava ugraditi i interes i ciljevi bošnjačkog naroda. To je neodrživa pozicija- naveo je Muhović.
Prema njegovim riječima, narod u Crnoj Gori se dijeli sa ostalim narodima većinu političkih interesa ali tvrdi da se ne može pristati na politiku podstanara, političkog potkusurivanja, šta drugima ostane ili pretekne.
– Ili kako nas i koliko drugi hoće po njihovom interesu i milosti ugraditi u ostvarenje naših nacionalnih i građanskih prava. Bošnjačka stranka je davno izgubila političku samobitnost, drugi joj utvrđuju politiku, prioritete pa i kadrovska rješenja, a moja borba je u takvim okolnostima postala uzaludna- tvrdi Muhović.
Na pitanje da li smatra li da je danas položaj bošnjačkog naroda bolji nego sa prethodnom vlašću, Muhović kaže da se mora shvatiti da je ovo tranzicioni period, nakon dugog vladanja jedne iste partije koji, pored ostalog, treba da promijeni svijest građana da su izbori šansa da se kazni loša politika ili nagradi dobra politika, da građanin nauči da je faktor odlučivanja a ne puko sredstvo u rukama političko-interesnih grupa.
– Iako sam, kako već rekoh, svjestan nužnosti promjena vlasti, lično ni malo nisam zadovoljan odnosom ove vlade prema mojem narodu, kojeg skoro da i nema u izvršnoj vlasti. Poznat sam po tome da direktno adresiram odgovornost i mislim da je za to najviše odgovoran potpredsjednik vlade Abazović, ali i premijer Krivokapić. Iskoristili su veliku političku moć koju im daje sama činjenica prve promjene vlasti demokratskim putem i zaboravili da je za te promjene SPP dala veliki i presudan doprinos. Imaju veliki dug prema našoj partiji i narodu kojeg politički zastupa ova partija. Kako stvari stoje njih skoro i da ne zanimaju gradovi u kojima dominantno žive Bošnjaci i već se sada može jasno vidjeti da se prema ovom prostoru kojeg mi nazivamo Sandzakom odnose kao i prethodna vlast, čak možda i gore- navodi Muhović.
Kako je kazao, ono što se mora znati je činjenica da su promjene bile neminovne.
– Mi Bošnjaci smo i u najtežim političkim izazovima morali imati našu politiku i boriti se za demokratizaciju društva prema prioritetima koje sami odredimo. Mnogo je toga što ukazuje upravo na to da je selektivnost u porastu kako u smislu primjene postojećih zakona tako i u postupku pripreme i donošenja novih. Premijer Vlade i potpredsjednik vlade Abazović, u tom smislu nose najveću odgovornost. Manjinski narodi su najstabilniji stub državnosti Crne Gore, a ovakav odnos prema njima, gdje se potpuno marginalizuju, ukazuje na namjeru da se taj stub oslabi- zaključio je Muhović.
SPP sve više dobija povjerenje naroda
Na konstataciju da se uskoro bliže izbori i u Petnjici i da li očekuje hoće li SPP njegovim dolaskom bitnije popraviti svoju poziciju i u novom sazivu lokalnog parlamenta povećati broj odbornika, Muhović kaže da mu svi njegovi izvori potvrđuju da SPP na lokalnom nivou ali i mnogo šire, sve više zadobija povjerenje našeg naroda.
– Naravno, očekujem značajno bolji rezultat i na sljedećim lokalnim izborima u Petnjici ali i na izborima u drugim gradovima. Pred nama je period ubrzanog rasta političkog učešća SPP-a u političkom životu Crne Gore- kazao je Muhović.
Povodom nedavno održane džipijade „Beauty of Bihor“, gosti u studiju Radija Petnjica bili su Edin Latić, predsjednik džip klub Bihor i Ismet Latić predstavnik i suorganizator džipijade.
Ismet Latić je kazao da je ideja o organizaciji džipijade, nastala prije 2015. godine, a iznjedrili su je ljudi koji žive i rade u dijaspori.
„Te 2015. godine bilo je dvadesetak džipova. Već 2016. godine džipijada prerasta ozbiljnu smotru sa 40 terenaca, 2017. godine učestvovali su takmičari sa oko sedamdeset džipova, 2018. godine oko osamdeset i 2019. džipijada prerasta u najveću manifestaciju u Crnoj Gori toga tipa.
Zbog epidemiološke situacije 2020. godine nije bilo džipijade, da bi se u ovoj 2021. održala sa rekordnim brojem učesnika. Džipijada se održava u prvoj sedmici avgusta i na ovoj je bilo 130 registrovanih džipova.
Glavni ciljevi džipijade su da promoviše i prezentuje ljepote Bihora i opštine Petnjica ali i da okuplja ljude, da ukaže na potencijale Petnjice.
Džipijada je svojevrstan susret ljudi koji žive u Bihoru i ljudi koji su otišli, ali se rado vraćaju svome zavičaju.“, kazao je Ismet Latić.
Edin Latić je podsjetio na period rađanja ideje o organizaciji ovakve manifestacije
„Bio sam uvjeren da i mi, kao to rade u Hrvatskoj i Sloveniji, možemo da organizujemo sličnu manifestaciju. Iz godine u godinu, džipijada je prerasla u veliku organizaciju”, kaže Edin.
Predsjednik džip kluba fokusirao se na organizaciju džipijade za 2021 godinu.
„Prije naše džipijade, prethodila je slična manifestacija, koju organizuje džip klub Vrševo. Kod njih je uvijek džipijada 3. avgusta.
Zadovoljan sam odazivom učesnika i želim da se zahvalim svima koji su uzeli učešće u ovoj džipijadi, klubovima džip klub Vrševo, džip klub Baćo. Oni su doprinijeli da manifestacija bude na zavidnom nivou. Takođe se zahvaljujem našim prijateljima iz džip kluba Monster iz Rožaja, Hajle iz Rožaja, iz Bijelog Polja, Mojkovca, Podgorice, kao džip klubu iz Pešteri.
Imali smo oko dvjesta učesnika“, kazao je Edin Latić.
„Okupili smo se ispred Centra za kulturu gdje smo završili prijemni dio. Kolona džipova je bila toliko duga da kada sam bio na Lazanskom brdu posljednji džip je bio u Petnjici.
Vozili smo preko Selišta, onda Trpezi, pored kuća Račića, izašli na Trpeško brdo i uz Kaličku rijeku napravili smo malu pauzu gdje su pojedini pokazali svoja umijeća. Nastavili smo prema Puč Polju, na kojem je organizovan takmičarski dio“, opisao je putanju Edin Latić.
On je istakao da je u prethodnom periodu džipijada prolazila dio prema Pločniku i Moravcu, Ciglenu, a ove godine organizatori su htjeli da posjete i drugi dio prema Kalici.
„U takmičarskom dijelu na Puč Polju, održale su se četiri discipline. Do ove godine smo organizovali tri, ali ove godine smo organizovali i disciplinu u čast rahmetli Baća Hodžića, koji je bio dugo godina član džip kluba Bihor.
Ove godine imali smo drugačiji poligon u odnosu na prethodne godine. Imali smo blata, garaže, uzbrdice, nizbrdice i bilo je atraktivno.
Želim ovom prilikom da se zahvalim džip klubu Monster, koji je markirao staze, braći Murić Damiru i Semiru“, kazao je Edin.
„Imali smo disciplinu Soft 1 do 2000 kubika u kojoj je učestvovalo osam takmičara, Soft 2 od 2100 do 3000 kubika, 16 takmičara. U kategoriji Soft 3, 13 takmičara 3100 kubika i neograničeno. U disciplini Memorijal Baća Hodžića, odlučili smo da iz svakog džip kluba imamo po jednog tamičara. Na kraju smo dodijelili i generalni pehar za najbolje vrijeme u svim disciplinama.
U kategoriji Soft 1 prvo mjesto osvojila je Melisa Hodžić i želim ovom prilikom da joj se zahvalim što je uzela učešće i ostvarila dobar rezultat. Drugi je bio Žarko Zindović i treći Radonja Delić.
U kategoriji Soft 2, prvo mjesto je osvojio Mensur Hodžić, drugi je bio Eris Huremović i treći Luka Božović.
Kategorija Soft 3, prvo mjesto Mursel Hodžić, Aleksandar Nedović drugi i treći Senad Šutković. Disciplina Memorijal, prvo mjesto Almir Čekić, drugo Rejhan Alibašić i treći je bio Ado Bralić dok je pehar General pripao Murselu Hodžiću“, kazao je Edin Latić.
“Impresioniran sam vještinama koje je Melisa Hodžić pokazala, a to je djevojka koja ne samo da vozi džipove, nego i kamione, traktore. Pozivam i ostale dame na džipijadu 2022. da nam se pridruže. Ovo je i dokaz da i žena može da bude konkurent muškarcima i osvoji prvo mjesto“, kazao je Edin Latić.
Ismet Latić je govorio i o regionalnoj saradnji džip klubova i o značaju za opštinu Petnjica.
„Korisno je spomenuti da od starta karavana mi počinjemo sa doručkom. Servira se hrana koja je kod nas napravljena. Trudimo se da uključimo ugostiteljske objekte i restorane. Učesnici koji prolaze planinskim dijelom, imaju priliku da posjete katune, odnosno poljoprivredna domaćinstva naših uzornih poljoprivrednih proizvođača iz Bihora. Degustiraju se tradicionalna jela, prilika za promociju naše hrane i pomažemo stočarima, privredi, ugostiteljstvu. Nama je partner već dugi niz godina Turistička organizacija Petnjica i već smo u komunikaciji sa njima da dodatno razvijemo mogućnost valorizacije džipijade“, kazao je Ismet Latić.
„U narednom periodu, obratićemo se Nacionalnoj turističkoj organizaciji, jer je ovo bitan događaj i za državu Crnu Goru, upravo zbog toga jer ima internacionalni karatkter.
Masovnost učesnika na džipijadi nas obavezuje da uložimo dodatno truda i rada kako bi našli nove mogućnosti i da pretočimo u takmičarski dio“, zaključio je Ismet Latić.
Edin je govorio i mini zimskoj džipijadi, koja je održana prethodne godine u Petnjici.
„Spontana je doša ideja i došlo je nekih dvadesetak džipova i bilo je dobro. Tereni su dosta teški i morali smo iznajmljivati traktore za izvlačenje, jer je bio veliki snijeg. To je ideja koja može da preraste u tradicionalnu i nadam se da ćemo to uspjeti u tome“, kazao je Edin Latić.
Za kraj, predsjednik džip kluba Bihor je istakao da će se u narednom periodu raditi na unapređenju organizacije džipijade „Beauty of Bihor“.
„Imamo ideju da sljedeće godine napravimo džipijadu, da odvojimo dvije posade, jer takmičarski dio dosta dugo traje za one kojima je malo dosadno. Odvojićemo prijave i jedan dio može da pođe drugom trasom i vide ljepote Bihora i imaće ekipa, koja će povesti taj karavan u naše planine i na kraju da se sastavimo u svečanom dijelu. Zahvaljujem se opštini Petnjica i Turističkoj organizaciji Petnjica koji su sve ove godine bili sponzori i podržavali džipijadu . Želim da se zahvalim i svim džip klubovima koji su učestvovali, učesnicima kao i Radiju Petnjica“, zaključio je Edin Latić.
U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, u Petnjici biće upriličena promocija knjige Božidara Proročića „Lirski zinet“.
VIII Bihorsko kulturno ljeto i XIV Festival priče-Zavičajne staze Bihor 2021. prirediće petnjičkoj publici promociju knjige Lirski zinet, koji su priredili autor Božidar Proročić i Dijana Tiganj.
U programu će učestvovati Veljko Đukanović, Sajma Feratović, Mirsada Bibić-Šabotić, Munevera Sutović i Zerin Murić.
Promocija knjige Božidara Proročić „Lirski zinet“ zakaza je u nedjelju, 15.08.2021. u 18:30h u sali Centra za kulturu u Petnjici.
Učešćem pjesnika koji će govoriti o „Ljekovitoj gorčini poezije“ i svečanom dodjelom nagrada za priču inspirisanu Bihorom u Petnjici će u nedjelju veče početi XIV Festival „Zavičajne staze“.
Festival tradicionalno od 2007. organizuju NVO Centar za kulturu Bihor i Centar za seoski razvoj Petnjica a ovoga ljeta, radi objektivnih okolnosti, kulturna svečanost će biti održan 15. avgusta u 19:30h u petnjičkoj Divan bašči. Najavljeno je učešće književnika, likovnjaka i muzičara.
Žiri Festivala priče inspirisane Bihorom, za 2021. godinu, radio je u sastavu: Draško Došljak (CG), Birsena Džanković Medović (SR) i Naida Mujkić (BiH). Imao je zadatak da od 31 rukopisa pristigla pod šifrom na Konkurs za neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom odabere tri najbolje priče, dodijeli specijalnu nagradu i pohvali ostale priče koje se izdvajaju svojim kvalitetom.
„Samo nijanse u književnom prosedeu, pa i u pojedinačnim književnim ukusima Žirija, odlučile su o prve tri nagrade. Riječ je o pričama čije su osnovne ideje lijepe, koje, prije svega, zadivljuju umjetničkom snagom. One odišu uspjelim pripovijedanjem, sposobnošću autora za uočavanjem detalja koji su indikativni za rasplet ostvarenja, uvjerljivim dijalozima i pouzdanom psihomentalnom karakterizacijom junaka” piše u saopštenju Žirija.
Po odluci žirija biće nagrađeni autori sljedćeih priča: Ženidba Arslan bega ( šifra :”Sporiš”), Ćaćin sin (Šifra: “Kao da ne vidim”), Kuća pirana (šifra “Krunoslava”); Cipele za odrasle (šifra “Cipele”).
Pjesnikinja iz Doboja i članica stručnog žirija Naida Mujkić posebno izdvaja zanimljivost pripovijedanja učesnica Konkursa za priču inspirisanu Bihorom.
Zbog planiranih radova na mreži, u subotu 14. avgusta, bez napajanja električnom energijom će ostati:
Petnjica
– u terminu od 07:30 do 17 sati: Petnjica, Godočelje, Lagatori, Đuđ, Murovac, Javorova, Radmanci, Lješnica, Tucanje, Orahovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Dašča Rijeka i Kruščica”, stoji na sajtu CEDIS-a.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, primio je ambasadorku Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori NJ.E Karen Madoks.
Predsjednik je istakao zadovoljstvo povodom posjete ambasadorke Velike Britanije, koja je prvi put u posjeti opštini Petnjica.
Agović je naveo da mu je veliko zadovoljstvo i čast zato što je bio u prilici da razgovara sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori i iskoristio je priliku da upozna visoku gošću sa svim aktivnostima koje rade kao lokalna uprava i približio lokalnu upravu uvaženoj gošći.
Bila je prilika da predsjednik i ambasadorka razgovaraju o razvojnim projektima. Predsjednik je ukazao na to šta su potencijali i uspjesi opštine Petnjica u proteklom periodu.
Predsjednik je iskoristio priliku da upozna ambasadorku sa razvojnim projektima i planovima i naravno sa ostvarenim rezultatima kada je u pitanju razvoj infrastrukture u Petnjici ali i unapređenje servisa prema građanima od strane lokalne uprave.
Ambasadorka i predsjednik razgovarali su o odlasku mladih iz Petnjice. Agović je ukazao da je petnjički kraj višedecenijski zapostavljan i svakako kao glavni razlog migracije, koja je veoma izražena.
Razgovarali su o potrebi unapređenja obrazovnog sistema, posebno kada je u pitanju predškolsko obrazovanje ali naravno mogućnost da se radi na razvoju ženskog preduzetništva i biznisa uopšte, koji bi se mogao pokrenuti u Petnjici.
Agović je ambasadorki predstavio turističke potencijale Petnjice i istakao da Bihoru treba kvalitetna infrastruktura kao preduslov za razvoj.
Predsjednik je ambasadorku upoznao o načinu funkcionisanja lokalne uprave u kontakstu novog političkog ambijenta u Crnoj Gori i ukazao da je očekivao mnogo veću podršku od aktuelne vlade. Predsjednik je istakao da je podrška izostala u obliku kao što je bilo u prethodnom kontinuitetu prethodne vlade.
Predsjednik je istakao da odnos aktuelne vlade može zaustaviti razvojne projekte, koji mogu dodatno motivisati mlade ljude da odlaze iz Petnjice.
Tema razgovora predjednika Opštine Petnjica i britanske ambasadorke je bila i kultura. Ambasadorka je izrazila interesovanje za projekte zaštite životne sredine, kao i njenu spremnost da u narednom periodu se ostvari saradnja.
Predsjednik je razgovarao sa ambasadorkom oko mogućnosti uspostavljanja direktne saradnje sa Britanskim savjetom u oblasti izučavanja engleskog jezika.
Predsjednik je upoznao ambasadorku o činjenici da Petnjica ima brojnu dijasporu i da je dijaspora okrenuta zavičaju i državi. Agović je skrenuo pažnju oko moguće promjene njihovog statusa u Crnoj Gori. Predsjednik je eksplicitno insistirao da to ostane onako kako je bilo do sada, u smislu prava dijapore koja imaju u Crnoj Gori.
Svake godine, počev od 2000-te godine a na inicijativu UN, 2.avgust se slavi kao Međunarodni dan mladih. Tim povodm, za portal radija je govorila primarijus doktor Marija Joksimović, koordinatorka Savjetovališta za mlade beranskog doma zdravlja.
Doktorice Ćulafić i Joksimović u studiju Radija Petnjica
“Ovaj dan ima za cilj da kroz organizovane aktivnosti, mladi skrenu pažnju javnosti o svom položaju i problemima i da ukažu koliko je značajna njihova uloga u društvu. Tema ovogodišnjeg dana mladih je – transformacija sistema ishrane, inovacija mladih za ljudsko i planetarno zdravlje. Mladost je posebno životno doba u kojem se uz psihološko i biološko sazrijevanje odvija proces uključivanja pojedinca u društvenu zajednicu a on traje sve dok se ne postigne odgovarajući sistem samostalnosti, socijalne autonomije i odgovornosti. Kako mladi čine polovinu svjetske populacije, veoma je važno da se ujedine i samim tim izbore da budu uključeni u donošenje odluka na svim nivoima i sferama društva. Zdravlje mladih, od ključne važnosti ne samo za sadašnjom, već i za budućnost. Zdravsgveni problem koje mladi imaju su poremećaji ishrane, akne, deformiteti koštano-zglobnog sistema, bolesti zavisnosti, alkoholizam, nikotinizam, narkomanija, kockanje i zavisnost od društvenih mreža, psihički poremećaji, seksualno prenosive bolesti i korona. Savjetovalište za mlade beranskog doma zdravlja radi sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore u cilju unapređenja zdravlja populacije mladih tokom čitave godine, sprovodi brojne zdravstveno – vaspitne aktivnosti kroz radionice, tribine, projekte, predavanja, izrada promotivnog materijala. I ove godine zbog pandemije koronavirusa, nijesmo u mogućnosti da obilježimo ovaj dan u saradnji sa savjetom mladih kao što smo to obično radili prethodnih godina”, istakla je Marija Joksimović i iskoristila priliku da uputi čestitku mladima povodom Međunarodnog dana mladih i pozvala da mladi Bihorci posjete glavnu ulicu u Beranama, od 10 do 12 časova gdje mogu dobiti savjete o zdravlju kao i promotivni materijal o brojnim zdravstvenim problemima.
O beranskom savjetovalištu za mlade, govorio je Ranko Raketić, magistar zdravstvene njege i terapije, koji radi u savjetovalištu za mlade, povodom međunarodnog dana mladih je istakao da svaka mlada osoba od 15 do 30 godina, u savjetovalištu ima svoje posebno mjesto u zdravstvenom sistemu, osmišljeno tako da odgovori na pitanja, nedoumice ili probleme koje mogu imati u ovom uzrastu. “U savjetovalištu može doći mlada osoba koja nema posebna pitanja ili problem, već želi nešto više naučiti o sebi i o zdravlju uopšte. Zakonom je garantovano da mladi imaju pravo na preventivne usluge zato je u okviru Doma zdravlja Berane, osmišljen rad različitih savjetovališta. Mladi ljudi mogu doći bez uputa, bez knjižice i zahtijevati anonimnost. Radno dvije savjetovališta je od 7 do 15 časova a u savjetovalištu radi izabrani doktor za djecu, specijalista higijene, medicinski tehničar a po potrebi i ginekolog, psiholog, psihijatar, sociolalni radnik i drugi. U savjetovalištu, mlade osobe mogu se informisati i usvojiti znanje o zdravim stilovima života, o kvalitenoj ishrani, o važnosti fizičke aktivnosti, o problemima adolescentnog perioda, o prevencijji rizičnih oblika ponašanja kao što su alkoholizam, narkomanija i pušenje. Takođe, mogu naučiti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i vaspitanju, o prevenciji polno prenosivih bolesti i zaštiti od neželjene trudnoće kao i o problem zanemarivanja i zlostavljanja”, istakao je Ranko Raketić iz beranskog Savjetovališta za mlade.
Povodom treće godišnjice smrti profesora Muja Rastodera, juče su prijatelji i rodbina položili cvijeće na mjesto gdje je 10. avgusta 2018. u padu sa motora stradao jedan od značajnih Bihoraca.
U ime kolega iz OŠ “Mamhut Adrović” prisutnima se obratio dugogidišnji direktor te ustanove Rifat Ramčilović i podsjetio na veliki doprinos Muja Rastodera u podizanju kvaliteta obrazovanja, što svjedoče brojne generacije njegovih đaka koji su uspješni u mnogim oblastima.
“Zbog toga Mujo Rastoder ne može biti zaboravljen, naprotiv svakoga dana sretamo se sa uglednim ličnostima koji se sa pijetetom prisjećaju njegovih besjede o književnosti, filozofiji i nadasve o životu”, rekao je Ramčilović.
U ime porodice i prijatelja, Mirsad Rastoder pojasnio je ideju da se u Petnjici pored skromnog obilježja na mjestu stradanja Muja Rastodera, organizuje kulturna manifestacija.
