Radnici Komunalnog preduzeća od ranih jutarnjih časova uklanjanja rizlu sa ulica i trotoara.
U toku ulanjanja rizle sa gradskih ulica, akcenat se stavlja na bankine kako bi put bio sigurniji.
Na ovom poslu, angažovani su i ljudstvo i mehanizacija ovog preduzeća a očekuje se da kompletan posao oko čišćenja ulica i trotoara biti završen za par dana.
Povodom 28 godina od otmice i ubistva 20 putnika iz voza u stanici Štrpci, Rodbina otetih i prijatelji, 27. februara 2021, u Podgorici i Bijelom Polju, položit će cvijeće kod spomen obilježja nedužnim žrtavama genocidne ideologije devedesetih.
Obilježavanje će se održati u Podgorici, kod spomen obilježja »Civilnim žrtvama ratova 1991. – 2001. na Pobrežju, u 11. sati, a u Bijelom Polju kod spomen obeliska, “Sat života“, ulica Lenke Jurišević, u 12,00h.
Sjećanjem želimo da iskažemo poštovanje i javni znak , da stradale ne možemo i nećemo zaboraviti, ka ni sve što je povezano sa zločinom, zločincima i nalogodavcima.
Suđenja se razvlače, nema potrage za posmrtnim ostacima žrtvava, ni bilo kakve organizovane brige o porodicama stradalih.
Zlo je realnost, a suočavanje s prošlošću, prvi korak da jedno društvo nadvlada zlo u sebi, pravdom, sjećanjem i kajanjem.
“Bili su sasvim obični ljudi. Na zbornom mjestu zločina našli su se slučajno – svako je po jedna sudbina. Ako budu zaboravljeni, ako se pomirimo s tišinom voza 671, biće to znak da za nas nema nade.”
Putnici oteti iz voza u Štrpcima 1993.
Adem Alomerović (1935-93
Džafer Topuzović (1938-93)
Esad Kapetanović (1974-93),
Fehim Bakija (1950-93)
Fikret Memović (1939-93),
Fevzija Zeković (1939-93)
Halil Zupčević (1944-93)
Ismet Babačić (1963-93)
Iljaz Ličina (1953-93)
Jusuf Rastoder (1953-93)
Muhedin Hanić (1966-93)
Nijazim Kajević (1963-93)
Rifat Husović (1958-93),
Rasim Ćorić (1953-93),
Senad Đečević (1975-93),
Safet Preljević (1971-93),
Šećo Softić (1945-93)
Tomo Buzov (1940-93).
Zvjezdan Zuličić (1960-93),
Neznani Putnik …..?……
Pamtite, da se ne ponovi !
PODSJETNIK
Otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila se 27.febrara 1993. na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz pomenutog voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedno neidentifikovano lice.
Oteti su, sprovedenii do sela Prelovo. U fiskulturnoj sali lokalne Osnovne škole u Prelovu gdje su ih pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih, nakon toga, vezali žicom i kamionima odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su ih pobili.
Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Od tada nema pomaka u traganju za kostima žrtava.
Jedan od učesnika u zločinu, Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, uhapšen je u oktobru 1996. godine. Pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) osuđen je u septembru 2002.godine, na 15 godina zatvora. Odležao je kaznu, i 2011 pušten na slobodu.
Krajem 2014. godine,u zajedničkoj akciji policije Srbije i Bosne i Hercegovine, lišeno je slobode 15 osumnjičenih za učešće u zločinu.
Viši sud u Beogradu, u oktobru 2018 godine, u trećem pokušaju, potvrdio je optužnicu tužilaštva za ratne zločine protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske, i szđenje tarje.
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo pokrenut je postupak protiv 11 osoba. Suđenje je počelo u oktobru 2015. godine i traje,traje…
Optuženi, Mića Jovičić, sporazumno je priznao krivicu i osuđen je(samo) na pet godina zatvora, ali se sporazumnim priznanjem obavezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih.
Isti sud je prošle godine podigao optužnicu i protiv Milana Lukića kojei je, za druge zločine, u Haškom sudu osuđen na doživotnu robiju.
Suđenje se razvlači a nema, potrage za posmrtnim ostacima žrtvava, ni bilo kakve organizovane brige o porodicama stradalih.
Rodbina otetih iz voza 671 , 25.februar 2021.
Petnjičanin, Munir Ramdedović, nedavno je postavljen za predsjednika Nacionalnog savjeta za strance (CNE) u Luksemburgu. Radi se o političko savjetodavno tijelo formirano 1993. godine, Zakonom iz 27. 07. 1993. godine u oblasti integracije stranaca u Veliko Vojvodstvo. Pomenuti Savjet inače broji 68 člana, od čega je trenutno 34 aktivna člana. Od ukupnog broja, 44 člana su predstavnici stranaca, a preostala 24 člana su predstavnici Vlade, te najviših državnih, opštinskih i sindikalnih organa, kao i civilnog sektora. Članovi se biraju iz redova nevladinih udruženja i državnih institucija na osnovu izbora koji se organizuju na nivou pomenutih udruženja i institucija, a na osnovu komptencija i vještina kandidata.
Postoje brojna Udruzenja gradjana u Luksemburgu, koja kroz svoje aktivnosti zastupaju partikularne interese pojedinih društvenih grupa, medjutim, kada je riječ o ovom Savjetu, u pitanju je tijelo koje djeluje pri Vladi Luksemburga i predstavlja zvanično predstavničko tijelo svih stranaca u Velikom Vojvodstvu. CNE bavi se
“Član sam Savjeta od 2012. godine i izuzetna mi je čast i zadovoljstvo bilo kandidovati se za funkciju predsjednika ovog tijela, a da ne govorim o zadovoljstvu koje sam osjetio saznavši da sam izabran jednoglasnom odlukom Savjeta. Činjenica da sam treći predsjednik u istoriji postojanja Savjeta koji nema luksemburško državljanstvo, kao i to da sam prvi predsjednik porijeklom sa Balkana, dodatno me čini ponosnim i motivisanijim za posvećen rad u toku svog mandata.
Jedan od glavnih programskih ciljeva mog djelovanja je ujedinjenje svih stranaca, odnosno predstavljanje i zastupanje interesa doseljenika, bez obzira na njihovo porijeklo i nacionalnu pripadnost. Kao što je poznato, luksemburško društvo je multinacionalno, te broji preko 170 različitih nacionalnosti. Uprkos skromnom broju članova Savjeta, i ono svojim sastavom prezentuje multinacionalnost, što potvrđuje činjenica da Savjet okuplja pripadnike preko 30 različitih nacionalnosti.
Pred ovim Savjetom stoje brojni izazovi s kojima se treba uhvatiti u koštac. Postoje brojne potrebe stranaca koje su identifikovane, ali i dalje nisu, moram napomenuti, u potpunosti zadovoljene. Isto tako, brojni problemi u procesu integracije tek treba da budu riješeni. Iz toga razloga, prepoznao sam potrebu za postojanjem dva potpredsjednika Savjeta kako bismo adekvatno odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Svojevrsni presedan u organizaciji rada Savjeta nastao je usljed činjeniceda su dva potpredsjednička kandidata dobili jednak broj glasova. U okviru mojih predsjedničkih dužnosti i ovlašćenja imao sam zadatak da, na osnovu sopstvene procjene, izaberem jednog od njih. Međutim, smatrao sam da nam dva potpredsjednika, svojim predanim radom, mogu samo doprinijeti i ucvrstiti put ka ostvarivanju ciljeva kojim tezimo. S tim u vezi, novi potpredsjednici su gđa Hugot – pripadnica francuske nacionalnosti i gdin Lobot – pripadnik portugalske nacionalnosti.
U narednom periodu, akcenat ce prevashodno biti na ujednačavanju prava i brisanju razlika, te diskriminacije između ljudi iz EU i onih koji nisu porijeklom sa evropskog prostora. Činjenica je da su stranci, i danas, u mnogo nepovoljnijem položaju od ostalih u svim evropskim društvima.
Ja, kao neko ko dolazi sa Balkana, dodatno ću se truditi da unaprijedim položaj naših balkanaca u Luksemburgu, ne obazirući se na vjerske i druge razlike među nama. Isto tako, kao neko ko dolazi iz Bihora i ko je u svakodnevnom kontaktu sa bihorskom populacijom, upoznat sam sa svim problemima s kojima se suočavaju moji sugrađani,te ću se truditi da im olakšam i pomognem, koliko to bude u mojoj mogucnosti, a prvenstveno mislim na proces dobijanja boravišnih dozvola na osnovu spajanja porodice, na osnovu poslovnog angažmana itd. Postoje određene zakonske prepreke i poteškoće prilikom apliciranja za vizu ili dozvolu za boravak/rad koje ću se truditi da otklonim kroz djelovanje Savjeta koje je ovlašćeno da daje predloge za izmjene i dopune zakona u oblasti integracionih procesa. Ovo je posebno važno, obzirom da se iz dana u dan, uvećava broj bihorskih iseljenika koji dolaze u Luksemburg. S tim u vezi, izrazio bih nadu i želju za jačom saradnjom sa brojnim Udruženjima koja okupljaju naše građane i predstavljaju njihove interese, kako bismo zajednickim doprinosom uspjeli da obezbijedimo bolju buducnost onima kojima je nasa pomoc potrebna”, istakao je predsjednik Munir Ramdedović za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
U sali Skupštine opštine Petnjica juče je održana javna rasprava o Programu odluka o godšnjoj nadoknadi za korišćenje prostora za bespovratne objekte, obezbjeđivanju alternativnog smještaja i komunalnog opremanja građevinskog zemljišta.
Na javnoj raspravi učestvovale su predstavnici mjesnih zajednica i građani, predstavnici privrednih društava i nevladinih organizacija kao i političkih stranaka.
Teme Programa javne rasprave bile su:
Iz Sekretarijata za lokalnu upravu u Petnjici kazali su da ko nije bio u prilici da učestvuje u javnoj raspravi, nacrte odluka moze preuzeti sa sajta opštine a sugestije, predlozi, primjedbe, sugestije i mišljenja na Nacrt odluka u pisanom obliku mogu se dostaviti do 3.marta predajom na pisarnici ili elektronskom poštom na adresu [email protected]
Sa predlozima navedene odluka zainteresovani učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za lokalanu upravu opštine Petnjica, radnim danima u vremenu od 10 do 13 časova.
Povodom Dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji se obilježava posljednje srijede u februaru, kao “Dan ružičastih majica”, učenici V razreda OŠ “Savin Bor” Petnjica zajedno sa svojom učiteljicom Elmom Ćeman, organizovali su radionicu u znak podrške vršnjacima koji su izloženi nasilju.
„Nasilje u raznim oblicima prisutno je u svakodnevnom životu. Vršnjačko nasilje prisutno je odavno, može da ostavi teške kratkoročne i dugotrajne posljedice, kako psihički tako i na razvoj. Prepoznati nasilje na vrijeme i pružiti pomoć i podršku djeci koja ga trpe. Vršnjačko nasilje je isticanje moći agresijom, ponavljanjem zlostavljanja nasilnici povećavaju svoju moć, dok žrtve svoju gube“, istakla je učiteljica, Elma Ćeman i dodala da je najvažnija je prevencija vršnjačkog nasilja, ali i nasilja uopšte.
DENIS BOŽOVIĆ
Sunčan dan i toplo vrijeme, pogoduje da se ispija kafa uz cigaretu na terasi kafića u centru Petnjice.
Međutim, ono što je problem je prašina zbog neuređenog užeg jezgra varoši.
Zbog toga su vlasnici prinuđeni da često prskaju kolovoznu površinu ispred svojih objekata kako bi zaštili svoje goste od „gutanja prašine“.
Ovo je uobičajena pojava sa prvim sunčanim danima iz razloga što centar Petnjice još uvijek čeka na svoje uređenje.
D.B.
Odjeljenje za poljoprivredu obavijestilo je petnjičke pčelare da izvrše upis svojih pčelinjih zajednica u registru fitosanitarne Uprave najkasnije do marta ove godine.
Formulari za upis pčelinjih zajednica mogu se naću u odjeljenju za poljoprivredu lokalne uprave u Petnjici.
Fudbaleri Petnjice otpočeli su juče pripreme za nastavak takmičenja u Sjevernoj fudbalskoj regiji.
Nakon prvog dijela sezone FK Petnjica zauzima prvo mjesto ispred bjelopoljske ekipe Borac, koji ima isti broj bodova, ali slabiju gol razliku.
Treneru Nurkoviću se na prozivci javilo 18 fudbalera, dok će se u narednih nekoliko dana priključiti još nekoliko fudbalera.
Da klub ima ozbiljne namjere i ambicije za nastavak šampionata i borbu za baraž za popunu Druge lige, govori i činjenica da je zadržan cjelokupni igrački kadar iz prvog dijela sezone, a timu se priključilo nekoliko novajlija. Novi igrači su Simo Goranović, Ivan Tomasević, Amar Kaltak, Vladimir Boričić, kao i mladi napadač iz Plava Anil Julević.
Trener Nurković će u pripremnom periodu imati zadatak da uklopi nove igrace i uigra tim, koji na papiru ima potencijal za velike domete.
“Pred našim fudbalerima je pripremni period i naporan rad, a u narednim mjesecima nas čeka velika borba za prvo mjesto i napad na Drugu ligu.
Nadamo se da ćemo desetu godinu nakon istorijske sezone, kada je izboren plasman u veći rang takmičenja, dobiti još jednu uspješnu generaciju i zajedno se radovati plasmanu u Drugu ligu Crne Gore”, saopštili su iz FK Petnjica.
ENKO KORAĆ
U Podgorici je danas, u 65. godini, umro oftalmolog Kliničkog centra Crne Gore dr Mujo Agović od posljedica virusa COVID 19.
Agović je posljednjih nedjelju dana bio na intezivnom odjeljenju Kliničkog centra, gdje su doktori pokušavali da mu pomognu. Njegovo stanje se naglo pogoršalo i bio je priključen na kiseonik.
Dr Agović je dugogodišnji i ugledni ljekar, poznat pacijentima po stručnosti i strpljenju. U KCCG je bio od 1985. godine.
Podgorički ljekar će biti sahranjen na groblju na Cijevni u užem krugu zbog epidemioloških mjera.
Za sobom je ostavio suprugu i dvoje maloljetne djece.
Opštinski tim za zaštitu i spasavanje, intezivno radi na prevenciji, odnosno zaštiti stanovništva od epidemoje koronavirusa.
U tom smislu služba za zaštitu i spašavanje, radi dezinfekciju javnih pvršina.
Kako su saopštili iz lokalne uprave, u toku jučerašnjeg dana, taj dio posla obavljen na području užeg centra Petnjice a danas je na terenu kod objekata i institucija od šireg značaja kao što su škole i prodavnice.
D.B.
