GINEKOLOŠKA ORDINACIJA BRALIĆ I RADIO PETNJICA: KORONA VIRUS U JETRI TRUDNICE

Radio Petnjica
-
0
GINEKOLOŠKA ORDINACIJA BRALIĆ I RADIO PETNJICA: KORONA VIRUS U JETRI TRUDNICE

Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.

Piše:Primarijus dr Izet Bralić

Izet Bralić

Fiziološke promjene u majčinom organizmu tokom trudnoće su zapravo fantastična briga majčinog tijela o plodu u materici. Svi organi u organizmu majke se adaptiraju u svrhu zaštite i razvoja ploda.Najizraženije su promjene u kardiovaskularnom sistemu.

Organ koji najviše ima učešća u tim promjenama je jetra. Neki od parametara se smanjuju, neki rastu, a neki ostaju isti.

Povećavaju se:

Zapremina krvi, puls i srčani rad povećavaju se za 35% do 50%, a vrhunac je u trudnoći sa 32 nedjelje, plus dodatno povećanje za 20% u blizanačkim trudnoćama. Posebni rast bilježe faktori zgrušavanja krvi.

Opadaju:

Kontraktilnost žučne kese, nivo hemoglobina, mokraćne kiseline, albumina i ukupnog proteina, antitrombin III i nivo S proteina, vaskularni otpor, imamo i umjereni pad krvnog pritiska.

Nema promena:

Nivo jetrenih transaminaza (ALT,AST),nivo γ-glutamil transferaze (GGT), bilirubina, protrombinsko vrijeme, broj trombocita (ili blagi pad).

Ove promjene pada, dostižu vrhunac u drugom tromjesečju i imaju plato do trenutka porođaja. Fiziološke promjene tokom trudnoće mogu se pogrešno tumačiti kao patološke. U tom devetomjesečnom periodu dolazi do povećanja ukupne zapremine krvi i plazme od 1.700 – 1.900 ml. Promjene veličine jetre se kod zdrave trudnice ne primjećuju. Navedene promjene u funkciji jetre kod zdrave trudnice se povlače sa završetkom trudnoće. Međutim, trudnoća može trajno pogoršati oboljenja jetre ili mijenjati tok već postojećeg oboljenja.

Funkcija jetre

Jetra je organ koji se nalazi samo kod kičmenjaka, koji čisti različite metabolite, sintetiše proteine ​​i proizvodi biohemijske materije potrebne za varenje i rast, razgrađuje crvena krvna zrnca i učestrvuje u proizvodnji hormona. Jetra je pomoćni organ za varenje jer stvara žuč, tečnost koja sadrži holesterol i žučne kisjeline i pomaže u razgradnji masti.

Zbog toga jetru s pravom nazivamo LABOROTORIJOM ORGANIZMA.

Ljudska jetra je težine približno 1,5 kg, ima širinu od 15cm.
Pri rođenju, jetra sa svojih 120gr čini 4% tjelesne težine bebe. Tokom života povećava će se na 1,5kg ali čini samo 2,5–3,5% težine ljudskog tijela. Jetra je organ koji se može proširiti, u njenim krvnim sudovima mogu se smjestiti velike količine krvi. Normalna količina krvi, iznosi oko 0,45litara ili 10% ukupne količine krvi. Po potrebi jetra može primiti i do 0,9 litara krvi. Jetra proizvodi limfu, polovina ukupne limfe koja se formira u tijelu u uslovima mirovanja, nastaje u jetri.

Kako korona virus dolazi do jetre i kako djeluje?

Dva su puta kojima virus dolazi do jetre.
Prvi -iz želuca i drugi krvlju iz pluća.
Kada dospije do ćelija jetre Covid-19 se ponaša isto bez obzira kojim putem je dospio .Veže se za receptore ulazi u ćelije jetre,a zatim proizvodi više kopija virusa. Inficirana ćelija šalje signal imunomloškom sistemu i on se aktivira.Tako zapravo nastaje odgovor organizma.

Kako nastaje šteta po zdravlje jetre?

Virus može direktno zaraziti jetru, razmnožavajući se i uništavajući same ćelije Ili ćelije stradaju kao kolateralna šteta u borbi virusa i leukocita u jetri.
Imunološki odgovor može biti blag ,umjeren ili veoma jak ,tako da izaziva smrt inficiranih ćelija, uključujući i zdrave. Tako dolazi do ozbiljnog zapaljenja u jetri.
Kod jakog imunog odgovora naše tijelo vodi politiku spaljene zemlje. Ćelije imuniteta nadolazeći kroz jetru pokušavaju uništiti virusom zahvaćeno mjesto, često uništavajući i zdravo tkivo. Naš jak imunološki odgovor može ubiti nas same. Međutim, zadnje što virus želi jeste učiniti nam veliku štetu, jer mu je potrebna živa ćelija za razmnožavanje. Kada bi to naš imuni sistem znao ne bi tako snažno reagovao i manje štete bi bilo. U toj borbi sa leukocitima korona virus zapravo hakuje našu ćeliju i ponekada i sam mutira u pokušaju da ostane neprimijećen, kako bi dugoročno koristio novog domaćina jer virusi vole svoje domaćine.

Posledice mogu biti katastrofalne ,kod nekih pacijenata dolazi do otkazivanja jetre, pa i smrti. Ipak,ovakve vrste komplikacije su rijedke.

Jetra je jedini vitalni organ koji se regeneriše

U zdravom tijelu ćelije jetre stalno odumiru i oslobađaju enzime u krvotok.
U uslovima korona infekcije na hiljade ćelija jetre strada u obračunu sa virusom.Ovaj snalažljivi organ tada brzo obnavlja nove ćelije i nastavlja da funkcioniše. Zbog sposobnosti regeneracije ,jetra može podnijeti manja i srednja oštećenja.Zato zastoj u radu jetre nikada nije bio jedini razlog smrti za pacijente sa korona virusom.U vrijeme kad jetra propadne često se dolazi do saznanja da pacijent ima ne samo probleme s plućima i jetrom, već može imati i probleme s bubrezima.

PČELARI POKLANJAJU MED STARIJIM GRAĐANIMA PETNJICE

Radio Petnjica
-
0
PČELARI POKLANJAJU MED STARIJIM GRAĐANIMA PETNJICE

Udruženje pčelara Bihor odlučilo je da pokloni starim osobama u Bihoru po kilogram meda.

„Udruženje pčelara je sakupilo 35 kilograma meda u kojoj je učestvovalo 35 pčelara koji su donirali svoj med, kako bi pomogli ovu humanitarnu akciju. Želim ovom prilikim da se zahvalim pčelarima koji su odlučili da časte sa po kilogram naše starije stanovnike u opštini Petnjica“, kazao je Sabro Ramčilović, predsjednik Udruženja pčelara Bihor.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

POŽAR U RADMANCIMA NE JENJAVA, DA LI JE KONAČNO DOŠLO VRIJEME DA SE KAZNE NEODGOVORNI POJEDINCI

PETNJICA: KAŽNJAVAĆE SE SVAKO ZA KOGA SE UTVRDI DA JE IZAZVAO POŽAR

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: KAŽNJAVAĆE SE SVAKO ZA KOGA SE UTVRDI DA JE IZAZVAO POŽAR

Zbog učestalih požara ovih dana na području opštine Petnjica iz lokalne uprave su se obratili saopštenjem za javnost.

“Ovih dana, širom naše opštine, učestale su pojave požara izazvanih nepromišljenim postupcima pojedinih naših građana koji, čisteći korov na svojim imanjima, gomilaju i pale lišće, i na taj način izazivaju požar koji pričinjava veliki problem, kako za Službu zaštite i spašavanja tako i za sve vlasnike imanja i objekata koji se nalaze u rubnom dijelu, na samoj granici sa površinama obraslim šumama.

Imajući to u vidu i cijeneći da je obaveza svih nas da vodimo računa o svemu i da čuvamo svoju i državnu imovinu, opština Petnjica upućuje apel svim građanima, koji ovih dana čiste svoja imanja, da vode računa da ničim ne doprinose bespotrebnom izazivanju požara, kojih ovih dana ima dosta i koji pričinjavaju veliki problem za vatrogasce, koji se danonoćno bore na terenu i biju bitku sa vatrenom stihijom sa kojom imaju velikih poteškoća. Još jednom apelujemo, molimo i upozoravamo da ćemo u narednom periodu preduzeti sve zakonom predviđene mjere prema pojednincima koji se budu oglušili i negativno ponijeli prema ovom apelu i da ćemo svakog pojedinca, za koga se bude utvrdilo ili dokazalo da je nepromišljeno doprinio izazivanju požara, prijaviti i procesuirati nadležnim organima”, stoji u saopštenju potpredsjednika opštine, Muslije Kalića.

POŽAR U RADMANCIMA NE JENJAVA, DA LI JE KONAČNO DOŠLO VRIJEME DA SE KAZNE NEODGOVORNI POJEDINCI

Radio Petnjica
-
0
POŽAR U RADMANCIMA NE JENJAVA, DA LI JE KONAČNO DOŠLO VRIJEME DA SE KAZNE NEODGOVORNI POJEDINCI

Požar u selu Radmanci, u Petnjici ne jenjava. Gori rastinje i šuma iznad Golog brda, ali i šuma blizu kuća u samom selu u Radmancima. Vatrogasici pokušavaju da lokalizuju požar, ali zbog nepristupačnosti terena ne uspijevaju to da urade.

Vremenske prilike, slab vjetar i suvo vrijeme pogoduju širenju vatre, a na susjednom Hatinom brdu vatra je u popodnevnim satima opet buknula.

Požar su uzrokovali nesavjesni građani koji su, paleći rastinje oko svojih kuća zapalili i šumu.

Više mještana, u razgovoru sa novinarima Radija Petnjica je reklo da se tačno zna ko je uzrokovao požar ali da niko neće, “iz solidarnosti” da podnese krivičnu prijavu.

Da li je konačno došlo vrijeme da se zajednica obračuna sa nesavjesnim pojedincima, koji svojom nemarnošću ugrožavaju i živote ljudi.

Žalosno je bilo gledati danas okolinu Radmanaca i prizor kako vatra guta stare hrastove, kruške i rastinje i sve nestaje u plamenu.

SAMIR RASTODER

 

 

HADROVIĆ I KOVAČEVIĆ: PETNJIČANI SE PRIDRŽAVAJU PROPISANIH MJERA, BOLNICA U BERANAMA ZA BOLESNE OD KORONE

Radio Petnjica
-
0
HADROVIĆ I KOVAČEVIĆ: PETNJIČANI SE PRIDRŽAVAJU PROPISANIH MJERA, BOLNICA U BERANAMA ZA BOLESNE OD KORONE

U Petnjici je danas održan sastanak predstavnika Opštinskog koordinacionog tijela i dr Zuhre Hadrović i dr Daliborke Kovačević.

“Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su opštinske službe preduzele sve mjere propisane kroz plan NTK, kao i lokalni zdravstveni plan za Zdravstvenu stanicu Petnjica. Građani su poslušali mjere, kontaktiraju svoje izabrane doktore i izabrane sestre telefonom, bez prijeke potrebe ne dolaze u zdravstvenu stanicu, što je jedna od osnovnih mjera. I još jedan od razloga što smo danas ovdje boravili jeste i taj da upoznamo građane da je Opšta bolnica Berane “korona pozitivna bolnica”, odnosno da će tu da se liječe slučajevi ukoliko dođe do širenja epidemije, a da će se sve druge neodložne stvari, koje se tiču zdravstvenog stanja pacijenata sa područja opštine Petnjica, zbrinjavati u takozvanoj čistoj, Opštoj bolnici Bijelo Polje”, izjavila je dr Hadrović, dodajući da je zadovoljna kako opštinsko nadležno tijelo, u saradnji sa komunalnom i policijom i policijom Crne Gore, vrše kontrolu nad sprovođenjem mjera NKT.

“Ono što je osnovno sada za građane je i distribucija paketa pomoći i ona će biti koordinisana sa opštinskim službama. Svi zajedno ćemo, poštovanjem svih mjera koje su propisane, uvesti ovu epidemiju u neki mirniji tok i bez težih posledica završiti sve ovo što je pred nama. Neophodno nam je još malo strpljenja i da izdržimo ovu tešku situaciju, i nadam se da ćemo se vratiti normalnom i redovnom životu, samo ako budemo disciplinovani i poštovali mjere”, istakla je za portal dr Zuhra Hadrović.

Predsjednik opštine, Samir Agović, je izrazio zadovoljstvo sastankom, navodeći da je dr Hadrović upoznala opštinski tim kako i na koji način se treba ponašati u određenom situacijama, posebno sa pacijentima koji imaju hronična oboljenja.

“Ono što je bitno to je da se pacijenti, koji imaji potrebu za bolničkim liječenjem, upućuju u bolnicu u Bijelom Polju, jer je beranska bolnica namijenjena za liječenje pacijenata oboljelih od korona virusa. Sve naše službe imaju ovih dana pune ruke posla. Ovo je bila prilika da konstatujemo da su i komunalno preduzeće, i komunalna policija, i vatrogasna služba, odgovorili ovom trenutku i bili su odgovorni i aktivni u pružanju pomoći i podrške našim stanovnicima”, istakao je za portal Samir Agović, predsjednik opštine.

DENIS BOŽOVIĆ

ZBOG NESAVJESNIH GRAĐANA IZGORJELA ŠUMA IZNAD LAGATORA, POŽAR SE ŠIRI PREMA PONORU

Radio Petnjica
-
0
ZBOG NESAVJESNIH GRAĐANA IZGORJELA ŠUMA IZNAD LAGATORA, POŽAR SE ŠIRI PREMA PONORU

Požar iznad kuća Ramčilovića u Petnjica, koji se proširio prema “Hatinom brdu”, “Golom brdu” i Ponoru, lokalizovan je, ali nije potpuno ugašen, zbog nepristpačnosti terena.

“Prilikom gašenja požara, spašene su dvije kuće i zbog nepristupačnosti terena nismo mogli da lokalizujemo požar. Danas gori prema Ponoru”, saopštili su iz Službe zaštite i spašavanja opštine Petnjica.

Oni su dodali da su reagovali na poziv predsjednika MZ Radmanci Envera Rastodera.

“Nadamo se da ćemo danas uspjeti to da saniramo“, kazao je Edin Cikotić u ime Službe zaštite i spasavanja.

Očevidac Samir Ramdedović, kazao je je do požara došlo nesavjesnim ponašanjem seljana i da je izgorelo nekoliko hektara šume.

Manji požari primjetni su ovih dana od Azana pa sve do Murovca, a iz Službe zaštite i spašavanja još jednom apeluju na mještane da ne pale suvo lišće i travu, jer su posljedice katastrofalne.

“Ovih dana je izgorelo preko pet hektara šume, niskog rastinja U šumi ima divljači koja nije u stanju da pobjegne”, reklu su oni.

 

IRFAN AGOVIĆ: NE ZNAM JE LI ZBOG KORONE, ALI SE U BIHORU MNOGO VIŠE RADI NA NJIVAMA

Radio Petnjica
-
0
IRFAN AGOVIĆ: NE ZNAM JE LI ZBOG KORONE, ALI SE U BIHORU MNOGO VIŠE RADI NA NJIVAMA

Samostalni savjetik za poljoprivredu u opštini Petnjica Irfan Agović je u razgovoru za portal Radija Petnjica rekao da je primjetno da se u Bihoru ove godine mnogo više radi na njivama.

“Mnoge parcele koje se nijesu obrađivale sada se na njima radi. Biće mnogo više zasada, što je dobro. Da li je to zbog utcaja korone ili svijesti ljudi, ne znam, ali je to činjenica.
Na otvorenom je ovih dana aktuelna sjetva jara pšenice, sadnja luka, priprema se teren za sadnju kropmira”, kaže Agović.

On je saopštio da stočari sade travno-djeteljinske smješe.

“Na području opštine imamo oko jedan hektar plastenika koji su veličine od 50 do 100 kvadratnih metara. U plastenicima se siju spanać, salate, mladi luk, dok se određeni broj priprema za glavnu sezonu. Kod nas u Petnjici glavne kulture su: paprika, paradajz, krastavac”, saopštio je Agović.

Dodao je da je rezidba jabuka, krušaka, šljiva, malin… pri kraju, kao i zaštita voćaka plavim kamenom ili bordovskom čorbom.

“Pčelaraska proizvodnja je aktuelna pregled pčelinjih zajednica i prihrana sirupom. Na otvorenom se sadi krompir, luk, kupus zatim pšenica, raž, heljda”, kaže Agović.

On je takođe saopštio da opština izdaje povrdu besplatno za putovanje do Berana kako bi građani, poljoprivredni proizvođači, mogli da obezbije naftne derivate, sjemenski materijal i ostale potrebe.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

BKCS POZVAO POLJOPRIVREDNIKE: PREKO BOŠNJAČKOG KULTURNOG CENTRA DO SJEMENA ZA SJETVU

 

OD PLASTENIČKE PROIZVODNJE MOŽE DA SE ŽIVI, DRŽAVA DA ZAŠTITI DOMAĆI PROIZVOD

Radio Petnjica
-
0
OD PLASTENIČKE PROIZVODNJE MOŽE DA SE ŽIVI, DRŽAVA DA ZAŠTITI DOMAĆI PROIZVOD

Pnademija korona virusa u cijelom svijetu pa i u Crnoj Gori uslovila je razmišljanje i potrebu da se pojača proizvodnja posebno u oblasti poljoprivrede. Veliki broj Bihoraca je uzorao dojučerašnje livade i sprema se za sjetvu.

Porodica Muratović, se već tri godine bavi plasteničkom proizvodnjom i zadovoljni su i rodom i otkupom proizvoda.

“Proizvodnja jeste zahtjevan proces, rizičan, posebno kod nas. Jutra su hladna, dani topli i onda se pravi razlika i pravi šok u uzgoju rasada”, kažu oni.

U svom plasteniku u narednom periodu najviše će zasaditi papriku “somborku”, “ajvarku”, “baburu”, rani i kasni kupus, patlidžan, paradajz, krastavac, šargarepu, luk crni i bijeli.

„Osim rasada koje prodajem, gajimo i jagode sorte “kleri”, za koju smatramo da je najbolja za kod nas. Imamo oko šest ari i 2000 zasada“, kažu iz porodice Muratović.

Kažu da je u toku sjemenska sadnja, te da otprilike mjesec i po počinje rasađivanje i prodaja dijela rasada. Dodaju da gaje hibride za plasteničku proizvodnju, a jednim dijelom i povrtlarsku sadnju.

“Imamo oko 600 kvadrata plastenika, jedno imanje od 20 ari za proizvodnju ranog kupusa i na jednoj parceli smo zasijali pšenicu. Ove godine smo planirila da zasadimo krompir. Isplati se baviti plasteničkom proizvodnjom. Postakli smo veliki dio građana da se bave ovim poslom. Ozbiljna proizvodnja može da nas održi, ne moramo žuriti svi da odemo u inostranstvo“, kažu Muratovići.

Oni vjeruju da bi plastenička proizvodnja mogla da zaustavi iseljavanje iz Bihora.

“Situacija sa korona virusom bi trebala da bude satisfakcija da se ljudi vrate na svoja imanja, da ih makar urede, ako neće da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, jer smo na taj način su naši stari živeli i porasli, mi se školovali. Sve što smo stekli, stekli smo sa naših imanja. Sad odjednom nam je postalo mrsko da izađemo na imanje, da ga počistimo, uredimo, da proizvedemo i prodamo“, ističu iz porodice Muratović.

Oni smatraju da bi Opština trebala još više da podstakne plasteničku proizvodnju na način što će po povoljnim uslovima obezbijediti kvalitetne plastenike, a ne, kako su rekli, tunele na koje ljudi moraju da ulože duplo više sredstava da bi dobio plastenik koji može da koristi samo za sebe.

“Potrebno je pronaći model preko fondova da se pomogne ljudima koji su socijalno ugroženi, a koji žele da prošire proizvodnju. Plastenička proizvodnja je skupa, od kupovine kvalitetnog sjemena do uzgoja”, predlažu iz porodice Muratović.

Oni podsjećaju da je velika razlika između vrta i plastenika, jer se vrt lakše održava, sa manje novca, ali i sa manje prinosa.

Kao glavne probleme u plasteničkoj proizvodnji, Muratovići vide u plasmanu proizvoda, jer, kažu oni, proizvodi koji dolaze iz Srbije i Kosova su sumnjivom kvaliteta i bez kontrole, pa su zato jeftiniji.

“Država bi trebala da se pozabavi zaštitom svojih proizvoda, da stegne uvoz ili povećanje PDV-a na uvoz, da bi mogli da funkcionišemo i da se na taj način stimulišu ljudi da se bave poljoprivredom i plasteničkom proizvodnjom”, kažu ovi proizvođači.

Dodaju da, ukoliko potraju mjere međugranične zabrene kretanja, moguće je da će proizvodi iz Bihora biti svi otkupljeni.

“Nije suština u tome što Ministarstvo poljoprivrede svake godine pomagne sa nekih dvije-tri hiljade, da bi aplicirali preko projekta. Ljudi kreću od nule, jer da imaju novca ne bi aplicirali. Počeli bi svoj biznis i suština je da ljudi nemaju svojih sredstava da u startu počnu sa svojim novcem. Poenta je da se zaustavi uvoz i podstakne sopstvena proizvoda“, kažu iz porodice Muratović.

Oni dodaju na kraju da Ministarstvo poljoprivrede svake godine opredjeljuje velika novčana sredstva, ali da se ne vidi boljitak.

“Sve je kako je bilo i prije deset godina. Ponovo problem sa plasmanom proizvoda i ponovo nekontrolisani uvoz sumnjivih proizvoda koji ubija nama ubija cijenu”, zaključuju plastenički proizvođači Muratović.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

RATNI VETERAN ILJAZ KOČAN: BIHORCI SU U RATU BILI HRABRI BORCI

 

 

 

 

 

GINEKOLOŠKA ORDINACIJA BRALIĆ I RADIO PETNJICA: NAPADA LI KORONA VIRUS I ŽELUDAC?

Radio Petnjica
-
0
GINEKOLOŠKA ORDINACIJA BRALIĆ I RADIO PETNJICA: NAPADA LI KORONA VIRUS I ŽELUDAC?

Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.

Piše:Prim dr Izet Bralić

Izet Bralić

Početna saznanja da korona virus napada samo pluća kao glavni respiratorni organ se postepeno koriguju. Danas je prisutan stav da bolest može zahvatiti cijelo ljudsko tijelo. Za razliku od svojih “rođaka” SARS-a i MERS-a koji su napadali dominantno respiratorne organe, novi korona virus izaziva oštećenja i drugih vitalnih organa. Vecina podataka o efektima virusa još se proučavaju i dug je put do istine.  Koronavirus je novi i još nijesu u potpunosti razotkriveni svi njegovi efekti.  O posljedicama nakon ozdravljenja ćemo tek slušati. Da li je dejstvo virusa na ostalim organima u našem organizmu posljedica širenja virusa putem krvi ili se korona virus direktno veže za ćelije drugih organa, odgovori već pristižu. Danas ću govoriti o uticaju virusa na želudac. Da bi bolje razumjeli ovu temu, predlažem da se podsjetimo uloge želuca u našem organizmu.

 STOMAK (ŽELUDAC)I NJEGOVA ULOGA

Stomak je mišićno-sluzokožni organ koji se nalazi izmedju jednjaka i tankog crijeva u gornjem dijelu trbuha. Želudac prima hranu, usitnjava je i natapa želudačnim sokovima kako bi se lakše varila u ostalim djelovima crijeva. Želudac oslobađa kiseline i enzime za hemijsku razgradnju hrane. Bogata mreža krvnih sudova i nerava okruzuju želudac. Zidovi želuca se sastoje od četiri sloja. Počevši od unutra prema vani to su: mukoza, submukoza, mišićni sloj i serosa. Peristaltika je stezanje i opuštanje mišića želuca kako bi se fizički razdrobila hrana i pokrenulo je prema dole. Ove kontrakcije stvaraju mišići zida želuca koji su isprepletani i djeluju veoma složno i snažno. Sluzokoža i podsluzokoža su u vidu nabora. Kad se želudac raširi hranom, ti nabori se raspruže i postaju glatki. Dobro usitnjena hrana, natopljena želudačnim sokovima se kontrakcijom mišića želuca ubacuje u DUODENUM. To je cijev u obliku slova C koja hranu prima iz želuca i priprema je za hemisku razgradnju dalje u crijevima nishodno.

Kako korona virus dospijeva u želudac? Hranom ili?

Odgovor je DA samo ako je zaražena osoba kašljala u blizini hrane koju ćete jesti ili ako koristite isti pribor za jelo ili čašu iz koje pijete sa inficiranom osobom. Ovih dana je potvrđen novi simptom, gubitak čula mirisa i ukusa. Ovi simptomi najčešći su kod mladih pacijenata koji ne kašlju i nemaju temperaturu. Studija sprovedena na 200 pacijenata iz Vuhana je pokazala da problemi sa sistemom za varenje kao što su dijareja, povraćanje i gubitak apetita mogu biti rani simptomi korona virusa. Takođe je potvrđeno da se gubitak osjećaja mirisa i ukusa povlače nakon završetka infekcije. U Njemačkoj se navodi da više od 2 u 3 potvrđena slučaja ima ove simptome. U Južnoj Koreji, gdje je testiranje bilo raširenije, 30% pacijenata koji su testirali pozitivnost imalo je gubitak osjećaja ukusa. Američka akademija za otorinolaringologiju  savjetuje da ove simptome treba dodati pri testiranju bolesnika na infekciju COVID-19. Mnoge trudnice doživljavaju mučninu i povraćanje. U većini slučajeva povraćanje nestaje nakon prva tri mjeseca trudnoće. Kod većine povraćanje tokom trudnoće uz redovan unos tečnosti i umjerenu ishranu ne daje komplikacije niti za majku niti za plod. Ali ako trudnica povraća više od 3-5 puta u toku dana tada je vrlo opasno za majku i dijete. Trudnica gubi na težini, a povraćeni sadržaj može sadržavati krv i nekad je boje kafe. Često se gubi i mnogo tečnosti sto dovodi do dehidracije. Samo 2% svih trudnica pati od Hyperemesis Gravidarum. Razlozi tome su: stomačna infekcija sa Helicobacter pylori, visoki nivo estrogena ili hormona hCG, koji se pojačano stvara u trudnoći, kao i visoki nivo Tiroxina -hormona štitne žlijezde. Dehidratacija izaziva poremećaj krvnog pritiska, ubrzan rad srca, probleme sa bubrezima i trombozu a rizik od preeklampsije raste. Ako je krv previše kisela zbog loše ishrane i ako se ne liječi na vrijeme, to čak može biti opasno za život bebe. Sve ove simptome, poput gubitka osjećaja mirisa i ukusa, mučnina, povraćanja i  proliva sam naveo kako bi trudnice razlikovale ove simptome od sličnih tegoba koje daje i korona virus. Iako je KOVID 19 respiratorni virus, on se ipak ponaša ,,promiskuitetno” i kada nađe ćelije drugih organa sa podesnim receptorom on se veže za njih.

 Kako korona virus izaziva proliv?

Korona virus se veže za ćelije sluzokože želuca i crijeva izazivajući oštećenje ćelijske membrane ili je čine propusnom, tako da tecnost otiče iz ćelija u lumen crijeva. Neka istraživanja su otkrila virus u uzorcima stolice, što bi moglo značiti da se zaraza može širiti i stolicom. Još imamo puno toga da naučimo o ovom virusu.

Prim. dr Izet Bralić

POVODOM PRIKUPLJANJA RASUTIH GRAĐANA CRNE GORE ŠIROM EVROPE: DA LI ĆE SAN POSTATI STVARNOST

Radio Petnjica
-
0
POVODOM PRIKUPLJANJA RASUTIH GRAĐANA CRNE GORE ŠIROM EVROPE: DA LI ĆE SAN POSTATI STVARNOST

Nije uzalud rečeno „Na muci se poznaju junaci“.
Ovo je floskula koje bi se češće trebali prisjećati. I onda kada imamo utisak da je oko nas sve „med i mlijeko“

Godinama doseljenici iz Crne Gore u Luksemburgu traže od nadležnih uvođenje aviolinije Luksemburg – Podgorica. Godinama traže i priželjkuju da jednoga dana na luksemburškom aerodromu ugledaju bijelu pticu sa oznakom „Montenegro airlines“. To se i dogodilo, ali nažalost ili nasreću, u doba korone, kada se Crna Gora majčinski okrenula prema svojim državljanima zatočenim ovom pošasti širom Evrope.

Ovo je treći let Montenegro erlajnsa koji iz ovog dijela Evrope, u posljednje tri sedmice, prevozi putnike u svoju državu.

Njih oko 60 juče su sa aerodroma u Luksemburgu ispratili počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu dipl. arhitekta Remzija Camić, ugledni crnogorski biznismen koji živi i radi u Luksemburgu – Edin Medo Latić, član Savjeta za saradnju sa iseljenicima i pokretač i koordinator pomoći za Crnu Goru, te Hamdija Rastoder, sekretar ZK Bihor i sam jedan od organizatora i kordinatora u akciji prevoza naših građana iz Luksemburga u Crnu Goru.

Među ovih devedeset putnika bili su i naši državljani sa kruzera Selebriti apeks koji je usidren u Sen Nazeru u Francuskoj.

Remzija Camić

Prilikom ispraćaja sa aerodroma u Luksemburgu, počasni konzu Remzija Camić je rekao: „Ovo je treća akcija organizovanja prevoza naših građana širom Evrope u Crnu Goru koju realizujemo zajedno sa predstavnicima ambasade Crne Gore iz Brisela, predstavnicima konzulata Crne Gore u Frankfurtu i volonterima iz Luksemburga koji su objeručke pritekli u pomoć, prije svega ugledni biznismen Edin Medo Latić i sekretar ZK Bihor Hamdija Rastoder. Bilo bi dobro, rekao je Camić, da jednog dana ostvarimo svoj san i da, konačno, imamo avio-liniju iz Luksemburga za Crnu Goru“.

On se, na kraju, zahvalio svima koji su učestvovali u ovim akcijama, a posebno Vladi Crne Gore, koja je imala senzibiliteta prema svojim građanima koji su se zatekli, zatečeni novonastalom situacijom, rasuti širom svijeta.

„Pokazali smo da smo i Vlada Crne Gore i diplomatska predstavništva i mi predstavnici dijaspore Crne Gore u teškim trenucima svi na istom zadatku i da djelujemo svi kao jedan, tako treba i da ostane u budućnosti“, rekao je na kraju Remzija Camić.

I, napomenimo, zajedno sa 60 putnika koji su juče otputovali iz Luksemburga, istim avionom je prevezena i vrlo značajna pomoć koju je naš poznati donator Bjelopoljac Hajriz Brčvak iz Njemačke, po ko zna koji put, uputio u Crnu Goru.

Faiz Softić

 

 

1...437438439...943Stranica 438 of 943