MODERNIZACIJA PUTEVA U PETNJICI: JAVOROVA DOBILA OBEĆANI ASFALT (FOTO)

0

Opština Petnjica je uz podršku Uprave za kapitalne porjekte nastavila modernizaciju lokalnih putreva.

Plan Opštine Petnjica je da putni pravac Poroče, Murovac, Javorova, povežu sa putnim pravcem Savin Bor, pa je samim tim položen i kilometar asfalta u mjesnoj zajednici Javorova.

,,U ovoj mjesnoj zajednici smo započeli aktivnosti na izgradnji vodovoda. Vjerujem da su ljudi shvatili našu poruku, da će se organizovati i kroz učešće u režijskom odboru i oni sami dati doprinos da se priča oko vodovoda konačno dešava na realan način i da će ljudi u bliskoj budućnosti imati pitku vodu. Ono što je najvažnije pronašli smo izvorište i slijedi izrada glavnog projekta”, saopštio je predsjednik opštine Samir Agović.

Pored Javorove, asfalt je dobio i drugi dio naše opštine. Naime u zaseoku Jasikovica položeno je 300 metara asfalta i kako je kazao Agović vrlo brzo će se spojiti ovaj putni pravac sa regionalnim putem Petnjica – Podvade.

Vrijednost ovih radova iznosi iznosi oko 150.000 eura za sve putne pravce. Opština Petnjica je izvršila nabavku i ukupavanje cijevastih propusta i riješila imovinsko-pravne odnose, dok su ostala sredstva za finansiranje pristigla od Uprave za kapitalne projekte.

Nastaviće se takođe asfaltiranje puta u mjesnoj zajednici Bor, Savin Bor, Kruščica, Donja Vrbica i Johovice, što znači da će se ukupno, u ovoj godini položiti oko dva kilometra asfalta uz podršku Uprave ua kapitalne projekte.

ERIS BABAČIĆ

DEVETA MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U PETNJICI (FOTO I VIDEO)

0

U subotu na završnoj manifestaciji IX Bihorskog kulturnog ljeta, Petnjica je bila centar kulture, ljepote, mladosti, umjetnosti, raskošnog talenta i prefinjenosti zahvaljujući IX međunarodnoj smotri foklora na kojoj su uzela učešće kulturno-umjetnička društva iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Učesnici:
-Ansambl “Ljiljan” – Skoplje
-KUD “Kolo” – Berane
-KUD “Bijelo Polje”- Potoci
-KUD “Voloda”- Pljevlja
-KUD “FRA” – Čačak
-KUD “Bihor” – Petnjica

 

Nakon defilea ulicama Petnjice u sali Centra za kulturu Petnjice pred brojnom publikom, počeo je program devete međunarodno smotre folklora, pa je samim tim i Petnjica u subotu bila centar raznolikosti, tradicije i kulture.

 

Smotru je otvorio predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, on je pozdravio prisutne i kazao da je Petnjica već sada prepoznatljiva po brojnim kulturnim manifestacijama i da je idealna prilika da se ovom smotrom zaključi, bogato deveto bihorsko kulturno ljeto.

 

Na samom kraju direktor Centra za kulturu Petnjica se takođe obratio prisutnim, uručio zahvalnice kulturno umetničkim društvima.

Završno veče manifestacije IX Bihorskog koje trajalo 70 dana i nakon 30 raznovrsnih održanih programa počelo je izložbom fotografija ” Iz Sarajeva s ljubavlju” Esada – Esa Lukača, koje su svojom toplinom i sjajem uljepšali hol centra za kulturu u Petnjici. O fotografijama su govorili direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj i Mirza Luboder kulturni poslenik iz Rožaja koji je inicirao ovu izložbu fotografija . Luboder je u svom obraćanju istakao kazao šta je inspirisalo autora izložbe da uradi ovakav Zadovoljstvo nam je da je ovu prelijepu izložbu otvorio uvaženi Ambasador Sjeverne Makedonije Zećir Ramčilović,a pored njega su govorili predsjednik Samir Agović,dir.centra za kulturu Sinan Tiganj kao i Mirza Luboder.

Ovim programom završeno je IX Bihorsko kulturno ljeto u Petnjici.

VIDEO IZVJEŠTAJ SA SMOTRE POGLEDAJTE NA OVOM LINKU: https://youtu.be/DNe1EEQHBuc
ERIS BABAČIĆ

Tim za Evropu posjetio Petnjicu

0
U Petnjici je juče održan sastanak Savjeta mladih za EU sa predstavnicima opštine Petnjica.
Nakon održanog sastanka Tim za Evropu u Centru Petnjice je organizovao za sve građane mini konceret. Tokom događaja organizovan je i kviz “EU na dlanu” putem mobilne aplikacije, pobjednicima kviza obezbijeđene su prigodne nagrade.
,,Cilj aktivnosti je da građanima Petnjice približimo proces euro-intergracija, povećamo informisanost i utičemo na svijest šire javnosti o samoj Evropskoj Uniji, kao i o procesu pristupanja Crne Gore EU i pomoći EU Crnoj Gori”
Nevladina organizacija Multimedija iz Bijelog Polja u sklopu koje se realizuje projekat ,,EU kutak” danas je održala sastanak sa predstavnicima opštine Petnjica, Kancelarijom za mlade, gdje su mladi sa sjevera mogli razgovarati o svim problemima i idejama, na koji način motivisati mlađu populaciju i kako bi njima pomogli. Takođe predstavnici opštine su nama predstavili neke svoje ideje i šta oni sve to rade za mlade” saopštila je Ena Pušila koordinatkorka projekta EU kutak.
Projekat “EU kutak” podržan je kroz program OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert Stiftung (FES), NVO Centar za zaštititu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova.
Projekat finansira Evropska unija u Crnoj Gori
E.B.

PROMOVISANA MONOGRAFIJA LATIFA ADROVIĆA

0

U Petnjici je u Bošnjačkom kulturnom centru “Sandžak” promovisana monografija Latifa Adrovića “Od bešike do kabura – Život i običaji Bošnjaka”.

O knjizi su govorili: Braho Adrović, Adem Ado Softić i autor, Latif Adrović Starkin.

LATIF ADROVIĆ, fotoreporter “Politike” koji živi i radi u Beogradu, autor je još dvije fotomonografije: BEOGRAD – SVETLA VELEGRADA i GORNJI BIHOR – SLIKE ZAVIČAJA, koje su objavljene u Beogradu 2012. godine.

BKC organizuje dvodnevnu ekskurziju za SARAJEVO

0

Bošnjački Kulturni Centar Sandžak – Petnjica organizuje dvodnevnu ekskurziju u Sarajevo.

Polazak u subotu 21.10. u 7:00 časova, povratak u nedjelju 22.10 u 17:00 časova.

Cijena 70 eura.

Više informacija na broj: +382 69 588 134

 

Porodični karavan posjetio Petnjicu (FOTO I VIDEO)

0

U subotu, 14. oktobra, Petnjica je bila domaćin Porodičnog karavana, koji već mjesec obilazi crnogorske opštine.

Roditelji iz Petnjice imali su priliku da se u toku dvosatnog porodičnog događaja informišu o stavovima struke koje se tiču najvažnijih tema iz oblasti zdravlja djece, dok su za mališane organizovani zanimljivi kreativno-edukativni i zabavni sadržaji.
Djeca jaslenog, predškolskog i školskog uzrasta uživala su u sadržajima koji su osmišljeni sa posebnom pažnjom, imala su priliku da, kroz igru i intraktivne aktivnosti, nauče nešto novo i zabave se sa vršnjacima i dječijim animatorima.
Porodični karavan dio je projekta koji Udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa UNICEF-om, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Cilj aktivnosti koje se sprovode tokom Porodičnog karavana je uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica da obezbijede uslove neophodne za optimalan rast i razvoj djece.
POGLEDAJTE VIDEO:
https://www.youtube.com/watch?v=GQIPozKcmTw&t=1s
E.B.

ALDIN MURATOVIĆ: NEKA JE HAIRLI TRGOVINA, SPP-U NIJE SMETALO KADA SAM DOŠAO SA MANDATOM

0

Reagovanje nezavisnog odbornika Aldina Muratovića na tekst o vraćanju odborničkog mandata Adnana Muhovića prenosimo u cjelosti.

,,Prije svega da podsjetim predsjednika OO SPP-a Almira Muratovića, koji je filijala OO DPS-a Petnjica, da sam u SPP došao časno kao odbornik i da mu tada nije smetalo što sam došao sa mandatom, dok danas halucinira političkim neznanjem.
Ja sam napustio SPP zbog njega, jer je on prodao SPP u više navrata, a zadnji put ga i ugasio, logistikom njegovih šefova. Drugo, ja, ne pripadam niti jednoj političkoj stranci, djelujem u Skupštini Opštine Petnjica kao nezavisni odbornik i iskreno i časno se borim za sve građane Petnjice i tako ću uvijek raditi, ne za lične interese kao neki drugi. Na kraju, upamtite to već jednom, da Aldin Muratović nema cijenu, za razliku od drugih. Neka je hairli ova trgovina”, zaključio je Muratović.

PETNJICA: MUHOVIĆ VRATIO ODBORNIČKI MANDAT SPP-U

0

Nezavisni odbornik u lokalnom parlamentu u Petnjici Adnan Muhović vratio je mandat SPP -u, partiji sa čije je liste i kandidovan za odbornika.

Kako je portalu Radija Petnjica rekao Muhović, razlog vraćanja mandata i odlazak iz lokalnog parlamenta je privatne prirode.

“U dužem narednom periodu neću biti u Crnoj Gori, te stoga smatram da nije svrsishodno držati mandat, a ne biti u državi”, rekao je kratko Muhović.

Prema infomacijama našeg portala njega će zamijeniti Binela Hodžić. Osim predsjednika OO SPP Petnjica Almira Muratovića, u parlamentu je i Aldin Muratović koji je napustio SPP i djeluje kao nezavisni odbornik.

Iz SPP Petnjica očekuju da i Aldin Muratović vrati mandat, s obzirom da partija sa kojom trenutno tijesno sarađuje “Pokret Evropa sad” insistira na pravednosti u tom pogledu, tražeći od poslanica Ćinćur i Pejović da vrate poslaničke mandate, jer djeluju mimo partijskih direktiva.

Uz to i bivši predsjednik SPP-a Seid Hadžić je poslanik sa liste PES-a, iako je taj mandat, prema ranijem dogovoru, pripadao SPP-u.

Iz petnjičkog SPP-a pozdravljaju moralni čin Muhovića i nadaju se istom scenariju kad je riječ o mandatu Aldina Muratovića.

 

OSVRT NA KNJIGU ”VAKUFI U BERANAMA I PETNJICI”-MIRSADA HADROVIĆA

0

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Vakufi su vjerske zadužbine. Počeli su se osnivati na prostorima Zapadnog Balkana od početka XV veka pa do danas. Osnivali su se u različite svrhe, a najviše za vjerske potrebe: podizanje džamija i vjerskih škola. Bili su česti slučajevi da se vakufi ustanovljuju i za socijalne svrhe: osnivanje konačišta i kuhinja za putnike, siromašne i učenike, građenje javnih kupatila, mostova, sahat–kula, vodovoda i česama. Bilo je slučajeva da se vakufi osnivaju i u privredne svrhe: građenje hanova, tržnica, trgovačkih i zanatskih radionica i stambenih zgrada. Vakufi su još od prvih vjekova islama bili ne samo još jedan način na koji su muslimani iskazivali svoju odanost Allahu nego i način na koji su svjedočili svoju predanost idejama zajedničkog dobra i društvene odgovornosti. Ali vakufi su više nego i jedna druga islamska institucija u muslimanskoj civilizaciji doprinijeli afirmaciji ideala slobode kako među pojedincima tako i kolektivu. Istaknuti bošnjački autor i poslenik kulture, Mirsad Hadrović, priredio je drugo dopunjeno vrijedno izdanje monografije: “Vakufi u Beranama i Petnjici“. Sama monografija je vrijedno i brižljivo pripremljena i sadrži mnogo dragocjenih, istorijskih i arhivskih podataka, u kojima je na ozbiljan i studiozan način predstavljena uloga vakufa u Beranama i Petnjici. Autor nam na samom početku predstavlja ulogu, značaj i porijeklo vakufa. Pored toga, hronološkim redom, mogu slobodno reći, oblikuje jednu svojevrsnu studiju u kojoj se trudio da pored geografskih i istorijskih aspekata dvije opštine objasni ulogu i značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta. Sveta knjiga Kuran nas uči: “One koji budu vjerovali i činili dobra djela, smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada onima koji su se trudili. Upravo ovim riječima bih opisao dosadašnji doprinos efendije Mirsada Hadrovića kulturi, književnosti, naciji, vjeri i identitetu. Poseban doprinos ovoj itekako značajnoj knjizi i tematici, za koju je veoma važno da bude predstavljena široj javnosti. U poređenju s autorskim knjigama slične tematike, ova knjiga sadrži nekoliko karakteristika koje je svrstavaju među izuzetno dobra ostvarenja iz islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. Prepoznatljiva posebnost ove monografije ogleda se u tome što na realan način prikazuje pravo stanje vakufa na području dvije opštine od vremena njihovog osnivanja, pa sve do danas.

Ova vrijedna monografija je svjedočanstvo da su vakufi uklopljeni u bošnjačko-islamske temelje i da su kao takvi doprinijeli razvoju društvenog i kulturnog života u krajevima đe se nalaze. Duševnost, ili ti merhamet, ukazuje na to da su pojedinci dobrotom stvarali vakufe ne samo na području Berana i Petnjice, već i u Crnoj Gori, te da su kao takvi imali plodno tlo za svoj razvoj. U mnogim opštinama gdje su živjeli pripadnici islama postojao je hajrat i mnogi vakufi. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hadrović na poseban način predstavio stanje vakufa, koje je složenije od uobičajenog pojednostavljenog opažanja o vakufima. Govoriti o vakufima podrazumijeva poznavanje političke, pravne, kulturne i vjerske stvarnosti Bošnjaka na ovim prostorima. Sam autor se potrudio da gotovo sve vakufe predstavi i publikuje koristeći relevantne i pouzdane istorijske izvore i podatke. Bošnjaci su, bez obzira na različite političke i društvene sisteme i okolnosti, nikada nisu prestali sa uvakufljavanjem. Njih, kao i njihove prethodnike, kao i današnje vakife, odlikuje dobročinstvo i dalekovidost.  Sama monografija sadrži vrijednu foto-dokumentaciju u boji, koju prate odgovarajući natpisi. Takođe, autor ukazuje i na zapuštenost vakufa i vjerskih objekata od strane opštine Berane, koja se kroz svoju istoriju nije mnogo trudila da barem neke od navedenih vakufa i vjerskih objekata trajno zaštiti od propadnja, nestajanja i nažalost ne tako rijetkog uništenja.

Mirsad Hadrović se potrudio da precizno i studiozno prezentuje veliki broj podataka i istorijskih činjenica, koristeći dostupne vjerodostojne izvore, kako bi adekvatno obradio ovu tematiku. Drugo dopunjeno izdanje nastalo je iz potrebe da se upotpune pojedini podaci i činjenice kako bi se stvorila kompletnija slika o svemu. Nažalost, sudbina vakufa često prati i sudbinu muslimana. Hadrović u drugom dopunjenom izdanju koje je nastalo deset godina nakon prvog obrađuje sljhedeće teme: Pojam i porijelo vakufa; Vakufska uprava; Svrha vakufa; Vrste vakufa; Srf-vakufi; Evladijet vakufi; Geografsko-istorijski prikaz opštine Berane; Gradske džamije u Beranama; Čarši džamija; Harem džamija; Gradska džamija; Svršenici vjerskih škola u Beranama; Ostala vakufska imovina u Beranama; Vkufska imovina u gradu; Mesdžid u Beranama; Mehćema u centru Berana; Vakufsko zemljište u gradu; Imamske kuće; Muslimanska groblja u Beranama; Groblje Garčevića na Polici; Geografsko-istorijski prikaz opštine Petnjica; Džamije u opštini Petnjica; Džamija u Petnjici; Džamija u Vrbici; Džamija u Trpezima; Džamija u selu Bor; Džamija u Dobrodolima; Džamija na Savinom boru-Sandžak džamija; Džamija na Murovcu; Džamija u Šabotića-Tucanje; Džamija u Skenderskoj Kalici: Džamija u Ramdedovića-Lagatore; Svršenici vjerskih škola iz Petnjice; Ostala vakufska imovina u Petnjici; Imamske kuće; Gasulhana u Vrševu; Faktori koji su uticali na loše stanje vakufa u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama; Hajrat vode u Petnjici; Hajrat mostovi; Gasulhane u opštini Petnjica; Značaj vakufa u očuvanju vjerskog i  nacionalnog identiteta; Uloga vakufa u očuvanju nacionalnog identiteta.

Mirsad Hadrović je ovom vrijednom monografijom “Vakufi u Beranama i Petnjici“  koja je doživjela svoje drugo dopunjeno izdanje umnogome upotpunio razvoj, značaj i ulogu vakufa i u savremenim društvenim i istorijskim oklonostima i na to mu treba odati zasluženo priznanje i poštovanje. Pored toga Hadrović kao intelektualac ovaj plemeniti i složeni zadatak, pisanja i priređivanja ove vrijedne monografije ustvari, predstavlja sa maksimalnom tolerancijom, ali i ozbiljnošću argumenata  djelujući u skladu sa pozitivnim normama savremenog društva. Na kraju završiću svoj prikaz monografije “Vakufi u Beranama i Petnjici“  riječima Džima Roma američkog pisca čija misao glasi: ,, Razlika između onoga što ste danas i onoga što  ćete biti za pet godina zavisiće od kvaliteta knjiga koje budete pročitali.“

 

 

 

 

 

 

ESAD KOČAN – NOVINARSTVO, BORBA ZA MEDIJE I IDENTITET U SAVREMENOM DRUŠTVU

0

Piše Božidar Proročić, književnik i publicista

              Čudan je taj Bihor je zaista jedan čudesan prostor koji je dao mnoge izuzetne ličnosti, a među njima  i jednog  Eșad Kočana, čiji je doprinos medijima, novinarstvu, književnosti i kulturi značajan i neosporno važan. Inspirisan Bihorom, Eșad Kočan je postao simbolom intelektualnog i umjetničkog izraza koji je obogatio  književno-kulturnu scenu u Crnoj Gori Njegovo djelo i angažman u medijima i novinarstvu ostavljaju snažan utisak na crnogorsko društvo. Njegov novinarski angažman i komentari su poznati po dubokoj analizi i kritičkom pristupu, što je doprinijelo razumijevanju važnih društvenih i političkih pitanja i prilika u Crnoj Gori. Imao sam privilegiju da sretnem i upoznam Esada Kočana na promociji njegovih knjiga u Podgorici i provedem vrijeme u jednom kratkom razgovoru sa njim ali sasvim dovoljnim da ga lično doživim. Tokom tog susreta, bio sam duboko impresioniran njegovom strašću i posvećenošću novinarstvu, borbom za slobodu medija i istraživanjem identiteta u savremenom društvu u Crnoj Gori. Njegova duboka promišljanja prema ovim temama prožimala su svaki njegov korak i javni angažman. Pored ličnog iskustva, pažljivo sam pratio njegov rad tokom godina i bio impresioniran njegovom angažovanošću i profesionalizmu tokom duge i uspješne karijere. Ta karijera se razvijala u mnogim teškim i prelomnim vremenima, a Esad je ostao nepokolebljiv u svojoj posvećenosti principima slobode medija i razumijevanja identiteta. Njegov doprinos savremenom društvu inspiracija je mnogima, a njegova posvećenost ostavlja trajni trag u novinarstvu i proučavanju identiteta. O svom prijatelju Atvija Kerović je zapisao: ,,Posjetivši zgodnom prilikom Bihor i prelijepo Godočelje, veliki crnogorski pjesnik Mladen Lompar egzaltirano je uskliknuo: Jednom se ovdje morao roditi jedan Esad Kočan. Godočelje nam je dalo Esada Kočana, a Esad nam je i ovom knjigom (Naša Rijeka (Almanah, Podgorica 2023). darovao (otkrio) magiju svog zavičaja, koju je samo on mogao odnijeti u svijet i neokrznutu sačuvati u svakoj svojoj pori.“

            Svojim istraživanjima i novinarskim radom, Esad Kočan otvara mnoga važna pitanja o ulozi medija u oblikovanju društvenih percepcija i obaračunava se s izazovima koji su povezani s medijskim slobodama. Njegova predanost borbi za slobodu medija naišla je na odobravanje i podršku mnogih kolega novinara i aktivista širom regiona svih ovih decenija. No, Kočanova djela i razmišljanja također sežu dalje od novinarstva i medijskih pitanja. Njegovo istraživanje identiteta, posebno u kontekstu manjebrojnih naroda, otvara važne razgovore o kulturnoj različitosti i suživotu u savremenom društvu. Esad Kočan je primjer kako pojedinac može ostaviti značajan trag u raznim sferama djelovanja, od novinarstva do borbe za slobodu medija i promocije razumijevanja i poštovanja različitih identiteta. Njegova predanost i posvećenost svjetlim stazama vode nas prema pravednijem i boljem društvu. Veliki pisac, pjesnik i novinar Džordž Orvel (1903-1950) lijepo je zapisao: ,,Novinari su čuvari svjetla. U svijetu tame i nepravde, oni donose istinu i objašnjenje.“ Ovim riječima bih najbolje opisao Esada Kočana. Kroz svoje novinarske članke i aktivizam, Esad Kočan je aktivno istupao protiv nacionalističke retorike, velikosrspkih nacionalista podstitičući otvorenu i inkluzivnu društvenu atmosferu. To je, u ondašnjim dešavanjima s kraja osamdesetih, i tokom devedesetih ali i kasnije imalo itekako visoku cijenu. Esad Kočan, istaknuti intelektualac, novinar i borac za ljudska prava, dao je značajan doprinos u suočavanju s ratom i ratnom retorikom. Početkom devedesetih, u tim lomnim godinama, prihvatio se uloge osnivača i jednog od dugogodišnjih urednika nedeljnika “Monitor“, koji je bio prepoznat kao antiratni nedjeljnik na prostorima Zapadnog Balkana. U tom okrutnom okruženju obilježenom etničkim čišćenjem, progonima, ratovima i stradanjima Muslimana-Bošnjaka, ali i drugih naroda, on nikada se s tim nije mirio. Njegova posvećenost politici mira i razumijevanja tokom turbulentnih vremena, posebno na Balkanu, čini ga izuzetnom osobom u podršci veličanstvenim idejama kakve su humanizam i suživot.

Esad Kočan se istaknuo ne samo kao novinar koji je izvještavao o događajima, već je postavljao visoke etičke standarde u novinarstvu. Njegova etička načela i profesionalizam čine  ga istinskim etičarem u svijetu novinarstva. Jedno od njegovih temeljnih etičkih načela bilo je unapređenje istine i odgovornosti u novinarstvu. Bez obzira na izazove s kojima se suočavao, Esad j uvijek teži tačnom prezentovanju činjenica. Njegova posvećenost istini dovela je do toga da bude prepoznat kao novinar od povjerenja, a njegovi autorski tekstovi su često služili kao primjer kako novinarstvo treba izgledati. Zahvaljujući svom izvanrednom profesionalnom pristupu, Esad Kočan je zaslužio mnoge nagrade i priznanja. No, on nije ostao zatvoren za poglede drugih i drugačijih. Umjesto toga, odlučio je podijeliti svoja bogata iskustva i znanje s budućim generacijama. Njegova posvećenost prema novinarstvu i borba za etičke principe nisu samo rezultirali sopstvenim uspjehom, već su također poslužili kao izvor inspiracije za mlade novinare i studente. Kroz svoja predavanje i mentorski rad, Esad je prenosio svoj lični pogled prema istini i odgovornosti u novinarstvu, postavljajući temelje za buduće generacije novinara. Njegova predanost promociji profesionalnih i etičkih standarda ostavlja dubok i trajan uticaj na novinarsku zajednicu Još jedno bitno etičko načelo koje je Esad Kočan posebno isticao bilo je poštovanje ljudskog dostojanstva. Njegovi autorski tekstovi o ljudskim pravima i nepravdama često su dali glas onima koji su bili marginalizovani, poraženi i zanemareni. Njegov aktivni društveni rad posebno ističe važnost empatije i razumijevanja prema onima koji pate. Njegova hrabrost u suočavanju s prijetnjama i pritiscima kako bi sačuvao nezavisnost novinarstva  je primjer za mnoge druge novinare. Njegova predanost slobodi medija  je duboko ukorijenjena u njegovoj etici. I kada je bio napadnut branio je dignitet svoje profesije.  Kroz svoje etičke i etničke principe, Esad Kočan je postavio visoke standarde za novinarstvo. Njegov rad podsjeća nas da novinari nisu samo puki posmatrači u društvu već i čuvari istine i ljudskog dostojanstva. Esad Kočan je svojim radom dokazao da pojedinac može imati snažan uticaj na očuvanje nacionalnog identiteta i unaprijeđenje razumijevanja među različitim narodima. Njegova posvećenost ostaje inspiracija onima koji teže očuvanju kulture i identiteta, uprkos izazovima i sukobima koji su, nažalost, sve češći u surovoj crnogorskoj stvarnosti i zbilji. Sve što ostane zapisano u  riječima često je ograničeno, ali to nas samo više podsjeća na neograničenost i obavezu onoga što nisam uspio do kraja reći. Ono što ostaje neizrečeno često je šire i dublje od onoga što sam mogao zapisati i reći, kao da postoji beskrajna dubina onoga što nije rečeno! Esej o Esadu Kočanu završiću riječima Barbare Buš koja je to lijepo zapisala: ,,Veliki ljudi su oni koji su spremni da podijele svoju snagu s drugima.”

 

 

Iz bogate biografije Esada Kočana izdvajam:

 

Rođen je 1956. Gimnaziju je završio u Beranama. Filozofski fakultet, odsjek filozofija u Skoplju. Kao novinar počeo je raditi 1980. godine u listu Pobjeda, gdje je bio saradnik u unutrašnjo-

političkoj redakciji i slobodni reporter. Bio je zamjenik odgovornog urednika Informativno-političkog programa Televizije Crne Gore. Zbog suprostavljanja nacionalizmu i Miloševićevim mitingaškim pohodima po Crnoj Gori, s kolegama iz rukovodećeg tima televizije, nakon oktobarskog „događanja naroda“ 1988. godine u Podgorici, smijenjen je s mjesta urednika. Jedan je od osnivača crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor 1990. Član je njegove redakcije od prvog broja do danas. Nakon suspenzije na televiziji, zbog pisanja za taj antirežimski i antiratni nedjeljnik, napustio je TVCG i potpuno se posvetio Monitoru. Bio je odgovorni urednik Monitora tokom ratnih godina do sredine 1994. Od 2003. godine ponovo je glavni i odgovorni urednik ovog nedjeljnika.

Bio je prvi predsjednik Upravnog odbora Instituta za medije Crne Gore i član Savjeta Javnog servisa RTCG. Tekstovi su mu objavljivani i prenošeni u vodećim listovima u zemljama bivše Jugoslavije, kao i u stranim analitičkim revijama posvećenim zbivanjima na Balkanu. Kao gost, držao je predavanja o etici u novinarstvu i savremenim profesionalnim standardima na univerzitetima u zemlji i inostranstvu. Predavao je u školama novinarstva, koje je u Crnoj Gori organizovala Alternativna informativna mreža (AIM). Bio je član stalnog kora predavača Instituta za medije Crne Gore. U okviru programa koji organizuje Internacionalni centar za novinarstvo u Vašingtonu završio je 2002. godine u Vašingtonu i Njujorku specijallizaciju koja obuhvata izučavanje profesionalnih normi u savremenom novinarstvu i metodologuiu obuke novinara. Završio je i obuku za predavača Danske škole novinarstva. Dobitnik je međunarodne Nagrade Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti koju dodjeljuje NVO GARIWO iz Sarajeva. Član je redakcije Almanaha od 2000. godine. Učestvovao je na mnogim njihovim promocijama, naročito u vrijeme akcije za povratak narodnog imena Bošnjak. Objavio je knjige: Obale nema (Vijesti, Podgorica 2012), Znali ste (Almanah, Podgorica 2012), Iza prašine (Almanah, Podgorica 2016) i Naša Rijeka (Almanah, Podgorica 2023).