STIGLE SADNICE KOJE JE DONIRALA TIKA

Radio Petnjica
-
0
STIGLE SADNICE KOJE JE DONIRALA TIKA

Nakon dopremanja i postavljanja deset plastenika, u Petnjicu su pristigle i sadnice jabuke i kruške koje je TIKA donirala poljoprivrednim proizvođačima u Petnjici.
Sjutra će se u 13 sati održati sastanak predstavnika Opštine Petnjica, predstavnika TIKE i korisnika projekta. Nakon toga izvršiće se raspodjela oko 6500 sadnica.
Od 6500 sadnica 4000 su sadnice jabuke sorti Ajdared, Jonagold i Crveni Delišes i 2500 sadnica kruške sorti Viljamovka, Junska ljepotica i Kaluđerka.

TIKA sa poljoprivrednim proizvođačima koji su korisnici ovog projekta potpisuje i petogodišnji ugovor u kojem se preciziraju prava i obaveze ugovornih strana.
Obaveza je TIKE da korisnicima koji zadovoljavaju uslove dostavi sadni materijal, da kontroliše proces sađenja i održavanja sadnica ali i da u slučaju neodržavanja voćnjaka i nepridržavanja odredbi ugovora raskine ugovor i ukine pravo korisniku na korišćenje sadnica i dodijeli ih drugoj porodici.
Proizvođači su dužni da posade i održavaju voćnjak po savjetima nadležne službe, te da snose sve troškove pripreme i sadnje. Sadnice se ne mogu prodati ili otuđiti na bilo koji način.

DINO RAČIĆ

DŽEMIL SKENDEROVIĆ PREDSJEDNIK MLADIH SOCIJALISTA LUKSEMBURGA

Radio Petnjica
-
3
DŽEMIL SKENDEROVIĆ PREDSJEDNIK MLADIH SOCIJALISTA LUKSEMBURGA

U subotu 12. Marta mladi socijalisti Luksemburga, Jungsozialisten (JSL) organizovali su svoj nacionalni kongres u Junglinster.

Džemil Jimmy Skenderović je ponovo izabran za predsednika sa 90% glasova. Fabios Spirinelli je izabran za novog generalnog sekretara sa 97% glasova.
Tokom kongresa mladi socijalisti podsetili su na važnost borbe protiv rastućih nejednakosti u društvu, ali i protiv rasizma i ksenofobije.

RADIOPLUS LUKSEMBURG

FOND ZA PETNJICU ZA INVESTICIJE U OPŠTINI

Radio Petnjica
-
0
FOND ZA PETNJICU ZA INVESTICIJE U OPŠTINI

Proteklog vikenda u Luksemburgu, a na poziv udruženja „Luxembur – Montenegro“ iz Luksemburga, u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti, boravio je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović. Tom prilikom prisustvovao je okruglom stolu koji se održao a na kojem pored zvaničnika iz Crne Gore, među kojima je bio predstavnik „Almanaha“ prof. Dr Šerbo Rastoder, mr. Sait Šabotić, bio prisutan i veliki broj ljudi iz dijaspore a među predstavnicima iz Crne Gore bio je direktor uprave za dijasporu Predrag Mitrović, konzul iz Frankfurta Karadžić, ambasador Radulović, kao i Duško Perović direktor fonda PiO CG.

Na okruglom stolu su se svi složili da treba formirati Fond za Petnjicu gdje bi se slivao novac koji bi bio korišten isključivo za razvojne projekte.

„Bila je jedinstvena prilika da pored teme vezane za fond, saopštim našim uvaženim predstavnicima dijaspore, predstavnicima klubova o svim onim aktivnostima vezanim za Petnjicu. Veliki broj naših ljudi, posredstvom Radija Petnjica su veoma dobro upoznati sa svim aktivnostima u našoj opštini za razliku od prošle godine. Ove godine je mnogo manje pitanja bilo, mnogo manje nejasnoća i nedoumica upravo zbog toga što je Radio Petnjica blagovremeno informisao sve naše građane pa i našu dijasporu. Na zadovoljstvo svih nas, Radio Petnjica je veoma dobro slušana u dijaspori”, rekao je predsjednik Opštine Samir Agović.

Prema njegovim riječima susret je bila prilika da se prenese kako i na koji način država razmišlja o dijaspori i prilika da se naši ljudi u dijaspori direktno upoznaju sa javnim pozivom za formiranje Savjeta za iseljenike, gdje će svaka država imati svoje prestavnike.

“Luksemburg će tako moći da delegira dva prestavnika u tom savjetu, koji će imati uticaj na kreiranje politike vlade CG kada je u pitanju iseljeništvo. To je korisno za sve a dobili smo uvjeravanja da će sve države ondnosno iseljenici koji žive u tim državama delegirati svoje predstavnike. Ono što je posebno nama drago, to je da smo mi bili na neki način preteča jer smo u lokalnom parlametnu donijelu odluku o formiranju ekonomskkog savjeta opštine Petnjica“, izjavio je za portal radiopetnjica.me predsjednik Opštine Samir Agović.
Pored okruglog stola posjeta Luksemburgu je bila prilika posjete Festivalu građanstva i multikulture.

„Posebno zadovoljstvo je to što smo imali priliku da se na ovom festivalu pojave i naša udruženja sa dva tri štanda sa raznovrsnom ponudom. Posjetioci su mogli da upoznaju naše krajeve kroz turističko propagandni materijal, kao i da uživaju u našoj tradicionalnoj hrani u šta su se uvjerili mnogobroji posjetioci iz velikog broja država“ istakao je Agović.
Dvodnevna manifestacija je bila dobra prilika da se promovišu časopisi i izdanja a time je upotpunjen kulturni sadržaj same manifestacije. Bila je to jedinstvena prilika da osim ljudi iz naših krajeva, budu prisutni i ljudi iz okruženja i koji su se predstavili sa svojim književnim djelima. Bila je ovo prilika da se upoznaju sa knjigom „Musina Jama“ Ćamila Ramdedovića i da se promoviše Zbornik koji je posredstvom „Almanaha“ u izdanju Opštine Petnjica i Centra za kulturu, predstavljen premijerno dijaspori, i to je jedan dobar način da se promoviše ono što se radilo u okviru manifestacije „Bihorsko kulturno ljeto“.

„Ono što moram istaći jeste to da je ovo bila izutna prilika da se zahvalim našim ljudima u dijaspori, zavičajnom klubu na vrijednim donacijama koje smo dobili, i ujedno prilika da razgovaramo o ulaganjima u našu državu. Sada imamo izvanrednog promotera svih naših potencijala u liku i djelu počasnog konzula Remzije Camića koji je odnedavno stupio na tu dužnost. Sada je u Luksemburgu potpuno drugačija priča jer se radi o jednom kreativnom i sposobnom intelektualcu iz naših krajeva, tako da se otvaraju brojne mogućnosti da se razgovara o ulaganjima a ne o donacijama. Predstavnici države a i Opštine su ukazali na niz benifita koje smo donijeli za sve one koji žele da ulažu u naše krajeve. I Vlada CG je donijela odluku o subvencijama od 3 do 10 hiljada eura, sa posebnim akcentom na cjever Crne Gore“, kazao je Agović.

DENIS BOŽOVIĆ

FILM: BILA JEDNOM JEDNA ŠKOLA

Radio Petnjica
-
0
FILM: BILA JEDNOM JEDNA ŠKOLA

PUTEVI I RASKRŠĆA – 15. EMISIJA

Radio Petnjica
-
0
PUTEVI I RASKRŠĆA – 15. EMISIJA

RANIJE SU DJECA NAJVIŠE UMIRALA OD “PASIJE DLAKE”

Radio Petnjica
-
0
RANIJE SU DJECA NAJVIŠE UMIRALA OD “PASIJE DLAKE”

Nekadašnji medicinski radnik Rahman Kočan je u emisiji “Putevi i raskršća” govorio o najčešćim bolestima koje su nekad pogađale stanovništvo Bihora.

RAHMAN KOČAN: Usled raznoraznih komplikacija najveći broj smrtnosti bio je kod djece, ali se on iz godine u godinu smanjivao. Kao zdravstveni radnik zapazio sam da je najčešća bolest bila pasja dlaka ili ehinokokus. Zadnji slučaj ehinokokusa je bio kod romskog djeteta koje je boravilo ovdje kao izbjeglica. Taj problem naravno nastaje zbog velikog broja pasa lutalica pa bih zato i apelovao na nadležne službe da rade na njihovom uklanjanju, da ljudi koji drže psa redovno vakcionišu i da mu daju tablete. Moram opet pomenuti pokojnog Branka Zogovića jer je on dvije medicinske sestre, koji su radile u zdravstvenom punktu Savin Bor dao zadatak da u radno vrijeme kuvaju veš. Tada su bile to parijevnice. rekao im je da naprave vrt da bi žene koje bi dolazile u ambulantu vidjele kako one to rade jer tada tamo nije bio običaj da se gaji vrt i sadi šargarepa.

Hrana direktno utiče na naše zdravlje, a na tome me između ostalog uputio dr Erol Muratović, jer kada sam operisao kamen u žuču i kada sam se njemu požalio on mi je predložio domaći pšenični hleb. Od tada uvijek sijem pšenicu i pravim pšenični hleb.

Morali bismo mnogo više da povedemo računa i da se baziramo na proizvodnju zdrave hrane.

Nekada se kod nas WC stavljao blizu vrta, što nije bilo dobro. Kada sam završio medicinsku školu prvo što sam uradio je bilo da napravim higijenski WC. Takođe moramo povesti računa o vodi kakvu pijemo, jer mnoge bolesti i infekcije se pojavljuju zbog zagađenje vode.

Pokojni Branko Zogović i ja smo išli u svaku školu da vakcionišemo djecu, a zubar je uvijek pregledao zube i one kritične popravljao ili vadio. Sada bismo morali da se više bavimo preventivom, pogotovo kod omladine da se drže predavanja o sidi, o drogi, o svemu tome što su bolesti savremenog života.

Takođe nam je hitno potrebno komunalno uređenje Petnjice, jer smo skoro dobili ovih 5-6 kontejnera, a ranije smo smeće bacali u rijkui.

Ranije smo na teren išli sa konjima i sjećam se da se pokojni dr Milenko Vujović našalio i rekao da je viša dnevnica konju nego njemu kao doktoru.

FESTIVAL MULTIKULTURE U LUKSEMBURGU: MJESTO GDJE SE VIDI DA SU RAZLIKE BOGATSTVO A NE NEDOSTATAK

Radio Petnjica
-
0
FESTIVAL MULTIKULTURE U LUKSEMBURGU: MJESTO GDJE SE VIDI DA SU RAZLIKE BOGATSTVO A NE NEDOSTATAK

Festival migracije, kulture i gradjanstva i to 33. po redu, održan je 11. , 12. i 13. marta 2016.godine u sali Luxexpo u Luksemmburgu i jedan od najvećih i najpopularnijih kulturnih manifestacija Luksemburga.

Svake godine iznova predstavlja mjesto gdje se objedinjuju razlike, gdje se ljudi upoznaju, gdje se debatuje i na kraju uči o tome kako je moguće da su razlike bogatstvo a ne nedostatak. Ljubaznost i dobrodoslica su prisutni na svakom štandu, a njih je bilo više od 400. Skoro svaka iseljenička zajednica predstavlja sebe, svoji kulturu, svoj folklor, muziku i naravno gastronomiju. Ljubaznost, osmjeh i dobrodošlica je prvo što vas dočeka na svakom štandu. Ljubazni domaćini žele da vas upoznaju koju vrstu jela i pića konzumiraju, koju muziku slušaju, žele da vam pokažu gdje im je zemlja porijekla i šta je ono čime se ponose. Šetajuci od štanda do štanda sa gostima iz Crne Gore Šerbom Rastoderom, Atvijom Kerovicem, Jasminom Rastoder, Brahom Adrovićem, Samirom Agovićem, zastanem, pogledam, razmišljam – kakva je to hipnoza zavladala medju njima pa su su na svakom koraku ljubazni, ponosni, nasmejani. I naravno svi to rade dobrovoljno i besplatno.

Poželim da festival traje 365 dana a ne tri. Harmonija vlada kako medju domaćinima štandova tako i medju posjetiocima. Više od 20.000 doseljenika i Luksamburžana prodefilovalo je za tri dana.
Krovna organizacija udruženja doseljenika u Luksemburg CLAE, je za organizaciju festivala zaslužila sve čestitke. Sve je funkcionisalo besprekorno do najsitnijeg detalja.

ŠETNJA MOŽE DA POČNE

A počelo je pozdravnim riječima direktora CLAE-a i ministra familije u Vladi Luksemburga.

Šetnja je mogla da počne. Obilazim štandove, prijateljski se guramo… Kao da prvi put vidim da ima doseljenika od Afrike do Amerike, Azije. Pogledom tražim naše. Čujem “tu su pravo pa lijevo i tu” i nekako stigoh do štanda Zavičajnog kluba “Bihor”.

I odmah, onako po naški – bujrum kolači, piće, jelo…Malo probaj ovog malo onog, čupni ovamo i onamo…Sve je ukusno i još ukusnije zato što je ponuđeno sa načinom!
Džeko, Vehbo, Ahmet su se potrudili da na štandu ne fali ničega. Od ćevapa i viršli preko pita do mantija i harčalija, od domaće trakije do vode. Svoje “busije” već su zauzeli ljudi i ZK Bihor  – Esko, Remzo, Pero, Sanela, Edin, Suka, Sadata, Hajro, Harun….Šerbo Rastoder je posmatrao sa strane, analizirao prolaznike i posjetioce štanda.

A iznad štanda zastave Crne Gore i Bošnjačka, logo kluba. Izložene rukotvorine iz Bihora – vunene čarape, pleteni vuneni džemer, jambolija.. neko je donio i gusle. Sve je ukrašeno slikama na kojima su prirodne ljepote Bihora i Crne Gore.

Prolaze gosti, zapitkuju odakle smo, iz koje smo države. Interesuju se kako se prave ponuđena jela.  Džeko objašnjava i usput nudi mantije i pitu. Dvije mlade djevojke iz Konga se “dave” sa mantijama. Uživaju u hrani iz Bihora i ambijentu.

Kroz šumu štandova prišao sam mjestu gdje se smjestilo udruženja Luksemburg – Crna Gora.  Atmosfera ista kao kod ZK Bihor. Osmjeh na licu kod svih. Predsjednik Udruženja Ismet Muhović na čelu kao domaćin a iza njega Atif, Esko, Halil…. Hrane i pića koliko hoćeš a ugođaj upotpunjuju slike sa prirodnim ljepotama Crne Gore.

Na štandu udruženje Cooperation Luksemburg – Montenegro i izdavačke kuće Almanah iz Podgorice izlozeno više od 100 izdanja ove izdavačke kuće. Oko štanda desetine ljudi čita i prelistava knjige. Mala Jugoslavija u deset kvadratnih metara. Odlazim sa sjetom. Dosta je bilo za danas, osjećam umor ali zadovoljstvo i olakšanje.

Ima još dobrih ljudi.

RAIF ADROVIĆ

AMBASADOR U BRISELU VLADO RADULOVIĆ U POSJETI ZK “BIHOR”

Radio Petnjica
-
0
AMBASADOR U BRISELU VLADO RADULOVIĆ U POSJETI ZK “BIHOR”

Novoimenovani aùmbasador Crne Gore u Briselu, Vlado Radulović u pratnji sekretara ambasade, Milene Šofranac posjetili su Zavičajni klub “Bihor” iz Luksemburga.
U uvodnom izlaganju, ambasador Radulović je naglasio da želi nastaviti dobru praksu i saradnju sa svim klubovima koji okupljaju građane sa prostora Crne Gore a žive i rade u Luksemburgu. On je najavio da će se konzularnim dani biti nastavljeni nakon otvaranja počasnog konzulata. Radulović je naglasio da je ambasada otvorena za zaradnju, pomoć pri slanju humanitarnih pošiljki, ulaganju u Crnu Goru itd. Uputio je još jednom poziv za kandidovanje predstavnika iseljenika za članove Savjeta za saradnju sa iseljenicima. Javni poziv će biti objavljen 07. a trajaće do 22. marta 2016. godine.
Predsjednik UO ZK Bihor Esko Halilović je pozdravio novoimenovanog ambasadora i poželio uspješan rad ambasadi. On je istakao spremnost za saradnju ZK Bihor sa ambasadom u istom intezitetu kao i do sada.
Sekretar udruzenja Hamdija Rastoder, iscrpno je upoznao ambasadora sa aktivnostima i istorijatom Zavičanog kluba, posebno je istakao humanitarne akcije koje su organizovane prema zavičaju uz konstataciju da se sa tim aktivnostima nastavlja i dalje.
Novoimenovani počasni konzul u Luksemburgu, Remzija Ćamić je rekao da želi biti most saradnje između drzave Crne Gore , udruženja i građana u Luksemburgu i vlasti Luksemburga.

Sastanak je vodio predsjednik skupštine Kluba, Remzija Hajdarpašić
Nakon zvaničnog dijela susreta, upriličina je zajednička večera i druženje u restoranu vlasnika Safeta Adrovića.
U prijatnoj atmosferi , uz opušten i srdačan razgaovor, razmijenjena su mišljenja, ideje kako unaprijediti pomoć lokalnoj samoupravi, kako se što bolje integrisati u luksemburško društvo i niz drugih tema.
Skupu se priključio i predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, koji je u posjeti dijaspori i festivalu muktikulture u Luksemburgu.
Na kraju večere i druženja, skupu su se obratio Esko Halilović koji je sa velikim zadovoljstvom konstatovao da su ovakva druženja potrebna kako bi kroz razmenu mišljenja unaprijediti saradnju. On je posebno istakao značaj i ulogu Radija Petnjica.
Predsjenik opštine Petnjica Samir Agovic je istakao da je pohvalio saradnju sa dijasporom a posebno je naglasio značaj priznanja koje je opština dobila za originalan način saradnje sa dijasporom. Upoznao je prisutne sa radom i planovima lokalne samouprave za naredni period.
Knjizevnik Braho Adrović je rekao je da je posebno počastvovan i sretan sto je treći put u Zavičajnom klubu i zahvalio se na izuzetnom gostoprimstvu .
Svi prisutni su istakli posebnu zahvalnost osoblju restorana i njenom vlasniku Safetu-Saju Adroviću.

RAIF ADROVIĆ

SJEĆANJA: STARI FRIZERSKI SALON

Radio Petnjica
-
0
SJEĆANJA: STARI FRIZERSKI SALON

Muratović (Zitov) Selmo (1934 – 1999) je 1958. godine u Petnjici, u prizemlju svoje kuće, imao frizerski salon. Kuću i zemlju Selmo 1963. godine prodaje Zemljoradničkoj zadrugi, zemlja na kojoj je napravljena upravna zgrada, stovarište…
Selmo 1965. godine kupuje staru kuću ( iz turskog vakta škola-bivši mekteb), vlasnika Adrović Duljka koji se nastanio u Vitomirici kod Peći.
Na istim temeljima Selmo sagrađuje novu kuću u kojoj danas živi njegov sin Esad.
U malom montažnom objektu (koji i danas odolijeva zubu vremena) sve do 1992. godine vlasnik Selmo Muratović je radio kao muški frizer.
U frizerskom salonu su se sastajali ljudi, igrali šaha i karti, muhabetili…

ZUMBER MURATOVIĆ

ANADOLIJA: ĆILIM DA BUDE BREND BIHORA

Radio Petnjica
-
0
ANADOLIJA: ĆILIM DA BUDE BREND BIHORA

Sve do pred sam kraj 20.vijeka, skoro da nije bilo domaćinstva u Gusinju, Plavu, Rožajama, Petnjici i Bijelom Polju, gdje ćilimarstvo nije bilo zastupljeno. Podovi kuća bili su ukrašeni ćilimima, a što je porodica imala više ćilima, smatrala se bogatijom.
Danas, situacija je sasvim drugačija. Rijetko koja kuća u navedenim gradovima posjeduje ćilime. Zahvaljujući inicijativi opštine Petnjice, u ovom gradu se planira osnivanje muzeja ćilima, kako bi se postojeći fond ćilima sačuvao od zaborava.
Ćilimarstvo je nekada bilo vid opšte, domaće, porodične radinosti u svim seoskim sredinama. Tako su ćilimi služili za prekrivanje i dekorisanje unutrašnjih prostorija u domaćinstvima, u džamijama, ali i kao prostirka za mindere i avlijske balkone. Posebno je ćilimima bio bogat sjeverni dio Crne Gore.
Ipak, običaji se mijenjaju, prilagođavaju novim navikama, pa je ćilim, iako afirmisan u tradiciji gradova na sjeveru, posebno u Bihoru, u opštini Petnjica, doživio sudbinu takvih promjena. Prema nekim podacima etnografa i etnologa, broj ćilima smanjio se za pola.

Dani Bihorskog ćilima

Kako bi uspjeli da ćilimarstvo sačuvaju od zaborava i nestajanja, u opštini Petnjica odlučili su se da krenu u promociju ćilima. Tako se došlo i do ideje za organizaciju manifestacije “Dani Bihorskog ćilima”. Na ovaj način, predstavljanjem originalnih ćilima iz Petnjice, građanima se prikazuje istorijska i kulturna vrijednost ćilima.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je, zajedno sa svojim saradnicima, došao na ideju da se u Petnjici otvori muzej ćilima.
Nekad bio simbol bogatstva (Foto: Anadolija) Nekad bio simbol bogatstva (Foto: Anadolija)
“Znali su ljudi za ćilime, posebno u bihorskom kraju, ali dosad nikada na ovaj način nismo napravili afirmaciju ćilima. Naš cilj jeste da s ekonomske strane osnažimo naša domaćinstva i pokrenemo proizvodnju ćilima. Smatramo da ovakav proizvod ima tržište u Crnoj Gori, ali i šire. S druge strane, krajnji cilj jeste osnivanje Muzeja ćilimarstva u Petnjici. Ogroman je fond ćilima u džamiji u Petnjici. Izgradnjom muzeja, taj fond ćilima bi se bolje zaštitio i obezbijedili bi za generacije koje dolaze da takvi unikati u vremenima koja će doći budu sačuvani, da im ostavimo u naslijeđe jednako kao što su generacije prije nas sačuvale za našu generaciju. Da bihorski ćilim bude brend Bihora”, kaže Agović za Anadoliju.

Zanatsko umijeće i umjetničko stvaralaštvo

Dragana Kujović, naučni savjetnik u Istorijskom institutu Crne Gore, objašnjavajući simboličku vrijednost ćilima, kao i samu izradu, ističe da je nekada svaka kuća imala razboj, ali da sve žene nisu tkale ćilime.
“Za tkanje ćilima bila je potrebna posebna vještina i umjetnički dar. Pravougaoni četvorostrani oblik ćilima trebalo je da ima magijski značaj, četiri strane svijeta, četiri godišnja doba. U zavisnosti od kraja u kojem je nastajao, dobijao je i posebna obilježja. Tkanje ili izrada ćilima može biti zanatsko umijeće i vrhunsko umjetničko stvaralaštvo. Simboliku vunenih prostirki po pravilu spaja više uticaja. Geometrijski ukras je najrašireniji, cvijetni motiv se pojavljuje kao pojedinačni cvijet ili buket. Crvena boja, koja dominira ćilimima rađenim na našim prostorima i u okruženju, vezuje se za simbolično značenje mladosti i zdravlja”, kaže Kujović.
Svaki ćilim ima svoju šaru, svoje diskretne boje, u kojoj dominira crvena, u svim nijansama, kao boja ljubavi, zatim bijela i crna. Na ćilimima su se okupljale cijele porodice, ugovarale udaje i ženidbe.

Ćilimi u upotrebi i u Turskoj
Priliku da bihorske ćilime predstave u Podgorici, čelnicima opštine Petnjica omogućio je Turski kulturni centar “Yunus Emre”. U ovom centru posjetioci su mogli da vide primjerke ćilima iz Petnjice koji su tkani prije više decenija.
Direktor Turskog kulturnog centra “Yunus Emre” u Podgorici Cihan Ozdemir kazao je da je ćilim predmet koji je u upotrebi i u Turskoj.
“I kroz ovaj predmet vidimo da dva naroda, mi u Turskoj i ljudi ovdje u Crnoj Gori, imaju dosta zajedničkih tačaka. Ćilim je nešto što nas je zbližavalo i što će nas i dalje zbližavati. U Turskoj se i danas proizvodi na hiljade ćilima i tepiha. Kroz ćilime možemo vidjeti svu maštu djevojaka koje su radile na izradi ćilima. Vidi se njihovo maštanje o udaji, planovi za budućnost. Tako da možemo reći da su mnogi ćilimi nastali na snovima djevojaka”, istakao je Ozdemir.

(http://rtcg.me/vijesti/drustvo/122073/cilim-da-bude-brend-bihora.html)

1...816817818...865Stranica 817 of 865