PREDIZBORNI SKUP CSV U LUKSEMBURGU – STRANKA NA ČIJOJ LISTI JE I BIHORAC MITA LIČINA

U prostorijama FK „UNION 05“ u gradu Kaylu u Luksemburgu 4. marta, u večernjim satima organizovan je predizborni skup stranke CSV koja na sljedećim opštinskim izborima u Luksemburgu ima vrlo dobre šanse za pobjedu u opštini Kayl.

Ovaj skup organizovao je Mersudin Mita Ličina, predsjednik FK „Union 05“ i jedan od kandidata na listi ove stranke.

Skupu je, između ostalih, prisustvovao veliki broj doseljenika sa Balkana kojiu žive na teritoriji ove opštine. Na skupu je vrlo nadahnuto govorio Mersudin Ličina, naglašavajući značaj glasanja i aktivnog učešća u političkom životu države u kojoj živimo.

Ličina se osvrnuo na davne sedamdesete godine prošloga vijeka kada su doseljenici sa Balkana u velikom broju počeli pristizati u Luksemburg i naglasio da ih je tada nepoznavanje jezika i ne poznavanje zakona u državi koštala sporije integracije u Luksemburško društvo.

– Danas, naglasio je Ličina, djeca naših doseljenika zauzimaju mnoge važne funkcije u državnim institucijama, i važe za izuzetno marljive i korisne članove zajednice – rekao je Ličina.

Kako ja, tako i svi članovi naše stranke, nastavio je, obećavamo da ćemo sutra, ukoliko pobijedimo na ovom izborima, a što je vrlo izvjesno, pomagati svima kojima pomoć bude potrebna u bržem rješavanju određenih pitanja.

Pored Ličine, skupu se obratio i njegov prijatelj Hamdija Rastoder koji je pozvao doseljenike sa Balkana da obavezno izađu na izbore i glasaju za svoje favorite.
Ovaj predizborni skup završio se prijateljskim druženjem koje je iskorišteno za određena dodatna objašnjenja vezano za izbore.

F. S.

 

OBJAVLJEN ROMAN ESADA KOČANA: “NAŠA RIJEKA” PRIČA O  ČOVJEKU I SNAZI LJUBAVI

0

Objavljena ja nova knjiga, roman Naša Rijeka, novinara, glavnog urednika Monitora, i pisca, Esada Kočana.

Esad Kočan

U predgovoru knjige akademik Ferid Muhić je, ocjenujući ovu  knjigu kao remek djelo,  napisao: „Odavno nije bilo romana koji bi se toliko izdvojio iz aktuelne književne produkcije. Odavno nije bilo romana koji bi bio toliko potreban i koji bi tu potrebu izložio tako suvereno, jezikom kojim razgovara prijatelj sa prijateljem i čovjek sam sa sobom u trenutcima najveće iskrenosti i lucidnosti.

Roman Naša Rijeka po svojim estetskim kvalitetima je autentično književno umjetničko remek djelo, koncepcijski originalno, tematski aktuelno, ispričano sugestivno i uvjerljivo jezikom rođenog pripovjedača. Naša Rijeka se, bez dvoumljenja, regionalno može uvrstiti u sam vrh moderne književnosti na Balkanu, a po svojim kvalitetima u vrh evropske književnosti.”

Dr Svetlana Broz je  naglasila: “ Posle knjige Iza prašine potajno sam se nadala da će Esad Kočan jednom napisati baš Našu Rijeku. Nakon šest godina Kočanovog napornog rada pojavila se! Izvajana do savršenstva neodoljivo me podseća na Rodenovog Mislioca. Hadrijanovi memoari Margarit Jursenar, koje je klesala dvadeset četiri godine, bila je jedina knjiga u mom životu bez ijedne suvišne reči, sve dok „Naša Rijeka“ nije stala uz nju.

Možda će se u krugovima čitalaca ovo Kočanovo remek delo zvati i moja knjiga, jer svako ko je pročita čistog srca i duše prihvatiće je kao knjigu svog životnog vjeruju. Ja  ću joj se vraćati do kraja života kao svojoj knjizi.“

U izjavi za naš portal, Esad Kočan je ovako sažeo sadržaj svog romana: „ Jedan dječak je napustio zavičaj.  U svijet je odnio uspomene koje su ga čuvale od ucjena samoće. Poslije mnogo godina, vratio se kući da tu završi svoj put. Dočekala ga je ubijena, njegova nekad  plavo – zelena rijeka i zavičaj  koji nestaje. U suton njegovog života, počinje odsudna borba za opstanak zavičaja. Ovo je knjiga o susretu uspomena, o sudaru straha i nade,  o životu i smrti. O čovjeku i snazi ljubavi. “

Izdavač romana Naša Rijeka je Almanah.  Recenzenti: akademik  Ferid Mhić i akademik Gradimir Gojer.

Emir Pašić

 

 

 

U Podgorici promovisana knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA“ – Život i običaji Bošnjaka

0

U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore sinoc je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović“ u Podgorici promovisana knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA“ – Život i običaji Bošnjaka autora Latifa Adrovića. Govorili su: akademik Zuvdija Hodžić, prof. dr Rifat Alihožić, kulturolog i publicista mr Željko Rutović i autor.
Moderator programa bio je mr Amer Ramusović.

Kulturolog i publicista mr Željko Rutović je istakao da knjiga ima nesporni civilizacijski, kulturološki i identitetski značaj te je kao takva izuzetni istraživački rukopis vrijedan za etnološko, sociološko, istoriografsko i antropološko izučavanje predmetne teme.
Konačno, ova knjiga u svom glavnom prosedeu dobija karakteristike pisanog muzeja sjećanja čiji tragovi, boje, mirisi i nostalgija jednog vremena i prostora nesporno svjedoče o autentičnostii identitetu sveukupne baštine života Bošnjaka.
Bihor nije dobio samo knjigu, već pisani spomenik koji se prepoznaje kulturološkim vodičem te kao takav ostaje u nasljeđe dolazećim generacijama pomoću kojeg će lakše tumačiti tragove prošlosti u kojima su vjekovne generacije ostavile svoje iskustvo i specifičnosti kao zbirnu autentiku svojih života i kulture, koju je veoma markantno i nijansirano, autor Adrović najširoj javnosti seriozno predstavio.”

Prof.dr Rifat Alihodžić je kazao da je ovo muzej-knjiga.
“Muzej-knjiga jer se radi o jednom konzerviranom trenutku zapečaćenom u sjećanjima autora u momentu kada napušta svoj zavičaj, čuvajući trajnu uspomenu na njega, ne dajući novom vremenu i pojavama da tu sliku oskrnave. Ovu knjigu nije mogao napisati neko ko stalno živi u svom zavičaju ili mu se često vraćao.” Alihodžić dalje ističe da se u konceptu same knjige prepoznaje logika fotografa a ne kamermana. Te da je opisan istorijski trenutak načina života jednog naroda na određenom prostoru. ” Neka mi autor ne zamjeri na utisku da se radi o životu i običajima Bošnjaka Bihora u jednom vremenu, što nikako ne utiče na vrijednost knjige koja ima veliki etnografski i antropološki značaj.

Akademik Zuvdija Hodžić je u obraćanju istakao da ova knjiga pokazuje bogatu kulturnu baštinu i tradiciju bihorskog kraja kojom je autor uspio da sačuva nešto što ni institucije ne mogu da sačuvaju. On je i fotograf koji je pored teksta ovjekovječio sve običaje bihorskog kraja, koje će dobro doći budućim generacijama koje su rasute po svijetu.

Svečano obilježen kraj sezone lova u Lovačkom domu Petnjica (FOTO I VIDEO)  

0

U petak 24.februara u Lovačkom Domu u Petnjici, obilježeno je zatvaranje još jedne uspješne lovne sezone.

Zatvaranju, osim domaćih lovaca, članova Lovačke organizacije Petnjica, prisustvovali su i brojne zvanice i gosti iz susjednih opština, a za dobru atmosferu, gozbu i ambijent pobrinuo se Mehmed Mele Ajdarpašić, koji je za sve prisutne obezbijedio ugodan doček.

,,Hteli smo ovim slavljem da zaključimo još jednu uspješnu lovnu sezonu, koju smo odradili sa našim Udruženjem lovaca Petnjica. Danas su sa nama osim naših lovaca sa prostora Petnjice i lovačke organizacije koje dolaze iz drugih opština, a koji su nam pomogli umnogome tokom raznih hajki na divljač i predarote“, rekao je Ajdarpašić.

Takođe je kazao da su vukovi pričinili veliku štetu stočarima Petnjice, jer su po njegovoj evidenciji i statistici u prošloj godini zaklali preko 90 grla sitne stoke(jagnjadi I ovaca)  I troje teladi.

,,To je jedan veliki gubitak, mi se trudimo da svim stočarima pokušamo da pomognemo, kao i to da im na neki način smanjimo gubitke, da otjeramo predatore dalje u šume, gdje im je i mjesto“ kazao je Mehmed Mele Ajdarpašić.

Slavlje je trajlo do kasno u noć, a dobrog druženja i muzike nije nedostajalo.

FOTO, VIDEO I TEKST – ERIS BABAČIĆ

Đukanović: Svoje poslove ne ostavljam nezavršene, Crna Gora će postati članica EU tokom mog sljedećeg mandata

0

Predsjednik DPS-a i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović danas je iz Petnjice započeo svoju kampanju za predstojeće predsjedničke izbore koji će biti održani 19. marta.

Ovu kampanju, počinjemo iz Petnice i to ne slučajno. Na ovim izborima se brani pravo Crne Gore da bude građanska država, da bude multietničko društvo i da bude društvo koje počiva na evropskom sistemu vrijednosti. Te vrijednosti su vrlo utemeljene u ovome kraju. Ne zaboravljam da smo tokom teških iskušenja krajem prošlog i početkom ovog vijeka upravo u ovom kraju imali nesebičnu podršku našoj politici multietničkog sklada i podršku za izgradnju Crne Gore kao građanske države – započeo je svoje izlaganje predsjednik Đukanović u punoj sali Centra za kulturu Petnjice.

Đukanović je istakao da je ponosan na činjenicu da je DPS građanska partija i poručio da je ubijeđen da Crna Gora može trajati samo kao građanska država.

– Ukolio bismo zalutali na nacionalni kolosjek to bi bio naš kraj, jer bismo bili progutani od velikodržavnih nacionalizama iz regiona koji čekaju svoju priliku. Zato je za Crnu Goru presudno važno da njena kičma ostane moćna građanska partija. Kičma svake ozbiljne kuće i države mora biti moćna. A da bi neko igrao ulogu kičme državne politike mora imati dovoljnu podršku građana, jer ne možete biti kičma sa 3 ili 4% podrške – rekao je Đukanović.

CRNA GORA JE PONOSNA SA SVOJU DIJASPORU

U nastavku svog obraćanja prisutnima predsjednik Đukanović, između ostalog, rekao je da je jedan broj ljudi iz ovog kraja najčešće iz egzistencijalnih razloga morao da traži bolje mjesto za život, te konstatovao da ta pojava i nije neuobičajna za države kao što je Crna Gora.

– Dok se ne dođe do većeg nivoa razvijenosti, logično je da oni koji vjeruju u sebe i žele dobro svom potomstvu, potraže svoju priliku za život na nekom prostoru izvan države, ostajući čvrsto vezani za svoje korijene i sa idejom da se prvom prilikom vrate svom domu i primijene svoje iskustvo i na svom ognjištu i doprinesu boljem i bržem razvoju svog grada i svoje države. Tako su i mnogi iz ovog kraja pošli iz svoje države, koja ima razloga da bude ponosna na njih. Vrlo često sam u kontaktu sa njima i kada sam u posjeti zemljama Beneluksa, i kada se sretnemo bilo đe u Evropi – to su ljudi koji služe na ponos Crnoj Gori. Ljudi koji su na odgovoran način uključeni u život u tom društvu i koji se ponašaju kao odgovorni građani tih država, koji su pravi reprezenti Crne Gore i njenih vrijednosti, i koji su kad god je bilo važno Crnoj Gori bili sa nama da podijele tegobu tog izbora. Tako je bilo na referendum i na mnogim izborima, i nemam sumnje da će tako biti i na ovim izborima – kazao je Đukanović.

On je takođe podsjetio da svi oni koju su otišli iz egzistencijalnih razloga, nijesu pošli negdje drugo, nego upravo u Evropu, tj. upravo tamo gdje je naše prirodno okruženje.

Đukanović je rekao da će, kada se svi oni iz dijaspore vrate u Petnjicu i u Crnu Goru, donijeti sa sobom dobra evropska iskustva i pomoći nam da dalje savladavamo i usvajamo evropski sistem vrijednsti.

IMAMO RAZLOGA ZA PONOS, NA REZULTATE NAŠE POLITIKE

– Neko je to već ovdje kazao da smo 1997. ili 1998. godine krenuli u novu etapu razvoja države. Prisjetio sam se da je naš slogan u toj kampanji bio – “Da živimo bolje”. Danas, 25 godina kasnije, mislim da imamo razloga da budemo ponosni kako smo radili i da se u Crnoj Gori živi bolje – rekao je Đukanović.

Rekao je da imaju razloga da budu ponosni jer su, kako je kazao, uspjeli da sačuvaju mir, uspostave ekonomsku samoodrživost, i pokazali da Crna Gora može da živi od svog rada.

– Imamo razloga da budemo ponosni što smo koju godinu kasnije uveli euro kao sredstvo plaćanja koji je garant monetarne stabilnosti, što je podstrek investitorima da realizujemo tako krupne projekte kao što je autoput, podmorski kabl, Porto Novi, Porto Montenegro. Kad pričamo o ovim projektima govorimo o vrijednim projektima i za razvijene evropske države a kamoli za Crnu Goru – istakao je Đukanović.

Dodao je da je i razlog za ponos zaštita Crne Gore od bombardovanja.

– I na to što smo poslije 2000. godine bili spremni da napravimo korak unatrag kako bismo iskoračili nekoliko koraka naprijed. Kad smo potpisali sporazum o državnoj zajednici, dali smo vremena Srbiji da shvati da smo nepokolebljivo na putu obnove države bez konflikata i u uslovima pune stabilnosti. Zatim smo putem referenduma došli do obnove nezavisnosti. Znali smo zašto smo obnavljali nezavisnost. To smo uradili da bi sudbina naše države bila u našim rukama i da bi naša država bila dio Evrope, što je i postala. Postali smo članica NATO, a danas smo u predvorju EU. Sve ovo su etapne realizacije tog našeg slogana – “Da živimo bolje”. Na dan referenduma prosječni životni standard građanina Crne Gore bio je 36% u odnosu na EU, dok je danas 51 odsto. Korak po korak išli smo ka evropskom sistemu vrijednosti – rekao je Đukanović.

PROLAZIMO AGONIJU, POSLJEDNJI JE TRENUTAK DA KAŽEMO – DOSTA JE BILO

On se osvrnuo na situaciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi.

– Danas je sve dovedeno u pitanje. Institucije su paralizovane zahvaljujući neodgovornim vladama nakon 30. avgusta. Danas je Crna Gora prezadužena država potpuno razorenog sistema zdravstvenog osiguranja. Ljudi bolesni od malignih bolesti danas sami moraju kupovati ljekove. Imamo državu u kojoj je ozbiljno ugrožen kvalitet obrazovanja. Umjesto da upijaju nova znanja naša djeca danas su izložena presingu vjerskih fanatika bilo da su u pitanju direktori škola, ili profesori koji ih upućuju u fanatičnu zatucanost i posvećenost vjeri, karikaturalo iskazanu u zadnje dvije i po godine. Mi danas prolazimo takvu agoniju i zato je posljednji trenutak da kazemo – dosta je bilo – poručio je predsjednik DPS.

On je kazao da moramo prekinuti agoniju Crne Gore i učiniti sve ono što je u našoj moći da državu vratimo na ispravan kolosjek, a to je, prema njegovim riječima, kolosjek stabilnost i demokratskog i ekonomskog prosperiteta.

– Prva prilika za to su predsjednički izbori. Biraju se ličnosti koje su odlučile da se kandiduju za najviši nivo vlasti u Crnoj Gori. Prilika da ljudi odluče kome će dati povjerenje. Ne predstavljam se samo lijepim željama. U mom slučaju, važno je da se zapitamo šta sam do sad učinio za dobro Crne Gore. Vjerujem da imam čime da se predstavim ukupnoj crnogorskoj javnosti. Za razliku od mojih protiv kandidata koji su najčešće bili na suprotnoj strani u borbi za ta ostvarenja – podvukao je Đukanović.

CRNA GORA ČLANICA EU DO KRAJA SLJEDEĆEG MANDATA

Rekao je da nikad Želim da nikad svoje poslove nije ostavljao nezavršenim.

– Neću ostaviti ni taj. Ubijeđen sam da Crna Gora može da postane članica EU u sljedećem mandatu predsjednika Crne Gore. Ubijeđen sam da smo onim što smo do sad radili na tom putu daleko odmakli od svih drugih kandidata za članstvo – ocijenio je Đukanović.

Istakao je da nikad ni u jednu političku bitku nije ušao a da nije bio siguran da može do pobjede.

– Potrebno nam je da pobijedimo na predsjedničkim izborima jer će nam to na skorim parlamentarnim izborima, ako u njih uđemo iz pozicije pobjednika, garantovati da će DPS sačuvati status najjače partije. Mi smo bili i to smo i danas ali to moramo potvrditi i na parlamentarnim izborima kako bismo sačuvali poziciju kičme državne politike Crne Gore i kako bismo bili kičma buduće vlade – zaključio je Đukanović.

 

FOTO PRIČA: ĐUKANOVIĆ U PETNJICI

0

Đukanović u Petnjici: Izborna promocija predsjedničkog kandidata DPS-a (VIDEO)

0

Predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović odabrao je Petnjicu za početak predizborne kampanje za predsjedničke izbore zakazane za 19. mart.

Pogledajte video:

Uskoro opširnije.

 

OPŠTINA PETNJICA RASPISALA JAVNI KONKURS za raspodjelu sredstava za projekte NVO za 2023.godinu

0

Sredstva budžeta u iznosu od najmanje 0,3% tekućeg godišnjeg budžeta dodjeljuju se nevladinim organizacijama koje su registrovane u Crnoj Gori, sa sjedištem u opštini Petnjica, za projekte koji se u potpunosti ili pretežno realizuju na teritoriji opštine, odnosno čiji su korisnici dominantno gradani i građanke opštine.

Pod projektima iz stava I ove tačke podrazumijevaju se projekti i programi nevladinih organizacija koji doprinose ostvarivanju utvrdenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine, a kojima se, naročito: obezbjeduje raznovrsnost, kvalitet usluga u oblasti socijalne, zdravstvene, dječje zaštite, zaštite djece i omladine sa smetnjama u razvoju, osoba sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti i drugih oblika zaštite; afirmiše zaštita ljudskih i manjinskih prava; afirmišu kulturni potencijali, tradicija i kulturne posebnosti opštine, podstiče razvoj poljoprivrede, ruralnog razvoja, inicijative i aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja autentične baštine; doprinose očuvanju životne sredine i održivog razvoja; podstiče ekonomski razvoj opštine; na drugi način afirmišu participaciju gradana u procesu odlučivanja i podižu nivo demokratizacije društva u lokalnoj samoupravi.

Sredstva koja su planirana Budžetom Opštine za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija ne mogu se raspodjelivati za:

  • projekat koji je već u cjelosti finansiran iz drugih izvora;
  • projekat kojim se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći;
  • projekat koji se isključivo temelji na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti;
  • projekat čija je jedina svrha sticanje lične koristi članova organizacije; – projekat koji isključivo ima profitnu odnosno komercijalnu svrhu.
  1. Sredstva za realizaciju projekata obezbijedena su iz budžeta Opštine Petnjica u iznosu od 5.000,00 (pet hiljada) eura.
  2. Konkurs se objavljuje putem internet stranice Opštine, na oglasnoj tabli Opštine, preko lokalnog javnog emitera i na drugi pogodan način. Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs, u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, na propisanom obrascu i sa potrebnom dokumentacijom. U slučaju da sredstva planirana Budžetom Opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena za kandidovane projekte po prvom konkursu, raspisuje se novi konkurs.
  3. Prijava se podnosi Komisiji u zapečaćenoj koverti i predaje pisarnici Opštine sa naznakom Prijava na konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama.

Uz prijavu se prilaže:

  • rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija;
  • kopija finansijskog izvještaja (bilans stanja i bilansa uspjeha) za poslednju fiskalnu godinu;
  • projekat sa kojim nevladina organizacija konkuriše za dodjelu sredstava;
  • podaci o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji (reference);
  • izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa;
  • garancija (izjava) ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da od drugog donatora nije dobila sredstva u ukupnom iznosu potrebnom za realizaciju projekta koji kandiduje.
  • tri štampane i jednu elektronsku verzija projekta na CD-u.

Nevladina organizacija može uz navedenu dokumentaciju podnijeti preporuke eksperata ili drugu relevantnu dokumentaciju.

Nevladina organizacija kojoj su dodijeljena sredstva po Konkursu za prethodnu godinu prilaže:

  • izvještaj o realizaciji projekta, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja;
  • finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu sa kopijama računa, ugovora i izvoda banke po kojima su plaćani;
  • narativni izvještaj sa tabelarnim pregledom troškova za utrošena sredstva.

Ukoliko nevladina organizacija ne dostavi tražene izvještaje do isteka godine za koju su sredstva dodijeljenja ili u izvještaju ne dostavi detaljno obrazloženje eventualnih odstupanja, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godinu u kojoj se sredstva dodjeljuju.

Nevladina organizacija može konkurisati za ukupan iznos ili za dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz projekta i dužna je da to naznači.

  1. Projekat treba da sadrži:
  • naziv organizacije, sa osnovnim podacima (sjedište, kontakt tel./fax, e-mail, broj zaposlenih, ciljevi organizacije);
  • naziv projekta;
  • prioritetnu oblast projekta;
  • kratak sadržaj projekta;
  • opis problema;
  • ciljeve projekta; opis povezanosti projekta sa javnim politikama (strategijama, akcionim planovima, zakonskim i podzakonskim aktima) u navedenoj oblasti koje je donijela Opština ili država);
  • opis ciljne grupe;
  • detaljan opis aktivnosti projekta;
  • rok za realizaciju projekta;
  • način praćenja i procjene uspješnosti realizacije projekta; – održivost projekta;
  • budžet projekta i iznos sredstava za koji se konkuriše, iznos sopstvenih sredstava (učešća), kao i iznos sredstava koja su za isti projekat ili program odobrena od strane drugih donatora, ukoliko su takva sredstva odobrena;
  • kratak opis partnerske organizacije i realizovanih projekata u prethodnoj godini (ukoliko ima);
  • ime i prezime lica odgovornog za realizaciju projekta ili programa sa kontakt podacima; – podatke o članovima organa upravljanja organizacije; – broj žiro-računa i PIB organizacije.
  1. Nakon isteka roka za dostavljanje, Komisija vrši ocjenu blagovremenosti prijava. Prijave koje nisu dostavljene u propisanom roku, Komisija ne razmatra. Komisija vrši otvaranje blagovremenih prijava, dostavljenih u zatvorenoj koverti, radi utvrđivanja urednosti dokumentacije tražene javnim konkursom. Ako utvrdi da nevladina organizacija nije dostavila traženu dokumentaciju, Komisija poziva nevladinu organizaciju da nedostatak otkloni odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema poziva. Ukoliko nevladina organizacija nedostatak ne otkloni u ostavljenom roku, Komisija će prijavu odbaciti kao nepotpunu. Spisak organizacija koje nisu blagovremeno dostavile prijavu i urednu dokumentaciju, objavljuje se na internet stranici Opštine u roku od 7 dana od dana završetka konkursa.
  2. Minimalan iznos sredstava koji se dodijeljuje za projekat nevladinoj organizaciji, ne može biti manji od 80% od traženog iznosa za finansiranje tog projekta. U slučaju kad projekat, odnosno program nevladine organizacije ne može biti finansiran u iznosu sredstava koji je naveden u prijavi, Komisija će od nevladine organizacije tražiti izjašnjenje o tome da li sa manje dodijeljenih sredstava može realizovati projekat, odnosno program. Projekat, odnosno program biće finansiran ukoliko se nevladina organizacija, izjasni da sa manje dodijeljenih sredstava može realizovati taj projekat, odnosno program. Jedna nevladina organizacija može konkurisati sa najviše dva projekta.
  3. Prijedlozi projekata i programa nevladinih organizacija koji su pristigli na Konkurs nakon ocjene blagovremenosti i urednosti prijava upućuju se na procjenjivanje procjenjivačima. U postupku procjenjivanja prijedloga projekata i programa angažuju se dva procjenjivača. Procjenjivač prijedloga projekata i programa dodjeljuje bodove za svaki od kriterijuma, u skladu sa Odlukom. Ocjena projekta i programa predstavlja zbir bodova procjenjivača prijedloga projekata i programa podijeljen brojem dva (prosječna ocjena projekta i programa). Ukoliko procjenjivači prijedloga projekata i programa imaju velika odstupanja i razlike u ocjenjivanju koja u konačnom zbiru daje razliku u bodovima veću od 20 bodova po pojedinom prijedlogu projekta ili programa, Komisija poziva procjenjivače da preispitaju date ocjene i mogućnost usaglašavanja istih, u roku od 2 dana od dana poziva Komisije. Ukoliko procjenjivači u ostavljenom roku ne dostave ocjenu projekata ili ostanu pri ranije datim ocjenama, Komisija većinom glasova donosi konačnu odluku o broju bodova za taj projekat ili program. Komisija utvrđuje rang listu projekata i programa koji će se finansirati iz budžeta opštine.
  4. Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, na osnovu rang liste projekata, donosi Komisija. Nevladinoj organizaciji koja je na javni konkurs prijavila više projekata, odnosno programa mogu se dodijeliti sredstva za finansiranje samo jednog projekta, odnosno programa. U slučaju da dva ili više projekata dobije isti broj bodova, a preostala sredstva nijesu dovoljna za njihovo finansiranje, sredstva će se dodijeliti za projekat koji, po ocjeni većine ukupnog broja članova Komisije, više doprinosi ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u odredenoj oblasti. Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, u roku od 30 dana od dana završetka Konkursa.
  5. Predsjednik Opštine zaključuje sa nevladinom organizacijom Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanja i nadzor nad realizacijom projekta, u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke.

Poziv za učešće na radionici “MI SMO PROMJENA!” – PRIJAVE ZA PETNJICU DO 4. MARTA

0

“Mreža za evropske politike- MASTER” je pozvala sve građane između 15- 30 godina da se prijavie za učešće na radionici na temu zaštite ljudskih prava, koje će se održati u sklopu projekta “Mi smo promjena!”.

Glavni cilj projekta je razvijanje svijesti kod mladih o važnosti poštovanja različitosti, kako bismo zajedničkim snagama stvarali bolju i prosperitetniju budućnost. Stoga, smatramo da su upravo mladi ljudi dio populacije koji može da igra značajnu ulogu u tom procesu, kao i u širenju poruka tolerancije i ravnopravnosti.

Ono što slijedi u sklopu projekta “Mi smo promjena!” jeste održavanje radionica za mlade na temu zaštite ljudskih prava.
Učesnici će kroz pohađanje radionice imati priliku da ojačaju svoja znanja i upoznaju se sa inovativnim pristupima, učeći o socijalnoj koheziji, zaštiti ljudskih prava i borbi protiv diskriminacije.

Za realizaciju radionica je angažovan stručnjak iz ovih oblasti, kako biste se edukovali na adekvatan način. Uz to, vjerujemo da ćemo Vas motivisati da budete pozitivna promjena u vašoj zajednici.
U dogovoru sa administratorima Omladinskih centara u Crnoj Gori, radionice će se održati u sljedećim gradovima i terminima:

Podgorica, srijeda, 1. mart – (17-20h) – OC Podgorica – rok za prijavu 27. februar 2023.

Petnjica, ponedeljak 6. mart – (17-20h) – OC Petnjica- rok za prijavu 4. mart 2023.

Plav, utorak 7. mart – (17-20h) – OC Plav- rok za prijavu 5. mart 2023.

Cetinje, četvrtak 9. mart – (17-20h) – OC Cetinje- rok za prijavu 7. mart 2023.

Pljevlja, utorak 14. mart – (17-20h) – OC Pljevlja- rok za prijavu 12. mart 2023.

Mojkovac, srijeda 15. mart – (17-20h) – OC Mojkovac- rok za prijavu 13. mart 2023.

Budva, utorak 4. april – (17-20h) – OK Budva – rok za prijavu 2. april 2023.

Kotor, četvrak 6. april – (17-20h) – OC Kotor – rok za prijavu 4. april 2023.

Zainteresovani kandidati/kinje je potrebno da se prijave popunjavanjem ovog prijavnog formulara (rok za prijavu za pohađanje radionice je najmanje 2 dana prije održavanja iste), nakon čega će odabrani učesnici/ce dobiti neophodne podatke i detaljnu agendu radionica.

Posebno ohrabrujemo za prijavljivanje mlade koje do sada nisu imali iskustva, i koji su motivisani da se kroz interaktivne radionice dodatno osnaže u procesu stvaranja tolerantnijeg društva, razbijanja predrasuda i poštovanja različitosti.
Takođe, sugerišemo da se što ranije prijavite, zbog ograničenog broja mjesta, jer će prednost imati kandidati koji ranije pošalju prijavu.

U slučaju da su vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nam pišete na [email protected]

Radionice se realizuju u skopu projekta “Mi smo promjena!”, a projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici u sklopu Programa malih grantova Demokratske komisije 2022 (2022 Democracy Commission Small Grants Program).

PRIJAVA NA LINKU:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScaEizmowzZQTSx4SO3Ri2YNDIqVXcA-qHUXR-iltdUEceJug/viewform?fbclid=PAAaY3qwJ9bPCCQJ0wpaYNAafAgi66YxngmiONbIkUFzlbjTjSjMp4LH4cWTA

PROMOCIJA KNJIGE “ONTOLOGIJA ISLAMA” 5. MARTA U ROŽAJAMA

0

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti organizovaće promociju knjige “Ontologija islama” autora Ferida Muhića.

Na promociji će govoriti Šerbo Rastoder, Ferid Muhić i Muftija sandžački Abdurahman ef. Kujević.

Promocija će se održati u velikoj sali hotela Wahels u Rožajama, 5. marta u 19 časova.