Potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde Zoran Pažin i ministarka bez portfelja Marija Vučinović, položili su juče cvijeće na spomen obilježje u parku „Pobrežje“, u Podgorici, povodom obilježavanja Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše SFRJ u periodu 1991-2001. godine.
Takođe, osma je godišnjica od usvajanja Deklaracije Skupštine Crne Gore o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o zločinu u Srebrenici i ustanovljavanju Dana sjećanja na srebreničke, kao i ostale žrtve sukoba vođenih u tom periodu na prostorima bivše SFRJ.
Pažin je ocijenio da je suočavanje sa prošlošću moguće jedino ukoliko oni koji su odgovorni za strašna razaranje i zločine 90-ih godina nađu svoj put do pravde.
„To je imperativ ne samo za ovu generaciju pravosudnih organa nego je to trajni imperativ za sve ljude koji drže do čovječnosti, jer zločini koji su činjeni, činjeni su prije svega protiv čovječnosi”, naveo je Pažin.
Kako je rekao, svaka žrtva ima ime i prezime, svaki mučilac i zločinac ima svoje ime i prezime i odgovornost mora biti individualna.
„Nema kolektivne odgovornosti naroda, ali nema ni kolektivnog bježenja od odgovornosti. Svi moramo biti toga svjesni i svi u granicama svoje nadležnosti moramo da uradimo sve da žrtve nađu svoj mir, a naćiće ga jedino ukoliko oni koji su odgovorni za zločine budu privedeni pravdi“, smatra Pažin.
Upitan kakav je učinak Crne Gore u suočavanju sa prošlošću, Pažin je rekao da je to bolna tema i neće biti mira ni za tužilaštvo ni za sve organe koji su dužni da istražuju zločine dok i to ne bude do kraja istraženo.
„Prema sazannjima koje imam iz Vrhovnog državnog tužilaštva poznato mi je da se u odnosu na zločin u Štrpcima vodi postupak pred organima pravosuđa u Srbiji i poznato mi je da naši organi intenzivno sarađuju sa srbijanskim pravosudnim organima“, rekao je Pažin.
Predstavnik Foruma Bošnjaka Crne Gore, Rifat Rastoder, izrazio je duboki pijetet prema svim srebreničkim i svim ostalim stradilim civilima na prostorima bivše Jugoslavije i saosjećanje sa njihovim porodicama.
On je poručio da je dosta bilo prikrivanja i zataškavanja zločina.
„Mislim da je vrijeme zbog potomaka i budućnosti da krenemo od istine i utvrdimo šta se zaista događalo i gdje je Crna Gora u tom periodu bila. Jeste Crna Gora bila tada i žrtva, ali i dželat, jer je na desetine stradalih u Crnoj Gori ili dijelom u vezi sa Crnom Gorom”, naveo je Rastoder.
On je kazao da očekuju u najamnju ruku od državnog tužilaštva da objelodani rezultate pretrage i preispitivanja optužnica za makar pet, šest najvećih zločina.
“U protivnom bojim se da će se naći na spisku onih koji će biti optuženi pred Međunarodnim sudom”, dodao je Rastoder.
Vrijeme je, kako je ocijenio, da ovaj datum bude uvršten u zvanične datume i da se on i zvanično i trajno obilježava u Crnoj Gori.
“Dobro bi bilo kada bi predstavnici institucija shvatili da bi bilo dobro formirati istraživačko dokumentacioni centar koji bi se bavio utvrđivanjem istine”, rekao je Rastoder.
Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić je kazao da je dobro što je crnogorska Vlada prvi put poslala i zvaničnu delegaciju na obilježavanje ovog datuma.
“Dobro bi bilo da Vlada napokon ispoštuje odluku parlamenta da se formira centar za istraživanje i dokumentaciju o svim žrtvama na prostoru Crne Gore”, ocijenio je Krivokapi.
On je kazao da je uvjeren da će taj centar biti formiran prvom promjenom vlasti u Crnoj Gori.
“Time ćemo pokazati da to zlo ne smije ostati u mraku, da stalno moramo učiti na njemu da se ne bi ponovilo”, rekao je Krivokapić.
