Posledice jučerasnjeg nevremena u Petnjici vidljive su na svakom koraku. Havariju je pretrpjelo auto taxi službe kada je reklamni pano, nošen vjetrom sa više od 30 metara udario u zadnji dio auta.
D.B.
NEVRIJEME UGROZILO IMANJA U BARAMA, DAŠČOJ RIJECI, JOHOVICAMA… AGOVIĆ OBEĆAO POMOĆ
Danas u kasnim popodnevnim satima veliko nevrijeme zahvatilo je dio opštine Petnjica. Nevrijeme je najviše ugrozilo zaseok Bare gdje je mnogim mještanima napravilo veliku materijalnu štetu na objektima, poljoprivrednim gazdinstvima i usjevima.
„Najugroženije domaćinstvo je Raša Agovića koji je imao štetu na objektu, kao i na plastenicima i voćnjacima. Takođe su stradali gotovo svi usjevi na području MZ Dašča Rijeka i Kruščica gdje su oštećeni lokalni putevi. Stradalo je i domaćinstvo Safeta Koraća u Johovicama gdje je voda prodrla u stambeni objekat, a štetu je pretrpjelo imanje Ferida Rastodera na katunu Pločnik“, saopštio je za portal radija predsjednik opštine Samir Agović.
Stradali su krovovi na kućama Nedžada Agovića, Ramiza Agovića, Reha Agovića, Džemala Agovića, Iftara Agovića. Rešadu Agoviću nevjrijeme je oduvalo krov sa štale. U istom selu su svi plastenici koje je podijelila Tika, uništeni.
Predsjednik opštine je istakao da ovakvo nevrijeme ne pamte ni najstariji stanovnici Bihora. Nevrijeme je napravilo ogromnu štetu kako na infastrukturnim objektima tako i na usjevima. Kiša praćena jakim vjetrom je zahvatilo i Gornju Vrbicu, Trpezi i Kalicu gdje su stradali takođe poljoprivredni usjevi a velika šteta je napravljena na putnoj infrastrukturi.
„Lokalna uprava će pristupiti sanaciji u mjeri svojih kapaciteta, a obratiće se nadležnim državnim institucijama jer se radi o ogromnoj šteti koju su pretrpjeli mještani naše opštine i očekujemo pomoć i sa te strane“, istakao je Agović.
DENIS BOŽOVIĆ
RAMDEDOVIĆ TREĆI U BACANJU KUGLE NA ATLETSKOM MITINGU U BERANAMA
Denis Ramdedović već drugi put osvaja nagradu na Međunarodnom atletskom mitingu „Ivangrad 2018“. On je u disciplini bacanje kugle zauzeo treće mjesto.
„Dužina od 7,20 metara je moj lični rekod. Srećan sam što sam opet uspio da osvojim nagradu i mislim da je ovo svima podsticaj za rad i vjeru u to da se dobri rezultati uvijek mogu ostvariti, samo ako imamo dovoljno volje. Na takmičenju je bilo još ljudi sličnima meni i svi smo uspjeli da se pokažemo u nekoj oblasti. Zahvalan sam organizatorima što razumiju sve grupe ljudi pa nas ovako motivišu da se borimo i pokažemo svoje vještine u sportu, a riječi hvale mogu uputiti i za doček koji su priredili za sve nas“, kazao je Ramdedović.
ALDIJANA NOVALIĆ
ŽICE ZA STRUJU NA DOHVATU RUKE
U blizini trafostanice u selu Lagatore, sa kojom je povezano više od hiljadu domaćinstava žice za struju su pale skoro na visinu od dva metra. Iz godine u godinu je sve lošije stanje.
“Svake godine žice padaju niže i niže. Prvi snijeg ili vjetar, nastane problem sa nestankom struje, a sada je problem što se ispod njih ne može bezbjedno proći sa mašinama. U toku je plastidba, ali mi moramo biti oprezni jer ih možemo zakačiti”, kazali su mještani.
ALDIJANA NOVALIĆ
PADAO GRAD VELIČINE ORAHA NA “ČISTIM LIVADAMA”
Juče oko 18 časova planinsko mjesto “Čiste livade”, udaljeno 20 kilometara od centra Petnjice zahvatilo je veliko nevrijeme praćeno gradom veličine oraha.
Nevrijeme je trajalo 20 minuta i nanijelo je manje štete stočrima i poljoprivrednicima koji žive u tom mjestu.
I.R.
U PETNJICI POČEO XI FESTIVAL PRIČE: LILE OBASJALE ZAVIČAJNE STAZE
Život između dva jezika teško je iskustvo za svakog čovjeka, ali je za pisca dobro jer učenjem novog jezika sebi otvara vrata još jedne kulture, rekao je specijalni gost XI Festival priče u Petnjici Refik Ličina.
O njegovom stvaralaštvu govorili su Dragana Tripković, Vasko Raičević, Rebeka Čilović i Selma Rastoder, na Festivalu pod sloganom “Umjetnost je sumnjiva”. Književni portret pisca, u sali Opštine, na svoj način upotpunile su i slike akadamske umjetnice Adele Nurković Kulenovć.
U petnjičkoj Divan bašči promovisana je knjiga priča Razmeđa Bihora koja sadrži ostvarenja 32 autora iz Crne Gore i regiona. O zbirci su govorili Jasmina Halilović Murić i Safet Hadrović Vrbički.
Na početku svečanog programa odata je pošta žrtvama genocida u Srebrenici, a potom je uslijedio kulturno-zabavni program u kome su učestvovali hor Ilham i etno-grupa Teferidž sa solistima iz Rožaja i Novog Pazara. Svi oni su došli da podrže Festival Zavičajne staze, kao i pisci koji su govorili poeziju Nadıja Rebronja i Hamdija Kalač. Tradicionalno, svečano otvaranje Festivala pratilo je paljenje lila- julskih vatri koje najavljuju ljeto.
Festival iz godine u godinu okuplja vrijedne stvaraoce iz države i regiona i podstiče talentovane da stasavaju na izvorištu narodne tradicije. U okviru Festivala organizuju se brojne kulturne manifestacije od značaja za razvoj i očuvanje kulture i tradicije petnjičkog kraja, ali i cijele Crne Gore.
Refik Ličina: U tuđini jezik ti postaje jedina domovina
Festival priče otvoren je
Dragana Tripković je navela da je pisanje Refika Ličine veoma važno zato što čitaocima donosi jezik Bihora i cjelokupnog regiona Sandžaka.
“Mi nemamo mnogo autora koji njeguju jezik sa kojim su odrasli i to je specifično za naše podneblje. OKF se trudi da bude na prvom mjestu za valorizaciju takvog jezik, bilo kroz izdavaštvo ili recepciju autora koji se bave tom vrstom književnosti”, kazala je Tripković.
Na autentičan i bogat jezik u pisanju Refika Ličine pažnju je skrenuo i Vasko Raičević. On je istakao da upotreba toponima i arhaičnih izraza stvara sliku o duhu prostora i vremena, ali i društvenim promjenama koje su se dešavale.
“Pored ostalih vrijednosti, knjiga je interesantna sa vizuelnog, odnosno slikovitog aspekta. Tu su i atraktivne scene koje podsjećaju na magijski realizam Latinoameričkih pisaca. Ipak, za razliku od njih, kod Refika je to predstavljeno kao određena fantazmagorija, kao neki otuđavajući nivo u kojoj se čudimo onome što je realnost kod nas. Tu dolazimo do zaključka da zapravo naša realnost kada se napiše izgleda kao da je fantastiča književnost u pitanju”, objasnio je Raičević.
Komentarišući pitanje pjesnikinje Rebeke Čilović položaju stranca i “životu između dva jezika”, Refik Ličina je odgovorio da je to teško iskustvo za čovjeka, ali da je sa jezičke strane dobro jer učenjem novog jezika pisac sebi otvara vrata još jedne kulture.
„Ja sam sa tri godine otišao iz Radmanaca (petnjičko selo) i tada nijesam mogao ponijeti nijednu sliku. Međutim, ja sam jezik učio od svoje majke i njega sam mogao ponijeti sa sobom“,rekao je je Ličina komentarišući odnos prema zavičaju i značaj jezika.
On je posebno istakao značaj arhaizama u pisanju i njihovoj moći da autentično dočaraju slike prošlih vremena. “Arhaizmi i kovanice imaju jednu veliku snagu- da te razore ili podignu kao pisca”, kazao je Ličina, tvrdeći da on svoj jezik zove maternjim i trudi se da ga gaji i čuva jer to vidi kao svoj zadatak. “Jezik je jako bitan. Ko ima jezik ima i moć“, poručio je Refik.
Refik Ličina porijeklom je iz Petnjice, odrastao je i učio u Novom Pazaru, a od 1994. živi i stvara u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Djela su mu objavljivana i na švedskom jeziku, a preveo je i veliki broj značajnih švedskih pisaca, posebno pjesnika, na naš jezik.
Organizator Festivala uručio je Refiku Bihorski kazivar- posebno priznanje za doprinos razvoju kulture u petnjičkom kraju.
Razmeđa Bihora: Bihor kao utopija
U drugom dijelu programa svečanog otvaranja Festivala, u petnjičkoj Divan bašči promovisanja je knjiga “Razmeđa Bihora” ali i priređen kulturno-zabavni program.
“Razmeđa Bihora” je knjiga je zbirka priča sa prošlogodišnjeg Festivala priče koja sadrži 32 odabrane priče autora iz Crne Gore i regiona i otkriva horizonte sjećanja i svijesti u kojima se ogleda istinski treptaj čovjekovog bića u traženju ličnog puta i životnog izbora.
Svoje izlaganje o zbirci, književnik Safet Hadrović Vrbički započeo je citatom Ćamila Sijarića- “U Bihoru, ako kamen prevrneš, eto priče”, ističući značaj Festivala za očuvanje identiteta i cjelokupan razvoj bihorskog kraja.
“Sasvim slobodno se može reći da Bihor više nije neki tamo tamni vilajet sklonut iza brda, kako su mnogi o njemu mislili i tom svojom mišlju htjeli da nas uvjere da je tako, a nije niti može biti. O našem Bihoru pišu čak i oni koji nikada nijesu hodili našim drumovima, niti su pili našu vodu, niti su udisali našu havu (vazduh), ali su znali da je iz ovog našeg Bihora ponikao njegov veliki sin, naš Ćamil, da Ćamilov duh lebdi nad Bihorom.”, kazao je Adrović.
On naglašava da su priče koje su se našle u knjizi Razmeđa Bihora interesantne zbog tema koje obrađuju, specifičnosti jezika kojim su pisane, kao i psihologije stanovnika podneblja koju oslikavaju.
I profesorica Jasmina Halilović Murić, podsjetila je na duh Bihora iz Ćamilovog pisanja. “Zbornik se sastoji od tridesetak priča u kojima možemo uočiti prije svega prošlost, kulturu i tradiciju Bihora i ljudi u njemu. Prva asocijacija meni na Bihor, jeste Ćamil Sijarić i njegovo kapitalno djelo ,,Bihorci.“ Ono što je meni privuklo posebnu pažnju jeste način pripovijedanja, taj specifični način pripovijedanja mogu slobodno reći ,,ćamilovski,, podrazumijeva sintezu magijskog realizma koji se vješto stapa sa neoromantizmom i motivima foklora i narodnog pripovijedanja koji oslikava svirepu sudbinu čovjeka i težak život u Bihoru , ali i likove (junake) koji svoju sudbinu nose na dostojanstven način. Tako da autori ove Zbirke mogu stati rame uz rame sa poznatim svjetskim autorima”.
Ona naglašava da se Bihor kao neiscrpan motiv koji je inspirisao i inspirisaće mnoge autore, pojavljuje kao utopija. “Mjesto odakle omladina odlazi u inostranstvo, ali ni sva ta raskoš velegrada i novci ne zasite ih, nego se vraćaju u Bihor po eliksir mladosti i komad zavičaja”.
Zavičajne staze kao svetionik za poštovaoce umjetnosti Crne Gore i regiona
Otvaranju Festivala prisustvovali su pjesnici Nadija Rebronja i Hamdija Kalač, koji su istakli značaj Festivala za kulturu i umjetost čitavog regiona.
Prvo veče Festivala uljepšali su hor ILHAM i etno-grupa TEFERIDž sa solistima: Irmom i Ildom Nurkovć, Mirsadom Tarhanišem, Zikretom Murićem i Adisom Murićem. Nastup grupe muzičara iz Rožaja i Novog Pazara na čelu sa Bećom Kujevićem poklon je i podrška Festivalu.
Početak regionalno poznate manifestacije, i jedanaestu godinu postojanja, obilježile su i “Bihorske lile”, tradicionalni plamen julskih vatri koje najavljuju ljeto.
Manifestaciju su svojim prisustvom podržali Aldemar Ibrahimović, Edin Smailović, Mirza Luboder, Anela Čindrak, Hamdo Kočan i mnogi drugi.
Organizatori podsjećaju da je na ovogodišnji konkurs Festivala “Zavičajne staze – za priču inspirisanu Bihorom”, prispjelo 37 rukopisa.
Žiri u sastavu: Zuvdija Hodžić, Sofija Kalezić i Elvedin Nezirović, ocjenjuje priče pod šifrom i uskoro će saopštiti koje priče zaslužuju nagrade i pohvale. Dodjela nagrada i veče posvećeno laureatima planirano je 9. avgusta u Petnjici.
Pored toga, u okviru Festivala, 20. jula će biti organizovana tribina o Jezičkoj tradiciji Bošnjaka, 3. avgusta gost Festivala će biti Andreja Nikolaidisa, dok je 5. avgust rezervisan za tradicionalni Susret kod Ćamilove česme kada će gosti govoriti o stvaralaštvu i književnom nasljedstvu Ćamila Sijarića.
DENIS BOŽOVIĆ
USKORO 27. BROJ REVIJE BIHOR
U izdanju ZK Bihor iz Luksemburga, uskoro će, u štampariji Merkator u Bijelom Polju biti završeno štampanje novog 27. broja revije Bihor, koja, na preko pedeset stranica, donosi razne tekstove iz Luksemburga, Zavičaja, prati aktivnosti udruženja ZK bihor, tekstove iz istorije, leksikografije, kulture, piše o Bihorcima rasutim diljem svijeta, a bogata je i sportska rubrika…
Tiraž je 1 000 primjeraka i skoro je u cijelosti unaprijed rasprodan i to od Australije do Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Kao i do sada tekstovi su aktuelni i zanimljivi. Ova revija predstavlja najbolji most i sponu između Crne Gore, BiH i Luksemburga.
Glavni i odgovorni urednik Faiz Softić sa saradnicima je na najbolji mogući način doveo do kraja i ovaj broj i, nadamo se, sa radošću će se čitati širom svijeta.
Raif Adrović Aron
USKORO POTPORNI ZID KOD MOTELA
Juče su počeli radovi na podizanju potpornog zida u blizini motela u Petnjici na dionici puta Podvade – Petnjica.
Saobraćaj na ovom dijelu puta se odvija jednomom kolovoznom trakom uz svu prateću opremu da su u toku radovi na putu.
A.N.
REFKO LATIĆ: PO KOJEM KRITERIJUMU SU BIRANI PREDSTAVNICI PETNJICE ZA MOSI U PRIBOJU
Refko Latić, profesor pripravik u Srednjoj školi u Petnjici kritikovao je način odabira predstavnika opštine za MOSI koje se održavaju u Priboju. On je rekao da nije postojalo neko takmičenje prije toga na osnovu čega bi se izabrali predstavnici.
“Uporno zagovaramo ravnopravnost, a uvijek smo daleko od toga. To pokazuje i organizacija naših predstavnika i lokalne uprave u sportu povodom MOSI igara. Slušajući kako smo svi ukjlučeni, da sve trebamo i da svi možemo da se bavimo sportom razočarah se ovim potezom naših ljudi i organizatora, a ne razočarah se samo ja, to primijetih i kod drugih ljudi u razovoru sa njima jer uopšte i ne znadosmo da se organizuju MOSI igre”, kaže Latić.
On je je uputio pitanje predstavnicima loklane uprave po kojem kriterijumu su birani sportisti koji nas predstavljaju u Priboju.
“U komunikaciji sa profesorima fizičkog vaspitanja koji žive i rade u Petnjici saznao sam da ni njih nijesu kontaktirali niti uključivali u organizaciji prilikom odabira, što znači da su o svemu odlučivali ljudi koji nijesu dovoljno kompetentni i ne bave se sportom profesionalno. Ostaje mi nejasno i neodgovoreno pitanje po kojem su to nahođenju odabrali baš te ljude da nas predstavljaju, a zapostaviše druge koji su takođe istaknuti u nekom segmentu”, kaže Latić. On je takođe dodao da u petnjičkoj delagaciji na MOSI nema nijedne žene.
“Nadam da će se sledeće godine to promijeniti, o čemu maštamo sve ove godine od povratka statusa Opštine”, zaključio je Latić.
ALDIJANA NOVALIĆ
