(VIDEO) U PETNJICI OTVORENA KANCELARIJA OMLADINSKOG CENTRA

0

Juče je u Petnjici otvorena kancelarija omladinskog servisa za mlade. Kancelariju je otvorio ministar sporta, Nikola Janović koji je istakao da se i Petnjica priključila onim opštinama koje imaju ovu novu vrijednost za mlade.

„Ovdje se mladi mogu informisati kakva je politika lokalne uprave kada je u pitanju politika za mlade kao i to kakve su politike sa nivoa Vlade. Od samog osnivanja, želim da naglasim da ministarstvo ima kvalitetnu saradnju sa opštinom Petnjica i siguran sam da će i u narednom periodu tako biti“, istakao je između ostalog ministar sporta, Nikola Janović.

Predsjednik opštine, Samir Agović je istakao da se vladina politika, ne samo iz oblasti sporta već i u drugim segmentima, osjećaju na području opštine Petnjica. „Ovo je primjer kako Vlada Crne Gore preko Ministarstva sporta, nudi nove sadržaje mladim ljudima. Ovo je jedinstvena prilika da promovišemo i naše lokalne politike koje su usmjerene da učinimo što kvalitetniji sadržaj našoj mladoj populaciji i da stvorimo pretpostavke z anjihov komforniji i boravak i prostorijama ali i na terenima. Vlada, ministarstvo i lokalna uprava, nastoje da stvore nove sadržaje, novu infrastrukturu kako bi naši mladi imali gdje da borave i da provode svoje vrijeme na najbolji mogući način“, istakao je Agović koji je dodao da petnjičani osjećaju itekako blagodeti politike vlade, ministarstva i lokalne uprave i da se vide konkretni rezultati u svim oblastima.

DENIS BOŽOVIĆ

 

SAIT Š. ŠABOTIĆ: KOMUN@ – 1000 STRANA PONOSA

0

Misionarski hod časopisa Komuna, koji se bavi temama iz lokalne samouprave i
njegovanjem baštine Crne Gore, dostigao je svoju 36-tu stepenicu, zaustavljajući se, samo na kratko, na 1028 stranici koliko ih je ispisano od prvog broja ovog časopisa. Tematsko izdanje Komune, koja je ovoga puta u cjelosti posvećena Mojkovcu, donosi veliki broj interesantnih tekstova koji iz različitih uglova rasvjetljavaju mojkovačku svakodnevicu, razne teme i interesantnosti.

Časopis započinje uvodnikom „Grad – garant slobode i napretka“ iz pera
predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića, koji nas podsjeća da je „prošlost Mojkovca
duga, kompleksna i slojevita. Isprepletana brojnim osvajačima i zadesima, ali ništa manje i
znamenitim ljudima i događajima“. Zbog svega toga Mojkovac je „u istorijskom, kulturnom i tradicionalnom smislu, bio i ostao važan dio Crne Gore, njene duhovnosti i identiteta“.

Svojim iscrpnim esejom sa naslovom „Labuđi pjev našeg donkihotizma“, Marijan
Mašo Miljić nam donosi obilje interesantnih podataka o poznatoj Mojkovačkoj bici, koja je
bila „poslednja bitka samostalne crnogorske države“. Ova bitka iz očaja i inata, okupila je u
Sandžačkoj vojsci dvije trećine ukupnog sastava oružanih snaga Crne Gore. Crnogorci su
skoro samoubilački jurišali na moćnog neprijatelja i uspjeli da ga pobijede, uprkos velikim
gubicima. Ipak, ta slavna pobjeda bila je uzaludna, jer je opšti poraz Crne Gore bio unaprijed pripremljen.

Slično viđenje mojkovačke epopeje donosi nam i tekst Jevta A. Ružića pod
naslovom „Pouke i poruke krvavog Badnjaka 1916.“. Oba pomenuta teksta propraćena su
biranim fotografijama i ilustracijama.

Nakon Miljićevog teksta slijedi pogled na razvoj komitskog pokreta u Mojkovcu i
okolini koji su bili „Odlučni kontra nasilja i terora“. Autor teksta Radomir L. Rakočević na
jednom mjestu konstatuje da je već od januara 1917. godine primjetan porast snaga otpora austrougarskoj okupaciji Crne Gore i u mojkovačkom kraju. Kroz iscrpne detalje iz
komitskih borbi protiv okupatora, Rakočević zapravo ukazuje na činjenicu da je Mojkovac sa svojom okolinom bio središte žilavog otpora, koji će, na kraju, dovesti do oslobođenja Crne Gore.

Još jedna je važna činjenica istaknuta u ovom tekstu, a ona se odnosi na Janka
Vukotića, koji nakon puštanja iz internacije, nije pristao da vodi propagandu protiv komita.
Mojkovac nije ostao nijem na dešavanja koja su uslijedila sa početkom Drugog
svjetskog rata. Već u danima priprema za ustanak u svim selima Poljske i Mojkovačke
opštine, formirani su prvi gerilski odbori od članova i simpatizera KPJ i SAKOJ-a. Takvim
postupanjem Mojkovčani su jasno kazali da su na strani antifašizma i da svojim djelovanjem žele da čuvaju slobodu i dostojanstvo crnogorskog čovjeka. O ovim dešavanjima saznajemo iz teksta Radomira L. Rakočevića koji ima naslov „Ustanici, proleteri i gerilci“.

Svoje viđenje događaja iz Drugog svjetskog rata vezanih za mojkovački kraj, Radomir L.
Rakočević nastavlja i u tekstu „Galerija legendarnih heroja“, upoznajući nas sa slavnim
imenima revolucionara iz Mojkovca i Kolašina. Među tim ljudima koji su ostavili trajan pečat
u kolektivnom pamćenju su: Jagoš Rabrenović, Janko Vidaković, Ljubomir Bakoč, Aleksa
Bećo Đilas, Nenad Rakočević, Milovan Đilas i Vukman Kruščić.

Enigmom „Đido i nadalje“ bavio se Milan Maretić, upoznajući nas sa detaljima iz
bogate biografije i životnog puta Milovana Đilasa, kao i sa njegovim ideološkim
stremljenjima u kojima je za Crnogorce naglašavao da „znaju svoj put“. U svom tekstu
Maretić nije zaobišao ni Đilasovo djelo „Nova klasa“, za koje je on 1969. godine dobio
američku nagradu Slobode, koju mu je uručio Edvard Kenedi.

1000-tu stranicu nove Komune ispunio je tekst Željka Rutovića o nekadašnjem
premijeru SR Crne Gore, Vuku Vukadinoviću. Vukadinović je, kako to piše Željko Rutović,
bio „markantna i nezaobilazna ličnost čija riječ i djelo ostaju svijetlim uzorom i putokazom
koji govore i opominju kako se politikom može i treba baviti“.
O četiri nezaobilazna novinarska pera iz Mojkovca, braći Bulatovićima, Nikoli, Božu,
Žarku i Marinku, sa puno pijeteta piše Radomir Perišić naglašavajući da njihov rada ne gubi
dragocjeni sjaj što su potvrdile i prestižne novinarske nagrade koje su oni dobijali tokom svog aktivnog bavljenja novinarskom profesijom.

Čedomir Liješević se u svom prilogu za novi broj Komune bavio „Unikatnim
umnikom čojske Crne Gore“, Todorom Bakovićem, humanim liječnikom i samosvojnim
naučnikom, koji je svojim djelom zadužio crnogorsku neuropsihijatriju. Slavenko Jovanović
se takođe odvažio da u novom broju Komune napravi portret još jednog poznatog
Mojkovčanina, Vuka Minića, koji je kao „Erudita i srčan borac“ bio nepokolebljivo odan
ideji samostalne i građanske Crne Gore.

U svom drugom tekstu za ovaj broj Komune, Marijan Mašo Miljić nam je nesebično
darovao priču o Mići Markoviću, „živom arhivu“ i hroničaru mojkovačkog kraja.
Snažan esej o Brskovu, njegovim tajnama, snazi i mitovima, potekao je iz pera Nataše
Žurić, koja je ovo mjesto „u suzi Evrope“ doživjela kao „odabrano da postoji“ i bude
„legenda u legendi“.

Privredni potencijali Mojkovca i okoline, koji su neosporni, izazvali su pažnju više
autora, koji su, svaki na svoj način, pokušali da daju viđenja budućeg razvoja ovog grada na obalama Tare. Među tim tekstovima su „Vizija Mojkovca kao Švajcarske“ (Dražen
Drašković“), „Od ‘ekološke bombe’ do mega – dvorišta“ (Borislav Jovanović), „Kraj za
skijaški raj“ (Dejan Medojević), „Mapa neprocjenjivih dragulja“ (Božidar Proročić),
„Bajkoviti pejzaži Prošćenskih planina“, „I Švajcarce mami kovčeg s blagom“ (Ranko
Ćetković).

U konceptualnom pogledu, novi broj Komune nije propustio priliku a da se ne osvrne
na stanje sporta, zdravstva i kulture u Mojkovcu. U tom kontekstu više autora je poput
Veselina Konjevića, Radovana Raja Jovanovića, Predraga Lutovca, Mirka Jakovljevića,
Nataše ŽurićTatjane PejovićRodoljuba Rođa Ćorića, Ane Marije Ćorić, Ranka Ćetkovića,
Marijana Maša Miljića, Draška Došljaka, Dražena Draškovića, Veska Baltića, Dragana Baća
Drobnjaka i Stojana Stamenića, u svojim tekstovima dalo osvrte na stanje u ovim oblastima, ne samo u prošlosti, već i u sadašnjosti. Kroz podsjećanja na „đake prvake“, školske zgode i nezgode, poznate sportiste, književnike, arheološke lokalitete, bajkovite pejzaže, kulturnoistorijske i duhovne spomenike, KUD, festival filma, urbani razvoj i imidž Mojkovca, te  radne akcije, čitaoci će biti u prilici da otkrivaju mnoga nepoznata lica Mojkovca, njegovu dušu i skrivene iskre duha. Spoznaće i zašto je Mojkovac bio i ostao rasadnik vrsnih sportista, među kojima su rukometaši imali posebno mjesto.

Sve navedeno o novom broju Komune, jasno ukazuje na činjenicu da svaki grad i
svako naselje, uvijek i u svakoj prilici, valja i treba posmatrati multiperspektivno. Upravo
zato Komun@ i ima 1000 strana ponosa i divljenja od svojih čitalaca.
Na kraju kažimo da su i ovaj najnoviji broj potpisali direktor časopisa Amer
Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović. Neka im je sa
srećom i neka se njihov naredni rad uveća za još nekoliko hiljada novih strana.

MUHOVIĆ: BS ĆE TRAŽITI VEĆE UČEŠĆE PROGRAMA ZA MANJINSKE NARODE NA JAVNOM SERVISU

0

Bošnjačka stranka će se snažno zalagati za jačanje medijskog pluralizma, medijskih sloboda i samoregulaciju u medijima, kao i za snaženje kapaciteta nacionalnih vijeća, poručio je Adnan Muhović, član Predsjedništva i poslanički kandidat BS.

On je istakao da će Bošnjačka stranka tražiti veće učešće programa za manjinske nacionalne zajednice u javnom servisu.

“Tražićemo formiranje posebnih redakcija i ekipiranje timova koji kreiraju i izrađuju te programe. Tražićemo i sistemsko pozicioniranje kompetentnih  kadrova iz redova manjinskih naroda u upravljačkim strukturama, uredjivačkim timovima, novinarskom kadru i tehničkom osoblju u Javnom servisu RTCG”, kazao je Muhović.

Kako je istakao, BS će se zalagati i za snaženje kapaciteta nacionalnih vijeća, kako u kadrovskom, tako i u materijalnom pogledu.

“Potrebno je, mnogo više nego do sada, uraditi na istraživanju, zaštiti i prezntaciji kulturnog i historijskog nasljeđa bošnjačko-muslimanskog naroda.  Pokrenućemo, na svim nivoima, inicijative kojima ćemo podsticati državne institucije da se ozbiljnije posvete našoj tradiciji, običajima, kulturi i ukupnom identitetu. Tražićemo više prostora u obrazovnom sistemu, javnim glasilima, državnoj radio-televiziji , kao i turističkim prezentacijma  naše države i pojedinih lokalnih sredina”, kazao je Muhović.

LATIĆ: PROBLEM PASA LUTALICA IZMAKAO KONTROLI

0

Predsjednik Omladinske organizacije Socijaldemokrata Petnjice Refik Latić uputio je otvoreno pismo predsjedniku Opštine Petnjica Samiru Agoviću u vezi sa problemo pasa lutalica.

“Ovim otvorenim pismom Vam se obraća omladina Socijaldemokrata Petnjice, u nadi da će Vam ukazati na jedan od akutelnih problema u našoj Opštini koji je izmakao kontroli Vama, odnosno službama zaduženim za njegovo rješavanje.

Govorimo o problemu sa psima lutalicama koji su godinama unazad predstavljali problem našim sugrađanima, ista situacija se ponovila tokom prethodnog perioda. Svi zajedno smo svjedoci brojnih napada pasa na naše sugrađane, gdje poseban akcenat želimo staviti na zabrinutost za naše najmlađe sugrađane. Kako tokom svih ovih godina niste uradili niti jednu stvar kako bi se krenulo u rješavanje problema, nepoznati počinioci su prvenstveno iz straha preuzeli stvar u svoje ruke i nehumanim činom samostalno krenuli u rješavanje onoga za šta su je naša opštinska uprava pokazala nesposobnost. U prvom redu želimo izraziti duboko neslaganje sa pomenutim postupcima nepoznatih pojedinica, koji su za svaku osudu. Uz to moramo dodati da nas kako na ulici, tako i na društvenim mrežama, portalu Petnjica dočekuju potresne fotografije uginulih životinja. Kako se poslednjih dana u užem jezgru bilježi rast broja građana, što je rezultat dolaska naših dragih građana čije mjesto prebivališta nije Petnjica, jedna od prvih slika koju mogu ugledati jeste krajnje ružan prizor gledati bespomoćno čovjekovog najboljeg prijatelja među životinjama kako ni kriv ni dužan gubi život.

Kako smo sigurni da ste u prethodnom tekstu prepoznali krivicu opštinskih službi, kao i ličnu odgovornost kao prvog čovjeka opštine, zahtijevamo da odgovorite našoj javnosti kako ćete riješiti pomenuti problem i sa kojim rokom.

Ukoliko se u vašim službama nalaze ljudi koji ne vide ovo kao problem, ili nisu sposobni da ga riješe, Socijaldemokrate Petnjice Vam stoje na raspolaganju sa konkretnim predlogom za rješenje”, stoji u otvorenom pismu Omladine Socijaldemokrata koje potpisuje njen predsjednik Refik Latić.

ENKO KORAČ

 

(FOTO I VIDEO) DAVIDOVIĆ U PETNJICI: OBJEDINIĆEMO SNAGE ZA RAZVOJ TURIZMA U PETNJICI

0

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović posjetio je Petnjicu i tom prilikom se sastao sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem.

Na sastanku su prisustvovali direkor TO Petnjica, Rešad Muratović, potpredsjednik Opštine, Muslija Kalić i samostalna savjetnica za ljudske resurse, Irma Škrijelj.

Predsjednik Opštine Agović je kazao da lokalna uprava i resorno ministarstvo imaju izvanrednu saradnju i rezultat takve saradnje su nove vrijednosti koje su stvorene u oblasti turizma i na afirmaciji turističkih potencijala.

“Danas smo promovisali projekte lokalne uprave, Ministarstva održivog razvoja i turizma i slovenačkog razvojnog centara, koji zajednički rade na regulisanju otpadnih voda i vrlo brzo ćemo dobiti biljni prečišćivač“, kažao je prvi čovjek Petnjice Samir Agović.
On je dodao da se takođe radi na pojektu obaloutvrde, čiji je projekat u finalnoj fazi, a on će, kako najavljuje predsjednik opštine, biti kandidovan za kapitalni budžet 2021.

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović je rako da je zadovoljan napretkom Petnjice .

“Ono što je značajno jeste to što smo imali prilike da svjedočimo o projektima zaštite životne sredine koji su se uz, našu podšku, implementirani na najbolji mogući način.

Naš zajednički zadatak u narednom periodu, pored stvaranja uslova za investiranje jeste da zajedno radimo sa svima koji su zainteresovani za razvoj turizma u Petnjici.

Važno je da zajednički iskoristimo potencijal dijaspore, koja na najbolji način reprezentuje Petnjicu, Bihor, Crnu Goru, gdje sa svojim prijateljima, poslovnom zajednicom da na pravi način zajednički predstavimo Petnjicu i da stvorimo uslove da turistički život u Petnjici“, zaključio je Damir Davidović.

Turistička organizacija Petnjice je zahvalna Davidoviću, Ministarstvu i NTO na podršci.
“Državni sekretar je imao priliku da su uvjeri u ljepote naše opštine i iskazao je razumijevanje za potrebe valorizacije turističke ponude opštine Petnjica.
Vjerujemo da uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma ćemo ostvariti još značajnije rezultate na promociji seoskog i agro turizma.
Uvjereni smo da će Državni sekretar i resorno ministarstvo u narednom periodu biti podrška, kao što je to bilo u prethodnom periodu prilikom izrade kapitalnih projekata i projektne dokumentacije, koje ćemo kandidovati za narednu godinu“, istakao je direktor TO Petnjica Rešad Muratović.

ENKO KORAĆ

(VIDEO)NERIS MURATOVIĆ, DOBITNIK OPŠTINSKE NAGRADE: KAD ZAVRŠIM MASTER, VRAĆAM SE U PETNJICU

0

Neris Muratović, diplomirai profesor geografije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću završio je studije sa prosječnom osjenom 10.0. On je dobitnik najvećeg opštinsko priznanja koje mu, prema njegovim riječima, puno znači.

Drago mu je to što su ljudi iz lokalne uprave prepoznali njegov rad, kao i ostalih studenata, koji su dobitnici opštinske nagrade.

„Prvenstveno sticanje znanja u toku studiranja potrebno je zbog sebe i našeg izgrađivanja kao i doprinosa mjestu kojem se vraćamo. Upisao sam Filozofski fakultet 2016. godine  u Nikšiću, smjer geografiju. Dugo godina sam bio član KUD-a Bihor i sa društvom sam imao priliku da posjetim mnogo destinacija – Belgiju, Luksemburg, Švajcarsku, Tursku i uvijek su me interesovale informacije o državama, objektima i kako sam odrastao interesovanje je postajalo veće. Na osnovu toga, shvatio sam da na studiranju, kroz smjer geografije ću moći da zaokružim cjelinu spoznaje onoga što me je interesovalo, takođe sam ljubitelj prirode i svega što je prirodno“, ističe Neris.

I pored učenja Neris je imao slobodne aktivnosti, kako on kaže uz dobar plan i organizaciju i kada se sve realizuje uspjeh je neminovan.

„Trudio sam se da za sezonu radim i da se sopstveno finansiram. Nema veće sreće od toga kad se sve završi na vrijeme, uz visoke ocjene, kao i sezonski rad koji je meni i mojim roditejima olakšao finansiranje“, naveo je Neris.

Planovi Nerisa su da nastavi školovanje ovdje ili okruženju master studija.
nadam se da ću upisati master studije u nekom od gradova u okruženju, jer želim da se usafršavam na polju geografije. Planovi su mi da nakon završetka mastera, vratim se rodnom kraju i da ostanem ovdje“, podvukao je Muratović.

Kao student, Neris je bio do Aljaske i boravio je četiri mjeseca.
„Ovdje kad se kaže do Aljaske, kao do Berana se čini. Moj drug i ja smo došli na ideju da sezonski posjetimo neku zemlju i došli smo do informacija o programu kulture razmjene.
Imali smo predmet na fakultetu Sjeverna Amerika i ona nam je bila tajanstvena, uslovi su nam odgovarali i prihvatili smo”, kaže Neris.

U toku boravka na Aljasci, Nerisa je očarala netaknuta priroda, uspio je da usvoju nova saznanja kao i da unaprijedi engleski jezik.

Takođe, Neris je podvukao paralelu nacionalnih parkova Aljaske i naših nacionalnih parkova.

„Gore ništa ruka nije takla, samo su pješačke ture dozvoljene, nije dozvoljeno čak ptice da se hrane u parkovima kao ni unošenje hrane, kako ne bi ostajala hrana, dok kod nas sve ide u nekom drugom pravcu“, nagalsio je Muratović.

Za kraj, Neris je poručio mladim Petnjičanma da uče zbog njih, da studiraju fakultete, jer ne možemo svi da odemo, neko mora da ostane, jer mladi kadar je najveće bogastvo jednog prostora“, zaključio je Neris Muratović.

ENKO KORAĆ

 

 

 

GLASNIK BIHORA: STARO RUHO – NOVI SADRŽAJI

0

Piše: Sait Š. ŠABOTIĆ

U izdanju Centra za kulturu opštine Petnjica, iz štampe je izašao novi, peti po redu, broj časopisa Glasnik Bihora

Iako će vrijeme od marta 2020. godine u Crnoj Gori ostati upamćeno po otežanim uslovima rada koji su uslijedili sa pandemijom virusa COVID-19, u opštini Petnjica nijesu poklekli pred ovom preprekom. Potvrđuje to i Centar za kulturu koji uspješno nastavlja sa svojom izdavačkom djelatnošću. Vidljiv rezultat na tom polju je peti broj naučno-stručnog časopisa Glasnik Bihora, čije je štampanje završeno prije nekoliko dana. Napori članova Redakcionog odbora tokom prikupljanja pisanih priloga za ovaj broj bili su usmjereni ka jednom važnom cilju – da časopis ostane na fonu kvaliteta koji će potvrditi da je njegovo izlaženje sasvim opravdano, dok su autori, ulaganjem dodatnih napora, uspjeli da na vrijeme dostave svoje radove za novi broj časopisa. U takvom timskom radu nastao je ovaj dragocjeni broj glasila na 380 strana, što Centar za kulturu i sve njegove saradnike, čini posebno ponosnim.

Peti broj Glasnika Bihora zadržao je staro ruho – naslovnu stranu i strukturu koju čini nekoliko prepoznatljivih rubrika: Baština, Istorija, Dokumenti, Arheologija, Književnost, Botanika, Prikazi.

Već u prvoj rubrici sa nazivom Baština, daje se nekoliko novih priloga, čiji autori otvaraju važna pitanja kao što su etika sabura, zatim hodonimija Bijelog Polja, kao i pitanje imama Gornjeg Bihora. Autori ovih radova su Esko Muratović, Draško Došljak i Bajro Agović. U razmatranju etike sabura Esko Muratović svoje hermeneutičke sonde usmjerava ka „tumačenju i razumijevanju ljudske opstojnosti i moralnog pregalaštva“, sa ciljem „da se na pojmovan i racionalan način, kroz misaonu obrazloživost, logičku koherentnost i hermeneutičnu provjerljivost, zađe u jedno neistraženo polje stanja i veličine duha bošnjačkog čovjeka“. Etiku sabura autor vidi kao koegzistencijsku kodificiranost opstajanja bošnjačkog naroda, kao stalnu strpljivost, ali za nju veže i neke druge pojmove kao što su selamet, samozatajnost i samoprevazilaženje.

Saradnik Glasnika Bihora, koji od prvog broja pruža svoju nesebičnu pomoć ovom glasilu, dr Draško Došljak, u svom radu se bavi hodonimijom po naseljima Bijelog Polja (nazivi ulica, mostova, trgova), i u tom kontekstu donosi obilje korisnog materijala. Prema njegovom istraživanju „u Bijelom Polju je zabilježeno 167 hodonima, koji daju preciznu sliku kulturološkog ambijenta u ovom gradu”. Hodonimi inače, kao nosioci određenih simbola, predstavljaju različite društvene, političke i kulturne slike, kao i prostorne orjentire. Eksponiranjem hodonima Bijelog Polja, Draško Došljak je čitaoce uveo u specifičan ambijent, koji je tu pred nama, ali koji često ostaje na marginama naših razmišljanja.

Vrijedni kulturni poslenik Bajro Agović, ne posustaje u svojim istraživanjima, pa u ovom broju Glasnika Bihora u svom prilogu daje pregled imama džamije u Petnjici, započinjući hronologiju od Saliha Havadže Hodžića dovodeći je do sadašnjeg imama Huseina efendije Ramčilovića. Napomenimo samo da institucija imama u Bihoru ima dugu tradiciju. Ona traje već punih 565 godina i stoga joj, svakako, treba pridavati značaj, voditi računa o biografijama svih imama i onome šta su tokom svog imameta radili.

U okviru rubrike Baština, situirana su još dva priloga. Svojim putopisnim osvrtom na boravak u Sandžaku, Hazeta Salihović iznosi svoje impresije i o Bihoru, njegovim ljudima i mjestima, te o promociji njenih knjiga u Petnjici. Ova topla priča pominje i jedan od prethodnih brojeva Glasnika Bihora, koji ova književnica „toplo preporučuje za čitanje“.

Sjećanje na Muja Rastodera, boema, čovjeka odanog zavičaju, poklonika pisane riječi, i zaljubljenika u dvotočkaše, daje Reho Ramčilović kao njegov dugogodišnji kolega i prijatelj. U riječima posvećenim Muju, koje su satkane od niti ljubavi i prožete sjetom, lako je uočiti šta je on značio Petnjici i šta je Petnjica značila njemu.

Rubrika Istorija, koja budi posebnu pažnju čitalaca, i ovoga puta nudi nove sadržaje. Ona sadrži tri rada tematski različita, ali neraskidivo povezana sa stanovnicima bihorskog kraja. Izet Šabotić, redovni profesor na studijskom programu za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, piše o jednom slučaju krvne osvete među Gornjobihorcima i to na osnovu arhivske građe Državnog Arhiva na Cetinju. Fenomen krvne osvete, kao dio običajnih normi, dugo je bio prisutan na prostoru Bihora. U surovim uslovima života, Bihorci su imali i vrlo izgrađeni kodeks ponosa i časti. Za nanijetu uvredu, počinjeno ubistvo ili slične situacije, najčešće je slijedila osveta. Događaj koji nam rasvjetljava Izet Šabotić, dogodio se početkom XX vijeka, a njegove posljedice trajale su i niz decenija nakon direktnog sukoba bratstvenika Rastodera i Škrijelja. Uz detalje ovog sukoba, Izet Šabotić nas upoznaje i sa detaljima djelovanja muslihunskih vijeća, koja su imala vidnu i nezaobilaznu ulogu u slučajevima mirenja zavađenih pojedinaca i bratstava.

Drugi rad u okviru temata posvećenog istoriji, jeste rad istoričara Esada Rahića iz Novog Pazara. U svom tekstu Rahić se bavi refleksijama Berlinskog kongresa na stanje u Novopazarskom sandžaku, čiji je sastavni dio bila i kaza Akova sa Bihorom. Tokom događaja vezanih za Istočnu krizu koji su doveli do okupacije najvećeg dijela Bosanskog vilajeta, odnosno njegovih šest sandžaka, od strane Austro-Ugarske, sedmi i najistočniji dio tog prostora – Novopazarski sandžak, bio je odvojen od BiH i pripojen novoosnovanom Kosovskom vilajetu. U sastavu te administrativne cjeline Osmanske države, Bihor će ostati sve do 1912. godine, preživljavajući dramatične istorijske trenutke.

Dešavanja u poslednjoj jugoslovenskoj ratnoj drami, kako neki nazivaju događaje povezane sa disolucijom SFR Jugoslavije, ostavili su za sobom trajne posljedice. Jedan od njih je i genocid nad bošnjačkim stanovništvom, koji se dogodio u Srebrenici 1995. godine. Od njega je proteklo 25 bolnih godina i upravo toj godišnjici svoju pažnju je posvetio dr Azem Kožar, dugogodišnji profesor Univerziteta u Tuzli. Razmatrajući mnoge aspekte vezane za pomenuti događaj, Kožar ukazuje na činjenicu da „shodno odredbama Konvencije o genocidu u pravnim kvalifikacijama organizovanog i ciljanog uništavanja kulturnih dobara u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu ova vrsta zločina nije uvrštena u okvire pojma najtežeg ratnog zločina – zločina genocida“. U svojim daljim elaboracijama autor ukazuje na osobenosti i razmjere ratnog stradanja kulturnih dobara Bosne i Hercegovine, na pravnosudsko razumijevanje ove vrste ratnog zločina kao planiranog i svjesnog uništavanja kulturnih dobara jedne etničke grupe u cilju uništenja njenog kulturnog identiteta, te u skladu s tim i spoznajom da se prije 70 godina donesena Konvencija o genocidu neminovno treba i mora mijenjati i dopunjavati, pored ostalog i uključivanjem kulturocida u okvire zločina genocida.

Cijeneći značaj istorijskih izvora kao osnove za bilo koju vrstu izučavanja, akademik prof. dr Šerbo Rastoder je za rubriku Dokumenti ustupio dva priloga, koji su nedavno objavljeni u časopisu Almanah. Važno je napomenuti da je informativna vrijednost ovih dokumenata veoma bitna i da će, svakako, prvi prilog biti od koristi onima koji se budu bavili rodoslovljem, dok će drugi, koji se vezuje za pogibiju poznatih revolucionara iz bjelopoljskog i pljevaljskog kraja – Rifata Burdžovića Trša, Vladimira Kneževića Volođe i Tomaša Žižića, biti korisno upotrijebljen u više različitih konteksta.

Rubrika Arheologija zastupljena je sa jednim prilogom koji dolazi iz pera mladog arheologa Burhana Čelebića. On je studije arheologije završio na Istanbul Univerzitetu u Istanbulu, nakon čega se vratio u rodno Bijelo Polje. Ovaj prilog je dragocjen, jer ukazuje na pojedine dimenzije arheoloških istraživanja, koje su, do nedavno, kada je u pitanju područje Bihora, bili gotovo nepoznati. Pored toga, ovim svojim radom arheolog Čelebić jasno ukazuje na činjenicu da bi arheološka istraživanja u Bihoru morala imati svoj kontinuitet, ukoliko se žele vidljivi i konkretni rezultati proučavanja starijih perioda ljudske prošlosti.

Temat Književnost i u ovom broju obiluje prilozima koji dolaze iz pera više autora. Među njima su Ulvija Mušović, Čedo Baćović, Dijana Tiganj, Ferid Muratović, Radosav Minja Koprivica i Reho Ramčilović. Kroz tekstove ovih autora afirmiše se Bihor, njegovi stvaraoci, slika specifičan mentalitet ljudi sa ovog podneblja i ukazuje na prošlost kraja pričom koja se prenosi kroz vrijeme.

Rubrika Botanika donosi jedan prilog čiji je autor Ilhan Škrijelj. Ovaj mladi stvaralac se svojski potrudio da na sistematičan način predstavi floristička i vegetacijska istraživanja opštine Petnjica i izdvoji sve biljne vrste koje se javljaju u pomenutom arealu.

Rubrika Prikazi sadrži osvrte na najznačajnija ostvarenja iz različitih područja, sa intencijom da su autori ljudi koji potiču iz Bihora, da je samo djelo nastalo u Bihoru ili da govori o Bihoru. U ovom broju Glasnika Bihora predstavljeno je devet vrijednih izdanja među kojima su i ona čiji su autori ili urednici Faiz Softić, Rifat Rastoder, Šerbo Rastoder, Mišo Drašković, Latif Adrović, Zehnija Bulić, kao i autori koji su pisali tekstove za monografiju bratstva Kožar ili oni koji su se osvrnuli na život i djelo Branke Bogavac. Autori prikaza u ovom broju Glasnika su: Draško Došljak, Braho Adrović, Dejana Brajaktarović Joksimović, Sait Š. Šabotić, Fehim Ličina, Željko Drinčić, Bajro Agović i Safet Hadrović Vrbički.

Na kraju, upućujemo iskrenu zahvalnost svim autorima radova, saradnicima, kolegama i prijateljima, koji su na bilo koji način pomogli štampanje petog broja Glasnika Bihora. Očekujemo da će i naši čitaoci znati da prepoznaju uloženi napor u stvaranju ovog broja, koji, na izvjestan način, predstavlja i prvi jubilarni broj u misiji koja je tek, nadamo se, započela.

 

 

 

 

 

ABAZOVIĆ ZA RADIO PETNJICA: NE SARAĐUJEMO SA NEGATORIMA GENOCIDA U SREBRENICI

0

Lider koalicije „Crno na bijelo” Dritan Abazović je gostujući u programu Radija Petnjica rekao da očekuje odličan rezultat te koalicije i da će od platforme Crno na bijelo zavisiti konačan ishod izbora.

On je istakao da su ovi izbori po mnogo čemu specifični.

“To je što je. Zahuktala se kampanja ostalo je još sedam dana, velika je borba, veliki je pritisak i velika su očekivanja. Mislim da Crnu Goru 30. avgustra treba da sačeka miran dan, koji treba da prođe u atmosferi koji odgovara zemlji kandidata za EU i da stanemo u red svih normalnih demokratskih država u svijetu, u kojima je promjena vlasti sasvim normalno i nešto što je poželjno. Očekujem odličan rezultat i sudeću prema svim napadima na našu koaliciju, jasno je da će od rezultata koalicije „Crno na bijelo“ zavisiti konačan ishod izbora”, rekao je Abazović.

Konstatcija da će koalicija Crno na bijelo biti tas na vagi i da će praviti koaliciju sa DF-om, Dritan Abazović je odbacio i najavio koncept ekspertske Vlade, koju će sačinjavati intelektualni milje iz crnogorskog društva.

„Naš koncept je koncepet ekspertske Vlade. Mi nudimo ekspertksu Vladu. Naša ruka je pružena svim partijama, pogotovo manjinskim da daju svoj doprinos kroz svoje kandidate u ekspertsku Vladu, naravno i u opozicionoj strukturi i onima koji ne pripadaju partiji.
Mi koaliciju želimo da napravimo sa onima koji žele promjene”, rekao je Abazović i dodao političari treba da se povuku u parlament, a u Vladi da se izaberu stručni ljudi, koji nisu predstavnici nijedne političke partije.

“Neće Crna Gora niđe, Crna Gora promjenama može samo da bude bolja “, poručio je Abazović.

Abazović je istakao da koalicija Crno na bijelo ne sarađuje sa negatorima genocida u Srebrenici.

„Što se tiče koalicije „Crno na bijelo“ nažalost, jedino što se desilo u Srebrenici je genocid. Nikad ga nisam negirao, niti ga je ko iz URE negirao, niti će ga niko negirati.
Lako je na krvlju žrtava Srebrenice praviti svoje stanove i hotele, a druge ljude koji se bore da se nešto promijeni, gurati u neku drugu priču, to je poražavajuće i ne mogu da vjerujem da neko od toga pravi politikanstvo“, kažao je Abazović.

Koalicija Crno na bijelo je inicijalno okupila 149 intelektualaca, građana Crne Gore, zatim 40 doktora nauka, koji su potpisnici platforme iz različitih društvenih svera.

“Naši koalicioni partneri imaju povjerenje, među nama postoji unutrašnje povjerenje koje se ne može rušiti spinovima. Ukoliko platforma bude rasla napadi će biti veći, dodao je Abazović. Dakle, ne želim ljude da plašim niti da ih punim negativom energijom jer mi ne nasijedamo na te provokacije, koje sve dolaze iz iste kuhinje i imaju isti cilj“, naveo je Dritan Abazović.

Abazović je pozvao građne Petnjice da glasaju slobodno.
“Nemojte da dozvolite da pravimo vlast koja ne proističe iz slobodne volje građana“, zaključio je nosilac koalicije Crno na bijelo Dritan Abazović.

https://www.youtube.com/watch?v=nbeqpm1NBxI&t=1511s

ENKO KORAĆ

MUFTIJSKO SANDŽAČKO URUČILO DONACIJU VJERSKOM OBJEKTU U MZ JOHOVICE

0

Muftijstvo sandžačko uručilo vrijednu donaciju od 6000 eura vjerskom objektu u Mjesnoj zajednici Johovice.

Tim povodom, muftija sandžački hfz Abdurrahman Kujević kazao je da zajedništvo i jednakost vjernika su odlike islama koje se u svojoj potpunosti ostvaruju isključivo u džematu kao najvažnijem društveno-socijalnom okviru za vjerovanje i zajedničko djelovanje.

“Ako osim duhovnog uzmemo u obzir i socijalni, ekonomski, pa i kulturološki aspekt, slobodno možemo reći da je zajedništvo garancija očuvanja vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta muslimana svih prostora. Džemat je neizostavno popraćen mesdžidima, odnosno džamijama koje predstavljaju svjetionike naše vjere.
Na nama je dužnost da brinemo i pomognemo u izgradnji objekata koji će biti centri odgoja naraštaja, kako bi bili korisni svojoj zajednici”, istakao je muftija Kujević.

Predsjednik Odbora za izgradnju vjerskog objekta Nadžip Korać, zahvalio se muftiji na velikoj donaciji, koja je došla u pravom momentu.

“U ime mještana Johovice, želim da istaknem veliku zahvalnost muftiji sandžačkom na donaciji iako u doba korone, kojom su naša područja bila pogođena i pored tih problema, uspjeli su da izdejstvuju donaciju za naš vjerski objekat.

Zahvalnost takođe dugujemo koordinatoru za akciju, direktoru BKCS Almiru Muratoviću, koji je neizmjerni doprinos dao kako bi se akcija realizovala.

Novac će biti namjenski utrošen za objekat, kako u prizemlju za obavljanje dženaze tako i na spratu, koji je predviđen za obavljanje namaza“, zaključio je Nadžip Korać.

ENKO KORAĆ

PRIJATELJI RADIJA PETNJICA: EURO ŠUNTIĆ NASTAVIO SA REDOVNIM LINIJAMA ZA NJEMAČKU, LUKSEMBURG I KROZ CG

0

Nakon pauze u prevozu putnika, iz firme Euro Šuntić obavještavaju svoje klijente da su počeli sa redovnim autobuskim linijama kako u međugradskom tako i na međunarodnim pravcima.

“Poštovani putnici. Nakon pauze izazvane pandemijom Covida19 od 25.juna smo nastavili sa održavanjem međugradskih linija na relaciji Berane – Podgorica – Berane  i to dva puta dnevno kao i sa održavanjem međunarodnih autobuskih  linija  iz Crne Gore za Njemačku i Luxemburg i obratno. Možemo da se pohvalimo da u ovoj godini slavimo 18 godina uspješnog rada u prevozu putnika upravo na održavanju stalnih međunarodnih i domaćih linija, a za to smo kao krunu na uspješan rad prinovili u voznom parku autobus Setra 517 HDH i to u opremi sa najnovijom tehnologijom a sve u cilju da naš slogan “udobno, sigurno i profesionalno” kakvim ga i prezentiramo našim putnicima, odnosno 100%.

Takodje, kako bi naši putnici bili zadovoljni a mi u prevozu putnika bili broj jedan na sjeveru Crne Gore sto je naš cilj, u sklopu naše firme imamo Taxi službu koja je na raspolaganju 24h/7 a ljubaznost iz našeg dispečerskog centra uvijek je na raspolaganju da ispuni zahtjeve naših putnika.

Ovim putem obavještavamo putnike da je u planu da što prije pustimo u rad našu stalnu liniju na relaciji Berane – Beograd – Berane.

Kao i obično već dugi duđi niz godina naši polasci iz Crne Gore za Njemačku i Luxemburg polaze svake subote, a povratak iz Njemačke i Luxemburga je svake srijede”, stoji u saopštenju iz menadžemnta firme Euro Šuntić i dodaju da neće stati  već će se truditi i marljivo raditi da idu uvjek naprijed i budu broj jedan u prevozu putnika na sjeveru Crne Gore, a cilj im je i na čitavom području Crne Gore.

Za sve informacije i rezervacije za putovanja možete se obratiti na telefone :

Prevoz putnika u domaćem saobraćaju

069/10-20-22

Prevoz putnika u međunarodnom saobraćaju

069/10-20-20 i 069/10-30-30

Taxi sluzba

19600

069/019-600

067/019-600

068/119-600