MIGRACIJE: Više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju

0

Dok iz lokalne uprave u Petnjici tvrde da su migracijski trendovi i iseljavanje stanovnika na području Bihora ublaženi dobijanjem statusa opštine, podaci sa terena, pa i izlaznost na izborima koja ne dostiže ni pedeset procenata, govore suprotno.

Prema poslednjim podacima, više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju. Iako taj prostor obuhvata površinu od 173 kolometra kvadratna sa 28 naselja, prema popisu uz 2011. godine, petnjička opština je brojala 6.713 stanovnika, dok je danas taj broj znatno manji.

Iz lokalne uprave kažu da je ponovnim uspostavljanjem opštine Petnjica prije deset godina trend iseljavanja u dobroj mjeri ublažen i da vjeruju da se lokalno stanovništvo dodatnim ulaganjima može zadržati da ostane da živi u svom zavičaju.

“Problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore, pa samim tim i sa područja Petnjice, je višedecenijski. Brojni faktori su uticali na to, a prije sveka sveukupna zapostavljenost ovih krajeva. Tako smo najizraženija iseljavanja imali u periodu dok je Petnjica bila svedena na mjesnu zajednicu. Ponovnim uspostavljanjem administrativnog centra došlo je do upošljavanja određenog broja ljudi i instaliranja i administrativnih i drugih kapcitea čime je taj negativni trend u ublažen” – kažu u lokalnoj upravi.

Oni sitiču da je uspostavljanjem opštine došlo i do jačanja poljoprivredne proizvodnje i drugih razvojnih grana čime je otvoren dodatni broj radnih mjesta.

“To samo po sebi govori da smo mi u lokalnoj upravi, uz određenu pomoć, državnih organa dali veliki doprinos da stvorimo bolje uslove za život u cijelom kraju. Međutim, država mora da da snažniju podršku nerazvijenim područjima kakva je Petnjica da bi po ovom pitanju imali pozitivnije rezultate” – smatraju u Opštini Petnjica.

I predsjednik mjesne zajednice Savin Bor Senad Rastoder tvrdi da je nakon ponovnog dobijanja stratusa opštine narod počeo da razmišlja o zadržavanju u zavičaju.

“Sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliza gradu, polako ostaju pusta. Na svu sreću to nije slučaj sa Savinim Borom, iako se radi o mjestu koje je preko 30 kilometra udaljeno od Berana. Tačno je da ni ovo selo nijesu zaobišla iseljavanja lokalnog stanovništa, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama. Tome su svakako doprinijele stimulativne mjere koje su usmjerene ka sektoru stočarstva, ali i činjenica da je Petnjica ponovo postala opština” – navodi Rastoder.

Iz petnjičke dijaspore ističu da država mora više pažnje da posveti području Petnjice i da uvaži sugestije iseljenika koje se tiču otvaranja proizvodnih i drigih kapaciteta.

“Neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se efikasnije zaustavila izražena migracija stanovništava, a tu pruje svega mislimo na otvaranje radnih mjesta. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu, na način što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje proizvodnih pogona. Pripadnici starijih generacija su otišli za inostranstva zbog teške ekonomske situacije koja je vladala u zavičaju. Sada to isto dobrim dijelo rade mladi Petnjičani. Međutim, mi iz udruženja u dijaspori, kako pojedinačno tako i zajednički, spremni smo da uložimo svoj kapital na području Bihora i otvorimo nova radna mjesta. Tako zajednički možemo da dođemo da situacije da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu, nego što odlazi”, poručuju predstavnici petnjičke dijaspore.

Iz lokalne uprave ukazuju da se u Petnjici u poslednje vrijeme u toki godine sklopi oko 50 brakova.

“Zabrinjavajuće je to što pojedini bračni parovi koji sklope brak odmah odlaze u inostranstvo, ili u neke razvijenije sredine u Crnoj Gori. Takođe, nije dobro što imamo i veći broj umrlih od broja rođenih. Migraciona kretanja smanjila su i broj učenika u obrazovnim ustanovama, ali ohrabruje situacija da se broj prvaka u poslenjih nekoliko godina nije značajno smanjio, jer imamo određeni broj mladih porodičnih ljudi koji su se uposlili u lokalnoj upravi i u nekim drugim ustanovama. Takođe, modernizacija saobraćajne i druge infrastrukture pozitivno je uticala da imamo i one koji ne žele da napuste svoj zavičaj” – kažu u lokalnoj upravi.

Ipak, da migracija stanovništva na području Bihora i dalje imaju zabrinjavajući ili alarmantan karakter, pokazala je i izuzetno mala izlaznost birača na posljednjim lokalnim izborima u tom gradiću, prije dvije godine. Od ukupno 6.264 upisana birača pravo glasa tada je iskoristilo svega njih 2.865 ili procentalno izraženo 45,78 odsto. Slično je bilo i na nedavno održanim predsjedničkim izborima.

Ova činjenica je posljedica toga da skoro polovina birača živi van Petnjice, od čega, po raspoloživim podacima, najviše u zapadnoevropskim zemljama.

U Petnjici ne možete sipati gorivo jer nema benzinske pumpe. Najbliža je u Beranama. Za Berane stočari moraju ići i za potrebe veterinarskih usluga, jer u Petnjici nema veterinarske stanice. U Petnjici nema još mnogo čega drugog što bi eventualno nekog iz Luksemburga, gdje živi još jedna Petnjica, natjeralo ili navelo makar i na pomisao da se vrati u rodni kraj.

Petnaest ili mjesec dana ljeti, i to je to.

Istina je i da je čitav sjever u istom problemu, ali su razmjere migracija na području Bihora poprimile karakter elementarne nepogode, i nigdje drugo nisu izražene kao ovdje.

PREUZETO: PORTAL RTCG

https://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/419006/vise-petnjicana-zivi-u-inostranstvu-nego-u-svom-zavicaju.html

BIZNIS AGRO KLUB: Bihorski organski sokovi Amara Muratovića na Luštici (FOTO I VIDEO)

0

Uspješni privrednik iz Petnjice Amar Muratović juče je izložio svoje proizvode na ,,Zuzalu Farmere Market“ u Luštici što je još jedan dokaz da su njegovi svježe cijeđeni, organski proizvodi visokog kvaliteta i da je već sada nadaleko poznat Bihorski brend.

,,Naši Bihorski proizvodi na jednom od najprestižnijih i najluksuznijih lokacija na crnogorskom primorju koji okuplja ljude iz cijelog svijeta iz različitih sfera života“ kazao je Amar Muratović.

Zuzalu je dvomjesečni pop-up grad u zalivu Luštica, nastanjen sa 200-400 ljudi iz celog svijeta koji dijele istu strast za zajednicu, dobrobit, dugovječnost i kriptovalute. Oni teže prema tome  da upoznaju i podrže poljoprivrednike i preduzeća koja imaju najbolje reference u Organskoj i domaćoj proizvodnji iz oblasti Poljoprivrede.

Portal Radija Petnjica pisao je u više navrata o Amaru, o njegovom entuzijazmu, poslovnosti i maksimalnoj posvećenosti svom biznisu kojim, osim što održava porodicu i pravi profit, promoviše Bihor.

Ovaj poljoprivredni inžinjer je, i pored ponuda da ode u “bijeli svijet”, ostao da radi na svom imanju u Petnjici.
“Počeli smo 2016. godine sa podizanjem voćnjaka na 50 ari zemljišta, naredne godine sa malinjakom, jer on brže vraća novac. Malinjak beremo već više godina, dok je mladi voćnjak ove godine donio prve plodove šljive i kruške. Imamo i starije voćnjake sa više vrsta voća, koji rađaju dosta dobro, sa obzirom na to da se sve radi u okviru organske proizvodnje“, kaže Muratović.

Takođe, kaže Muratović, bavi se, u manjem obimu, i stočarstvom i pčelarstvom.

„Počeli smo sa preradom voća u džemove, pravimo tradicionalni pekmez od šljiva, džem, sirup i slatko od malina. Plasman proizvoda je većinom u inostranstvu, ali takođe smo uključeni u projekat Regionalne razvojne agencije preko kojih ćemo proizvode plasirati prema Podgorici i primorju.
Gazdinstvo Muratović je učesnik sajmova, gdje god može da stigne.

„Imamo pretenzije da radimo i da se proširujemo. Dodatno uz poljoprivredu održavamo i imanja iseljenika iz Bihora, počev od Petnjice, Ponora, Trpezi, Vrbice, ali najviše u selu Lagatore, tako da oni kada dođu na odmor sve im bude uredno i svima bude lijepo.

„Bilo je i ponuda za posao, ali pošto nisu bili u mojoj struci više sam volio da krenem samostalno, zaposlimo par ljudi, još pogotovo kada krenemo sa hladnim cijeđenjem sokova, umjesto pečenja rakija, smatramo da je korisnije voće iskoristiti i iscijediti u zdrave sokove“, ističe Muratović.

„Imamo jake ambicije i ovdje sam odlučio da ostanem. Bitno je šta čovek želi, jer nije sve u novcu. Da sam htio zbog novca da idem sigurno ne bih ostao ovdje. Ali volim svoje rodno mjesto i sve ljude u njemu, prirodu i sve sto imamo u Bihoru, to je nešto što nema cijenu, ovdje dišem punim plućima“, kaže Muratović.

ERIS BABAČIĆ

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

(FOTO I VIDEO) ORGANIZOVAN ZAJEDNIČKI IFTAR U BKC “SANDŽAK”

0

U subotu je upriličen iftar u Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak, kojem je prisustvovao veliki broj postača, a čiji je donator bio Almir Mehović iz Njemačke.

Pored građana Petnjice iftaru su prisustvovao muftija sandžački hfz. Abdurahman Kujević, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, v.d pomoćnik direktora Uprave za dijasporu i iseljenike Arben Jakupi, donator Almir Mehović,  kao i predstavnik fondacije ,,ČOVJEK NE UMIRE” Mijaz Ramdedović.

Nakon iftara prisutnima su se obratili muftija sandžački, predsjednik opštine Samir Agović i predstavnik fondacije ČNU Mijaz Ramdedović, a opširnije možete pogledati na našem YT kanalu Radio Petnjica.

 

POKLON AUTORA: 100 KNJIGA POEZIJE “BIHORSKI SOKO” ZA NVO LICA SA INVALIDITETOM

0

Autor zbirke poezije “Bihorski Soko”, Ferid Muratović poklonio je 100 knjiga nevladinoj organizaciji ,,Lica sa invaliditetom“ iz Petnjice.

Cilj je da se na taj način prikupi određeni novčani iznos i ojača budžet Udruženja ,,Lica sa invaliditetom“

Predsjednik NVU ,,Lica sa invaliditetom“ Denis Ramdedović se zahvalio Feridu Muratoviću i kazao da će zainteresovani građani moći da kupe knjigu po cijeni od pet eura, uplate se mogu vršiti lično ili putem ŽR 565-74484-60.

ERIS BABAČIĆ

 

AGOVIĆ ČESTITAO VASKRS

0

Povodom velikog hrišćanskog praznika Vaskrsa, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, uputio je čestitku sugrađanima hrišćanske vjeroispovijesti.

U svojoj čestitku, predsjednik je istakao važnost jačanja međusobnog poštovanja, humanosti i solidarnosti u stvaranju još bolje budućnosti.

“Želim da vam praznik obasja vaše domove sa najvećom radošću, sa puno ljubavi, sloge, razumijevanja i praštanja.

Radujte se životu u ovim blagdanima i sa svim blagodatima u kojima uživamo a koji su dar od Boga svim ljudima”, poručio je predsjednik Agović u čestitki.

ZAJEDNIČKI IFTAR U LUKSEMBURGU

I ove godine, 14. aprila, u velikoj Sali Centra za kulturu u gradu Rumelangu, organizovano je tradiconalno iftarsko druženje za oko 150 zvanica. Pokrovitelji iftara bili su ugledni privrednici porijeklom iz Bihora koji žive i rade u Luksemburgu:
1. Braća Halilović – Esko, Harun i Hajro
2. Ernad Ero Muhović
3. Edin Latić i
4. Elvis Eko Duraković
Akšam namaz predvodili su dvojica imama iz Luksemburga: Muhamed ef. Rizvić i Irfan ef. Hasanović, koji je tokom obraćanja prisutnima posije iftatra naglasio da ramazan i zasluge postaču ne idu samo ukoliko se cijeloga dana gladuje.
Vrlo je važno da se tokom posta postač odrekne neke svoje loše navike, pa makar ona bila i u pomisli.
Moramo se truditi da iza svakog posta budemo bolji nego prije posta
– naglasio je, između ostalog, ef. Hasanović i dodao da je primijećeno kako se tokom ramazana mnogo više troši hrane nego prije i poslije ramazana, te napomenuo da je jako bitno umjerenost u ishrani kako prije i poslije, tako i tokom ramazana.

F. S.

Mladi Petnjice organizovali iftar za 300 osoba (FOTO I VIDEO)

0

U četvrtak je u Motelu u Petnjici organizovan iftar za 300 postača u organizaciji mladih iz Petnjice.

Oni su uz pomoć donacija koje su pristizale sa različitih adresa uspjeli da upriliče iftar za postače u Petnjici i pobrinuli se da sve protekne na pravi način, a ramazansku atmosferu i iftar  upotpunio je hor ,,Stambol“ iz Novog Pazara ilahijama i kasidama.

Omladina Petnjice se zahvalila svim donatorima riječima da im “Allah ukabuli donacije, istakli zahvalnost  i najavili da će biti i u budućem periodu ovakvih ili sličnih aktivnosti u njihovoj organizaciji.

ERIS BABAČIĆ

NOVA KNJIGA POEZIJE FERIDA MURATOVIĆA „BIHORSKI SOKO“

Ovih dana je iz štamparije „Merkator“ u Bijelom Polju, a u izdanju Literarnog kluba „Husein Bašić“ iz Luksemburga, izašla četvrta knjiga poezije Ferida Muratovića – Bihorski soko.

Ferid Muratović

Fered Muratović je prepoznatljiv zavičajni pjesnik koji se dominantno bavi zavičajem; bojama i mirisima rodnoga kraja.
Nemamo mnogo pjesnika koji su tako snažno uronili u dubine zavičaja i pjesničkim glasom oslikali zavičaj koji je ponio sa sobom daleko od kućnog praga.
Ferid se doima kao pjesnik u kojemu konstantno pulsira zavičajni krvotok.

 

Ova knjiga je u cijelosti posvećena jednom od najvećih dobrotvora Bihora i uzornom privredniku iz Luksemburga, porijeklom iz petnjičkog sela Lagatore – Edinu Medu Latiću.

          „Poezija je zarazna. Ona je u službi života. Poezija je u životu. Ona je ispred života. Postoji razlog poezije: to je razlog dobra!“
            Pol Elijar

U ovoj knjizi Ferid je dostigao pjesničku zrelost koja je možda i nedostajla u njegovoj prvoj zbirci poezije „Spremište za moju tugu“. Ovdje je sistem pjesničkih slika izraženiji, povremeno bljesnu humoristične sekvence, a tematska osa je centrirana u Lagatorima, rodnom Latićevom selu.

Ne znam da li se živom čovjeku može desiti nešto plemenitije od toga da bude opjevan glasom pjesnika; ovo je svojevrsni spomenik kojega nikada neće napasti mahovina, niti ga pokapati kiše bihorske. Afirmišući na ovaj način čovjeka raširenih ruku prema slabijima i onima kojima je pomoć potrebna – i te kako se podstiču i drugi da krenu Latićevim stopama. Jer, Latić nije samo dobar dobrotvor, već izuzetan organizator poslovanja, vrijedan društveni aktivista i uzoran porodični čovjek. Ovo je ujedno i znak da pored svih nas postoje svjedoci koji će progovoriti o onome što radimo; dobrome i nevaljalome.

I što je najbitnije: ovo nije samo knjiga o Edinu Medu Latiću, već i o svima onim koji se iskrenim nijetom okreću zavičaju i ljudima iz zavičaja.
Ovu knjigu, prije svega, treba posmatrati u tom svjetlu.

Kao urednik ove knjige potpisuje se moja malenkost – Faiz Softić, a recenzenti su prof. dr Draško Došljak i književnik Braho Adrović.
Tiraž je 500 primjeraka, a očekuju se promocije, kako u zavičaju, tako i u Luksemburgu.

Jedne zime, daleko od mora
Rodilo se dijete Lagatora
Od malena bješe pravooko
Svi rekoše da će biti soko.

Din je vjera i čistota duše
Pa mu tako ime nadjenuše.
Ime Edin dala mu je majka
Da u vjeri bude od nejaka.

Vidjelo se još od prvih dana
Koja mu je u životu strana.
Vidjelo se prema suncu gleda
Biće čovjek iz prvoga reda.

(Iz pjesme Bihorski soko)

Dio tiraža ove knjige biće poklonjen institucijama koje se bave djecom sa posebvnim potrebama u Petnjici i Rožajama.

F. Softić

BIZNIS AGRO KLUB: PODIJELJENO 100 BESPLATNIH PLASTENIKA (FOTO I VIDEO)

0

Juče je u Petnjici podijeljeno 100 plastenika-tunela, koje je obezbijedilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

U pitanju su plastenici namijenjeni za proizvodnju na nivou domaćinstva. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa lokalnom samoupravom na ovaj način planira povećati samodovoljnost proizvodnje hrane kako na nivou domaćinstva, tako i na nivou lokalnog tržišta.

I ovaj Javni poziv je pokazatelj da u Petnjici vlada veliko interesovanje za poljoprivrednom proizvodnjom koja se odvija u plasteničkim uslovima. Kriterijumi za raspodjelu plastenika bili su objavljeni u Javnom pozivu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 19.04.2022. godine.

U ranijem periodu Opština Petnjica je podijelila 155 plastenika, površine 100 kvadrata, ,,Tika“ 30 i sada Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 100 plastenika, površine 50 kvadrata.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je kazao da će se na ovaj način znatno unaprijediti plastenička proizvodnja u Petnjici, kao i to da će Petnjica sada imati nešto više od hektar ipo ukupne površine.

,,Na zadovoljstvo svih poljoprivrednih proizvođača sa teritorije Opštine Petnjica u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede evo danas smo uspješno realizovali podjelu 100 besplatnih plastenika. Napomenuću da je opština prije toga u saradnji sa ,,Tikom” dodijelila 185 plastenika, 155 od opštine i ,,Tika” 30 plastenika i sada 100 od Ministarstva poljoprivrede, to je ukupno 285 plastenika za 285 porodica, prevedeno u Petnjici će biti hektar ipo ukupne površine pod plasteničkom proizodnjom. Jedna nova grana poljoprivrede koja se postepeno razvija u Petnjici, Petnjica ima dobre uslove za plasteničku proizvodnju, a ovo je još jedan dodatni motiv da naši mladi ljudi razmišljaju da se bave poljoprivredom“ zaključio je Agović.

Potpredsjednik opštine Petnjica Selvudin Seka Šabotić je kazao da nijesu ispunjeni svi uslovi u tehničkom smislu Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kako je ranije bilo najavljivano i da su poljoprivrednici umjesto predviđenih 100 kvadrata površine plastenika, dobili 50 kvadrata.

,, Izvršena je realizacija podjele plastenika-tunela koje je obezbijedilo Ministarstvo poljoprivrede šumarsta i vodoprivrede. Kao i sto je receno, podijeljeno je 100 plastenika-tuneli. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo direktoru direktorata u Ministarstvu poljoprivrede g-dinu Cimbaljeviću koji je pomogao da se ipak ovaj projekat realizuje. Takodje i zahvalnost timu iz Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede koji je danas bio u Petnjici, g-dinu Jocovičiću i Badnjaru. Moramo da istaknemo da su bila očekivanja da plastenici-tuneli budu kvalitetniji, kao i da budu onako kako je najavljeno od strane Vlade i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u tehničkom smislu, da je površina 100 kvadrata, a ovi su oko 50 kvadrata, kao i ne kompletni, misleći na vrata i druge elemente kojima bi poljoprivrednici dobili kvalitetnije objekte.

Rang lista je sačinjena na osnovu kriterijuma iz  Javnog poziva od strane Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede. Vjerujemo da ce biti od koristi poljoprivrednim proizvodjacima.“ Zaključio je Šabotić.

ERIS BABAČIĆ

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

 

 

BIZNIS AGRO KLUB – MURATOVIĆ: PETNJICI NEDOSTAJE VETERINARSKA STANICA I STOČNA PIJACA

0

Merlin Muratović se bavi stočarstvom, na svojoj farmi u Petnjici ima 13 krava i oko 60 ovaca i u poslu mu u velikoj mjeri pomažu roditelji i supruga. Kako nam je kazao bavi se poljoprivredom dugi niz godina.

,,Bavim se stocarstvom. Vec dugi niz godina, nama je to tradicija u porodici, prvo djed pa otac, tako i ja. Imam 13 krava i oko 60 ovaca. U velikoj mjeri u ovom poslu mi pomaže moja supruga i roditelji.

Kako je Muratović kazao bavljenje i nije baš lak posao, istiskuje mnogo truda, rada i vremena, a kako kaže od poljoprivrede se ne može obogatiti, ali se može skromno živjeti.

,,Poljoprivreda nije ni malo lak posao ne možeš da se obogatiš, možeš skromno da živiš, ko hoće da radi, ljeti imamo baš dosta posla, kad je kosidba i pripremanje sijena, ali na neki način taj trud se isplat, a ono što je najvažnije sam sebi si svoj gazda“

Na pitanje koji su to problemi za poljoprivrednike u Petnjici i koje to stvari treba poboljšati, Merlin je kazao da je veliki problem to što u Petnjici ne postoji veterinarska ambulanta i stočna pijaca i da je to uslovilo da u Petnjici opada broj poljoprivrednika i onih ljudi koji se opredeljuju za stočarstvo.

,,Problem po meni jeste to što nemamo stočnu pijacu u Petnjici, što nemamo veterinarsku ambulantu. Moramo se više pozabaviti mlađim poljoprivrednicima i pomoći tim ljudima koji hoće da rade i ostanu ovdje u Petnjici. Uslove treba unaprijediti kod nas da bi poboljsali poljoprivredu da imaju volju mladi da ostajuuu, a ne da idu. Treba Opština Petnjica kao prvo da daje premiju za mlijekooo, jer to svaka opština daje, nama bi znacilo bas dosta, nama koji prodajemo mlijekooo i Ministarstvo poljoprivrede treba da  poveća premijee. U Srbiju je premija 250e na jednu kravu, a kod nas 85e, na ovcu 80 e, a  kod nas osam eura, ima dosta tih stvari zbog kojih mladi poljoprivrednici nemaju volju i na kraju neće da se bavi poljoprivredom. Svi mi poljoprivrednici se nadamo biće bolje od toga laka haira.

Na samom kraji Merlin Muratović je prozvao sve čitaoce portala Radija Petnjica i još jednom za kraj kazao da je najljepše biti na svom ognjištu i biti sam svoj gazda.

 

 

Projekat Biznis Agro Klub je realizovan u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija

 

 

 

 

 

ERIS BABAČIĆ