KUD “Bihor” je na poziv KUD-a “Bijelo Polje” iz Mostara i njihovog predsjednika Miralema Gluhovića učestvovao na VII Internacionalnom festivalu foklora, koji je održan u Bijelom Polju kod Mostara (BiH) 1.08.2021.
Pored domaćina i našeg KUD-a, na ovom festivalu učestvovali su i folklorni ansambli: KUD “Podveležje” iz Podveležja, KUD “Plamen” iz Zenice, KUD Halisije iz Kalesije, Hrvtarsko kulturno umjetničko društvo “sv. Ante-Cim” iz Mostara.
Svi učesnici programa su u svojim narodnim nošnjama prodefilovali kroz stari grad i prešli preko čuvenog Starog mosta u Mostaru.
Članovi KUD-a “Bihor” su prvi put nastupili u Mostaru.
Predsjednik KUD-a Sinan Tiganj, zahvalio se domaćinima a posobno Miralemu Gluhoviću.
Tiganje za naš portal kazao da su se svi učesnici na festivalu uspješno predstavili. On je Gluhoviću uručio monografiju KUD-a “Bihor” i suverenir Razboj Bihorskog ćilima.
Manifestaciju je otvorio dr Rašid Adžović, ministar prosvjete, nauke, kulture i sporta HNK, dok je priznanja u ime domaćina i organizatora uručio predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić.
Pored zahvalnice KUD-u “Bihor” za učešće na Internacionalnom festivalu, priznanje od organizatora povodom 73 godine rada KUD-a “Bijelo Polje” dobio je Sinan Tiganj, koje nosi naziv “Kulturni radnik decenije”.
Na manifestaciji su takođe birane misice iz svakog društva, članica KUD-a “Bihor “Ajla Rastoder ponijela je nagradu misice.
Manifestacija je održana na školskom stadionu uz prisustvo velikog broja građana koji su imali priliku da uživaju u izvedbama svih folklornih ansambala kao i domaćih vokalnih solista.
Moderator VII Internacionalnog festivala bio je poznati Bosanski novinar Enver Šadinlija.
U organizaciji Matice bošnjačke i Almanaha u Centru za kulturu u Petnjici upriličena je promocija knjiga “Parole ili činjenice, za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, autora akademika Šerba Rastodera, te djela “Bijele knjige žrtava Sandžaka”, autora Fehima Džogovića i Šerba Rastodera.
Muftija sandžački i predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije hfz. Abdurrahman ef. Kujević ističe da je snaga jednog naroda kada se naučna elita uveže i kao tim da svoje plodove.
“Ako hoćemo ocijeniti vrijednost jedne zajednice, naroda, nacije, onda ćemo gledati koliko ta nacija ili zajednica ima kvalitetnih pojedinaca koji su u morlanom i svom naučnom, kulturološkom smislu sposobni i kompetentni, ali bez obzira koliko god da jedno društvo ima sposobnih pojedinaca, tu se snaga društva ne završava, već idemo korak dalje i gledamo koliko su ti pojedinci uvezani kroz institucije i zajednički rad. Tek tada kada imamo sposobne pojedince koji djeluju međusobno na značajnim projektima, onda društvo ima konkretne i kvalitetne rezultate”, poručio je muftija hfz Abdurrahman ef. Kujević.
Ono što je ovim djelo napravio akademik Rastoder, navodi mr. Novak Adžić, još jedan je dokaz kolika je naučna i moralna gromada.
“Ovom knjigom u naučnom i historiografskom smislu shvatićemo da je akademik Rastoder napravio nešto što je još jedan naučni podvig koji je za divljenje. Ja zaista mislim da je on ovim djelom još jednom potvrdio svoju naučnu veličinu, afirmisao da je moralna gromada i još jednom potvrdio svoje rodoljublje i poštovanje prema svim ljudima koji žive u Crnoj Gori”, kazao je mr. Novak Adžić.
U kontinuitetu, dodaje promoter mr. Sait Šabotić, autori Rastoder i Džogović ukazali su da borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, te da se skrivene strane istorije moraju osloboditi.
“Kroz historijsku vertikalu dugu stotinu godina, u ovoj je knjizi posmatran proces od nestanka do obnove crnogorske države. Kroz više tekstova ove knjige akademik Rastoder ukazuje da borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, jer će se izgubiti veza prošlosti sa sadašnjošću i budućnošću. Kada je u pitanju druga knjiga “Bijela knjiga žrtava Sandžaka”, od strane autora akademika Rastodera i Fehima Džogovića oslobodila se još jedna strana historije Crne Gore i petnjičkog kraja”, istakao je promoter mr. Sait Šabotić.
U ovim djelima važno je kako za bihorsku prošlost, navodi on, tako i za budućnost onih koji dolaze nakon nas.
“Historičar je kao deminer. Kada jednom pogriješi, zauvijek je pogriješio. Zato je jako odgovorno ovo istraživanje i ovo pisanje. Ovo su najosjetljivije teme, 76 godina je od Drugog svjetskog rata, a o tome se još piše, pa to ukazuje koliko je važan zadatak bio pred ovim ljudima, uvaženim autorima. Autori su se zaista potruili da donesu nešto novo, da osvježe poprilično historiografiju ne samo na ovom prostoru, nego i ukupnu historiografiju. Mučan je to bio i težak put. Fehim je radio na ovim knjigama više od 10 godina, istraživao i sakupljao, pa nam je donio mnogo višu i jasniju sliku. To viđenje je posebno važno za nas Bihorce, jer su ovi dokumenti sudbinski vezani ne samo za našu prošlost, nego za ono što danas živimo i što će živjeti naša unučad. Ove knjige ne postoje da izazovu mržnju kod nas, već da izazovu trajnije pamćenje, kako bismo gradili bolju sadašnjost i bolju budućnost”, poručio je dr. Izet Šabotić.
Jedan od autora Fehim Džogović ističe da se bez istine ne može dalje. Bez istine se, dodaje, ne možemo nadati napretku.
“Ja sam imao želju i volju da ovo uradim, ali ne bih uspio da ovo ugleda svjetlost dana da nisam imao pomoć i podršku akademika Šerba Rastodera. Ovo je projekat i posao dug deset godina, nema gdje nismo bili da bismo prikupili što više podataka. Pročitao sam na stotine knjiga, preko 50.000 dokumenata, samo da bi se saznala istina. Bez istine nema napretka, bez istine se ne može naprijed. Za zločin u bjelopoljskom srezu nikad niko, recimo, nije odgovarao niti dana. Sve sam podatke uzeo, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost, jer zasužuju vi potomci da znaju šta im se desilo sa precima”, podvlači autor Fehim Džogović.
Autor akademik Šerbo Rastoder istakao je u svom govoru da je kultura pamćenja nešto što moramo sačuvati. Pozvao je prisutne da što više čitaju i izučavaju.
“Ono što jedan narod treba imati na umu jeste da se njegovo pamćenje ne može izmjeriti, njegovo pamćenje se mora pohraniti i na njemu raditi”, istakao je akademik Rastoder.
Seid Hadžić, direktor Uprave za dijasporu je na otvaranju Dana dijaspore u Petnjici još jednom istakao da je čast i ponos imati dijasporu kakva je petnjička.
“Poznavajući vas Bihorce, ma koliko daleko otišli od rodnog praga ta vaša bihorska toplina ostaje u vama. Ne dozvoljavate da vas breme tuđine i breme daljine pokvari i učini hladnim. I upravo sa tog aspekta želim da se obratim ljudima koji borave ili žive daleko od Petnjice. Mimo uobičajene prakse i mimo protokola.
Oni koji su juče bili u Bijelom Polju dostojanstveno su zastupali Petnjicu među velikim brojem privrednika iz dijaspore ali i prijatelja Crne Gore poput prvog čovjeka jedne od vodećih turskih kompanija. Našu politiku otvorenih vrata državnih institucija gospodin Nijaz Ramdedović vaš sugrađanin shvatio je i iskoristio na pravi način, tako što je u direktnom kontaktu sa izvršnim direktorom EPCG dobio obećanje da će problem neadekvatnog snadbjevanha električnom energijom tj. nepostojanje trafostanice koji sprečava formiranje biznis zone ali i pokretanje iole ozbiljnijeg proizvodnog pogona ovde u Petnjici biti riješen u najkraćem roku.
Nisam slučajno pomenuo gospodina Ramdedovića i njegovo zalaganje za unapređenje poslovnog ambijenta u Petnjici tj stvaranje osnovnih preduslova za biznis.
Naš brat Nijaz je možda samo intuitivno iskoristio priliku i prisustvo izvršnog direktora EPCG ali prilika koja mu se ukazala tj prisustvo izvršnog direktora i mogućnost direktne komunikacije sa njim nije nimalo slučajna.
Naprotiv, to je strogo definisana platforma nove Uprave za saradnju sa dijasporom na čijem sam čelu. Dostupnost državnih institucija, funkcionera javnih preduzeća i fondova naša je politika i naša obaveza koju smo sami sebi nametnuli i drago mi je da su upravo Petnjica tj ljudi iz Petnjice među prvima iskoristili benifite naše platforme koja garantuje dostupnost svim institucijama ili u konačnici našem zastupništvu poput onog u Gusinju kojeg smo imali nedavno kada smo pomogli investitoru iz Amerike gusinjskog porijekla kada smo za 5 dana riješili sličan problem koji nije mogao ili bolje rečeno nisu htjeli da mu riješe protekle tri godine.
Ne kažemo da smo svemoćni ali naša opredjeljenost je da učinimo sve što je u našoj moći da pomognemo našim privrednicima iz dijaspore.
U narednom periodu ćemo pokrenuti nove sadržaje kroz platformu globalne razvojne mreže dijaspore i formiranjem biznis kluba dijaspore i ovim putem vas pozivam da aktivno uzmete učešće u tim aktivnodtima koji će biti sveobuhvatna podrška kako investitorima iz dijaspore tako i izvozno orjentisanim firmama iz Crne Gore, ali lokalnim samoupravama, samim tim i opštini Petnjica.
Ali želim istaći jednu jako bitnu stvar. Gospodo privrednici, i oni koji imate namjeru to postati, Uprava za sardnju sa dijasporom će vam pružiti podršku ali inicijativa mora biti vaša. Vi morate pokrenuti proces. Osmisliti biznis i uložiti novac.
Ja vam garantujem da vas niko ne može reketirati, da vam ne mogu opstruisati projekte, da ćete imati ravnopravan status kao i svi investitori u Crnoj Gori ali vi morate napraviti taj prvi korak.
Vaša, ako hoćete i moralna obaveza je da pomognete svoj Bihor. A najbolje i najefikasnije možete pomoći tako što ćete pokretati biznise, samim tim otvarati radna mjesta ovim mladim ljudima koji žive ovde.
Nemojte da se oslanjate na to da će neko iz Turske ili Njemačke otvarati pogone u Petnjici. Ne kažem da je to nemoguće ali ako vi vašim primjerom pokažete da se može onda će i Turčin ili Njemac tražiti da dođu ovde.
Ovaj kraj je poznat po dobrim domaćinima, dobrim, vrijednim i odgovornim ljudima što je dokazano uspjesima u ekonomijama razvijenih država poput Luksemburga ili Njemačke.
Vrijeme je da te uspjehe počnemo ostvarivati ovdje, na kućnom pragu. U svojoj Petnjici, svojoj Crnoj Gori.
Ja vjerujem u to i vjerujem da angažmanom Petnjičana koji žive u dijaspori ovaj kraj možemo preporoditi za kratko vrijeme.
Osim privrednog, u narednom periodu kroz projekte Uprave za saradnju sa dijasporom omogućićemo angažman dijaspori i u drugim oblastima kako bi mogli uticati na sveobuhvatan razvoj Petnjice ali o tome više u narednom periodu.
Na žalost malo nas je ostalo u Petnjici ali dajte bar da ovo malo sačuvamo za budućnost i da im omogućimo ugodan život u ovom prelijepom kraju.
Moju i našu bezrezervnu podršku imate.
Završiću sa porukom koju je juče na biznis forumu izgovorio gospodin Ramdedović Zalažemo se da više Evrope bude u Petnjici, a manje Petnjice u Evropi”, rekao je direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Seid Hadžić.
Na otvaranju XIX Dani dijaspore, Emilije i Tonija Tocinovskog iz Sjeverne Makedonije petnjičkoj publici predstavili su se izložbom slika Čudna šuma III.
Takođe, publici je predstavljena etno izložba Bihorska sehara.
Direktor JU Centar za kulturu obratio se prisutnima i istakao da manifestacija ima međunarodni karakter, jer gosti dolaze iz Sjeverne Makedonije.
On se zahvalio gostima što su i pored mjera uspjeli da dodju u Petnjicu i predstave se na jedan neobičan način da imamo izložbu u Centru za kulturu prvi put apstraktnu umjetnost.
Prisutima se obratio Toni Tocinovski i zahvali se organizatoru na pozivu i mogućnosti da se i u Petnjic Emilija i Toni predstave izložbom slika.
Predsjednik Skupštine opštine Petnjica Mehmed Adrović otvorio je manifestaciju XIX Dani dijaspore u Petnjici
Na zadovoljstvo mješatna Ponora, juče ie zaršeno asfaltiranje puta u dužini od jednog kilometra .
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović kazao je da su mještani Ponora pokazali koliko im je stalo do svog kraja i u saradnji sa lokalnom upravom rješavaju probleme svog kraja.
„Želim da istaknem da je uspješna sradnja na polju izrade putne infrastrukture najbolji pokazatelj zajedništva.
Građani ovog dijela Ponora uložili su velika sredstva i pokazali kolliko su spremni da pomognu lokalnom stanovništvu a i svakako sebi da olakšaju dolazak do lijepih i modernih kuća“, kazao je predsjednik.
Predsjednik je na kraju kazao da će i dalje nastaviti da lokalna uprava podržava dobru volju dijaspore i da konkretno rade na zajedničkim projektima.
U mjesnoj zajednici Tucanje na Orahovu u zaseok Potok mještani uz pomoć lokalne uprave betonirali putni pravac.
Zbog velike pedencije u tom zaseoku u dućini od 272 metra, mještani Orahova su se organizovali i alternativnom metodom olakšali saobraćanje na toj putnom pravcu.
U ime mještana Halil Agović kazao je da su mještani zaseoka Potok imali velike probleme prilikom saobraćanaj zbog velike pedencije.
„Betonirali smo put od Potoka do Malog Brda, stim da smo preskočili na mjestu pored groblja koje nema pedenciju.
Izabrali smo beton zbog terena. 100 metara smo betonirali i vidjeli smo da je beton isplatlviji. Organizovali smo se u Sloveniji i učestvovale su Agovići i drugi, takođe dobili smo pomoć od Slovenaca i ukupno više od pedeset ljudi je doniralo novac za izgradnju betona u vrijednosti od 7.500 eura.
Želim ovom priliko svima da se zahvalim svima zato što su nam pomogli i zato što su odvojili sredstva za betoniranje ovog puta“, kazao je Halil Agović.
Halil ističe da je opština Petnjica pomogla sa cijevima i armaturom kao i ustupanjem mašine i kamiona.
Najveći dio pomogla nam je opština Petnjica i koristim priliku da se zahvalim Samiru Agoviću za vrijednoj pomoći kao i da istaknem zahvalnost na moralnoj podršci koju nam je dala Opština a to je najbitnije“, kazao je Halil Agović.
Na tradicionalnoj manifestaciji Dani dijaspore u Petnjici dodijelje su Povelje humanosti organizacijama koje su doprinijele u vremenu teške situacije u Petnjici izazane korona virusom.
Na skupu je prisustvovao i vd. direktora Uprave za dijasporu Seid Hadžić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Goru Ejup Nurković, predstavnici udruženja iz dijaspore, predstavnici nevladinih organizacija, predstavnici mjesnih zajednica.
Na početku manifestacije, prisutnima obratio se Mehmed Adrović, predsjednik Skupštine opštine Petnjica i istakao da mu čini čast da u ime SO Petnjica i u lično ime poželi dobrodošlicu dijaspori u svoj zavičaj.
„Manifestacija iz godinu u godinu potvrđuje odnos prema dijaspori. Prilika je da se svima zahvalimo koji pružate podršku našoj Opštini i želim da istaknem i pored problema sa covidom, Petnjica ide naprijed a u prilog tome govore mnogobrojni projekti koji se realizuju ili su u planu da se realizuju.
Adrović je poručio da dijaspora nikada nije zaboravila svoju domovinu.
Imajući u vidu aktuelnu situaciju u Crnoj Gori i namjere pojedinih da mijenjanju određene zakone koji se direktno tiču dijaspore, istovremeno učestvujući sve ono što smo radili proteklih godina od obnove nezavisnosti i obnove Opštine, želim da sa ovog mjesta poručim da ćemo se boriti da sačuvamo našu Crnu Goru i naša prava koja žele da nam uskrate.
Predsjednik SO Petnjica poželio je petnjičkoj dijaspori ugodan boravak u svom zavičaju.
Predsjednik opštine Samir Agović uputio je srdačnu dobrodošlicu i iskazao veliko zadovoljstvo zato što se i ove godine obilježavamo zajedničke susrete Dane dijaspore po kojima je Petnjica prepoznata.
Predsjednik je iskazao zahvalnost v.d direktora Uprave za dijasporu Seidu Hadžiću.
Naši prošlogodišnji Dani dijaspore obilježeni su pod sloganom zrelo, zavičajno i prosperitetno upravo zato što smo bili osamnaest godina bili zajededno i to je svojevrsna poruka koliko smo bili mudri da budemo zajedno i da budemo odgovorni prema zavičaju i onome što ste vi radili za nas.
Predsjednik je istakao da je lijepo imati svoju čaršiju i poručio da je naša snaga u našim ljudima.
„Sve ono što ste radili ovih godina, može stanuti u jednoj riječi a to je aferim, naglasio je predsjednik.
„Aferim za humanost, aferim za solidarnost, aferim za snažnu podršku, za unapređenje saobraćajne infrastrukture i imali li neki drugi kraj u regionu da ima bolju dijasporu, odgovor je nema.
Svjedočimo prošle godine da smo postigli mnogo toga zajedničkim naporima, ali prije svega vašim odgovornim odnosom prema zavičaju, prema državi i prema krizi pandemije korona virusom.
Jako smo ponosni na vašu odluku da pomognete svom zavičaju i svim ljudima, zato danas kada proslavljamo devetnaesti susret, obilježavamo ih u znaku humanosti.
Naš uspjeh nikada ne bi bio veliki da nije bilo dijaspore.
Svjedočimo da lokalna uprava iz godine u godinu mijenja oblik Petnjice.
Kada govorim da je Petnjica najprepoznatljivija prema dijaspori, ne griješim. Za uspjehe naše dijaspore uvijek kažemo da je to naš ponos.
Posebno me raduju naši susreti koji jedni drugima ukazuju na uspjehe i jedni drugima ukazujemo kako dalje da produbimo našu dalju saradnju.
Svjesni sko koliki i kakav je dijaspora izgradila svih ovih godina, to ne može zaista biti lako. Svjedočimo i radujemo se diplomama sa Harvarda i Sorbone, Svjedočimo i radujemo se poslovnim ljudima ali i ljudima u svijetu politike, muzike, sporta.
Predsjednik se na kratko osvrnuo i najavio za Dan opštine duže govoriti o postignutim rezultatima opštine. Saobraćajna infrastruktura preko 24 kilometra na putevima u Petnjici. U narednim danima se očekuje zavšetak izgradnje biljnog prećišćivača zatim veliki projekt vodovod Murovsko vrelo.
Predsjednik je na kraju poželio dijaspori dane odmora, prijateljstva, ličnog i prijateljskog zadovoljstva i da posjete lokalnu pravu jer vrata lokalne uprave su širom otvorena.
V.d direktora Urave za dijasporu Seid Hadžić obratio se skupu riječima da je čast i ponos jimati dijasporu kakva je petnjička dijaspora.
Kako je kazao Hadžić, u se uvjerio nedavno u Luksemburgu i u Bijelom Polju.
„Mada poznavajući vas Bihorce, ma koliko daleko otišli od rodnog praga ta vaša bihorska toplina ostaje u vama. Ne dozvoljavate da vas breme tuđine i breme daljine pokvari i učini hladnim.
„Našu politiku otvorenih vrata državnih institucija Mijaz Ramdedović vaš sugrađanin shvatio je i iskoristio na pravi način, tako što je u direktnom kontaktu sa izvršnim direktorom EPCG dobio obećanje da će problem neadekvatnog snadbjevanha električnom energijom tj. nepostojanje trafostanice koji sprečava formiranje biznis zone ali i pokretanje iole ozbiljnijeg proizvodnog pogona ovde u Petnjici biti riješen u najkraćem roku.
Strogo definisana platforma nove Uprave za saradnju sa dijasporom na čijem sam čelu. Dostupnost državnih institucija, funkcionera javnih preduzeća i fondova naša je politika i naša obavrza koju smo sami sebi nametnuli i drago mi je da su upravo Petnjica tj ljudi iz Petnjice među prvima iskoristili benifite naše platforme koja garantuje dostupnost svim institucijama ili u konačnici našem zastupništvu
U narednom periodu pokrenuti ćemo nove sadržaje kroz platformu globalne razvojne mreže dijaspore i formiranjem biznis kluba dijaspore i ovim putem vas pozivam da aktivno uzmete učešće u tim aktivnodtima koji će biti sveobuhvatna podrška kako investitorima iz dijaspore tako i izvozno orjentisanim firmama iz Crne Gore ali lokalnim samoupravama, samim tim i opštini Petnjica.
Ovaj kraj je poznat po dobrim domaćinima, dobrim, vrijednim i odgovornim ljudima što je dokauano uspjesima u ekonomijama razvijenih država poput Luksemburga ili Njemačke.
Vrijeme je da te uspjehe počnemo ostvarivati ovde, na kućnom pragu. U svojoj Petnjici, svojoj Crnoj Gori.
Ja vjerujem u to i vjerujem da angažmanom Petnjičana koji žive u dijaspori ovaj kraj možemo preporoditi za kratko vrijeme.
Osim privrednog, u narednom periodu kroz projekte Uprave za saradnju sa dijasporom omogućićemo angažman dijaspori i u drugim oblastima kako bi mogli uticati na sveobuhvatan razvoj Petnjice ali o tome više u narednom periodu“, zaključio je direkotor Uprave za dijasporu Seid Hadžić.
Za izuzetan doprinost u borbi protiv COVID-a 19, opština Petnjica dodijelila je Povelju humanosti dijaspori Švajcarske, koju je primio Esmir Rastoder. Dijaspori Njemačke, koju je primio Mijaz Ramdedović, dijaspori Luksemburga, Povelju je primio Iljaz Kožar. Zavičajni klub Bihor, BD fond Luksemburg koju je primio Esmir Muratović. Povelju humanosti dobilo je Udruženje Luksemburg-Crna Gora. Povelju je dobio fudbaler Elsad Zverotić. CHR Hajrat koju je primio Almir Muratović. Povelju humanosti dobila je Islamska zajednic Kulturni Centar Plav-Gusinje New York koju je primio Smail Srdanović. Zdravstvena stanica u Petnjici koju je primio dr Srđan Škrkić.
Opština Petnjica dodjeljuje prizanja za razvoj infrastrukture. Ove godine priznanja su uručena uspješnim Bihorcima sa Ponora Esadu Kožaru i Iljazu Kožaru.
U ime dobitnika nagrada Povelje humanosti, prisutima su se obratili Smail Srdanović, Esmir Rastoder i Mijaz Ramdedović.
U nastavku, održan je kulturno umjetnički program u kojem su učestvovali Almir Martinović sa harmonikom i vokalna solistkinja Aleksandra Rakovic.
Manifestaciji su se takođe predstavili svojim koreografijama grupe KUD-a Bihor koji su ujedno i zatvorili XII po redu Dane dijaspore.
Opština Petnjica obavještava građane da će se dana 02.08.2021. godine sa početkom u 19:30h u okviru sprovođenja preventivne dezinsekcije vršiti uništavanje odraslih formi komaraca metodom zamagljivanja iz dimnog generatora. Tretman će vršiti izabrani ponuđač ”Sanitacija“ d.o.o.
U slučaju lošeg vremana ( kiša ili jak vjetar) najavljena aktivnost će se odložiti za prve naredne dane.
Ovim putem, pozivamo vlasnike pčelinjih društava da preduzmu mjere zaštite i obezbijede pčelinja društva, jer se tretman vrši duž lokalnih puteva kroz naseljena mjesta. Za dodatne informacije, građani mogu kontaktirati službu Opštine Petnjica na telefon 069/483-109.
U toku je građevinska sezona pa je lokalna petnjička uprava iskoristila priliku da sanira udarne rupe na nekoliko lokacija.
U prethodnim danima, rupe koje su pravile saobraćajne poteškoće vozačima iskopane su na potezu od fabrike u Gusarama do Stenica i u Radmancima od Kršića do Broda.
U narednim danima očekuje se da rupe budu sanirane novom asfaltnom podlogom.
Kako su saopštili iz lokalne uprave, za ovu građevinsku sezonu predviđeno je 80.000 eura za sanaciju rupa na lokalim putnim pravcima u opštini Petnjica.
